Premda je zakonskim propisima omogućeno postavljanje agrosolarnih elektrana na sve poljoprivredne površine na kojima se uzgajaju trajni nasadi, još je dosta otvorenih pitanja o tome što se i gdje, te na koji način može graditi. Stoga je u županijskoj komori HGK krajem siječnja u Osijeku održano edukacijsko predavanje za poljoprivrednike na temu Agrosolari – spoj energetike i poljoprivrede.
Zakonom je omogućeno postavljanje agrosolarnih elektrana na sve poljoprivredne površine koje su upisane u ARKOD kao površine na kojima se uzgajaju trajni nasadi ili na kojima se uz postojeći prostor obuhvata farme, staklenika ili plastenika, postavom agrosunčanih elektrana postižu ciljevi razvoja poljoprivredne djelatnosti, uz zadržavanje namjene poljoprivrednog zemljišta, osim u nacionalnom parku i parku prirode.
Agrosolarne elektrane su tek prvi put definirane u hrvatskom zakonodavstvu Izmjenom Zakona o prostornom uređenju krajem prošle godine i time je otvorena mogućnost izgradnje takvih elektrana na poljoprivrednim površinama. No, potrebno je još uskladiti pojedine zakone, Zakon o poljoprivrednom zemljištu, Zakon o zaštiti okoliša i prostorne planove kako bi se do kraja izdefiniralo što se i gdje može graditi, te na koji način.
Paneli kao zaštita od sunca i tuče
Prednosti agrosolara prvenstveno su u tome što se zemljište koristi i za uzgoj i za proizvodnju energije. Dodatni benefiti su što su površine ispod panela zaštićene od kiše, tuče, sunca, smanjuje se isparavanje, a nije potrebna ni ugradnja mreža.
Moduli su transparentni i oni se mogu prilagoditi zasađenoj kulturi, ne vole sve biljke previše sunčeve svjetlosti, posebice sada u vrijeme klimatskih promjena. Ako se ide iznad određenih kultura poput maline ili kupine, njima treba propustiti nešto svjetla pa se postavljaju paneli koji su stakleni s obje strane, a između se ne stavlja puna površina solarnih ćelija nego 50 do 60 posto, ovisno o analizi koja se provede za tu kulturu, čime se urod ne smanjuje znatno, istaknuto je na jednom od predavanja.
Okupljeni poljoprivredni proizvođači iskazali su velik interes posebice jer agrosolari mogu biti postavljeni na postojeće farme ili na manje poljoprivredno zemljište što je, smatraju, prednost s obzirom da natječaja za zakup zemljišta nije bilo već 20 godina, pa teško dolaze do novih površina. Prema okvirnim procjenama, jedan hektar zemljišta je otprilike dovoljan za solarnu elektranu od 1MWp, odnosno godišnju proizvodnju od otprilike 1.200-1.400 MWh, ali stvarni potencijal ovisi o specifičnostima projekta. No, oni koji su se upustili u izgradnju solarnih elektrana, o vlastitom trošku, kao problem ističu nedovoljnu razvijenost električne naponske mreže u tu svrhu, te višegodišnje čekanje na priključak.
Procedura zaštite i utjecaja na okoliš ista i dugotrajna
Ipak prilikom postavljanja agrosolara treba voditi računa o njihovom utjecaju na prirodu i okoliš.
–U ovom smislu znači solarni paneli mogu ići na poljoprivredne površine P1 i P2, visoko kvalitetne obradive površine, ali i dalje je na snazi Zakon o zaštiti okoliša, Zakon o zaštiti prirode kao i Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš, te stoga sunčane elektrane kao samostojeći objekti moraju ići na procjenu, pa je neophodno izraditi eleborat koji ide na postupanje u Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja. Ta procedura traje od 6 do 8 mjeseci. Znači, procedura što se tiče građevinske dozvole se smanjila, ali što se tiče zaštite okoliša postupak je i dalje isti te je i dalje dugotrajan, istaknula je Nataša Uranjek, direktorica tvrtke PROMO EKO d.o.o. koja izrađuje elaborate zaštite okoliša, okolišne dozvole i druge dokumente.
O financiranju obnovljivih izvora energije kreditima HBOR-a govorio je Boris Čagalj, voditelj Područnog ureda za Slavoniju i Baranju.
–HBOR sudjeluje od samih početaka financiranja obnovljivih izvora energije, od solara, vjetra, bioplinskih postrojenja. Imamo ogromno iskustvo u samoj banci s praćenjem upravo ovakvih projekata. Imamo nekoliko programa, a to su projekti za ciljane skupine do milijun eura gdje možemo pratiti zelene izvore s 0,4 do 08, posto kamate, što je na tržištu najpovoljnija linija kreditiranja za ovakve projekte, istaknuo jeČagalj.
Zbog višestruke prednosti agrosolara koja se očituje u zaštiti od klimatskih promjena u pojavama suše, tuče, ali i u samodostatnosti proizvodnje energije kojom se može dalje raspolagati, izgradnja agrosolarnih elektrana zasigurno će naići na veliki interes kod poljoprivrednih proizvođača.
