Potrošnja voća i povrća u Europi po stanovniku u 2021. zaustavila se na 364 g dnevno. Nakon što se objave konačni podaci za prošlu godinu, mogla bi pasti za oko 10 posto. Izvijestilo je to Europsko udruženje proizvođača svježih proizvoda Freshfel, a prenosi portal esmmagazine.com.

Udruženje napominje da su brojke “posebno zabrinjavajuće” s obzirom na to da govore kako je potrošnja pala ispod minimalno preporučenih 400 grama voća i povrća koje sugerira Svjetska zdravstvena organizacija. Dodatno je pritišću niske razine konzumacije milenijalaca i najmlađih generacija.

Kriza izazvana rastom troškova života u kombinaciji s rastućim protekcionizmom utječe na kupovnu moć potrošača. To zauzvrat ograničava izdatke za voće i povrće, tumače iz Freshfela.

Potrošači se vode osnovnom pogrešnom percepcijom o cijenama voća i povrća na policama u supermarketima, komentirao je Philippe Binard, iz udruženja Freshfel. Dodao je da su voće i povrće cjenovno najpristupačniji proizvodi. Također imaju neosporne zdravstvene i ekološke prednosti. Cijena i vrijednost svježih proizvoda vrlo su atraktivne u asortimanu hrane.

Cijene rastu

Binard je naglasio da su u usporedbi s ostalim kategorijama hrane cijene u sektoru voća i povrća porasle manje te po nižoj stopi od prosječne inflacije.

Prehrana koja uključuje pet dnevnih porcija ili pola tanjura voća i povrća može se nabaviti za 1 ili 2 eura po osobi dnevno, istaknuo je Binard.

Freshfel je pozvao na učinkovitiju promotivnu strategiju usmjerenu na mlađe potrošače. Također i napore da se svijest o zdravstvenim dobrobitima svježih proizvoda pretvori u konkretne prehrambene navike. Osim toga, važna je i bolja komunikacija s potrošačima o očekivanjima u vezi s društvenim problemima, cijenom i pogrešnom percepcijom imidža, napominje se. U isto vrijeme osigurava se atraktivan okus, raznolikost i praktičnost u sektoru.

Voće koje se najviše konzumira u Europi su jabuke, banane, naranče, stolno grožđe i breskve/nektarine. Najdinamičniji segment su, pak, borovnice, koje bilježe impresivan rast u Njemačkoj i Poljskoj.

Od povrća najviše se konzumiraju rajčica, kupus, mrkva, krastavci i paprika.

Izvor: jatrgovac.hr

Prethodni članakWine EnoGASTRO VIP Event u Rijeci uspješno započeo svoje sedmo izdanje
Sljedeći članakCijene voća viša nego prijašnjih godina
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.