BioFach je najveći svjetski sajam za ekološku hranu i poljoprivredu. Održava se kontinuirano od 1990. godine sredinom veljače u Nürnbergu u Njemačkoj. Ove godine okupio je 2.774 izlagača i gotovo 50.000 stručnih posjetitelja iz više od 130 zemalja sa svih kontinenata. Nažalost, ni ove godine nije bilo hrvatskog štanda na ovom najznačajnijem svjetskom sajmu ekoloških proizvoda.
U sklopu sajma održava se izuzetno velik broj stručnih predavanja i edukacija, razmjenjuju se iskustva, partnerstva, interesi. Mjesto je to okupljanja predstavnika politika, udruga, nevladinih organizacija, VIP osoba i drugih tvoraca javnog mnijenja te osoba od javnog interesa.
Ovdje ekološki dionici raspravljaju o pitanjima koja se tiču budućnosti tržišta i koriste ovu zajedničku platformu za oblikovanje budućnosti ekološke proizvodnje. Kongres pruža opsežne informacije o ekološkom sektoru i informira o aktualnim kretanjima tržišta ekoloških proizvoda.
S više od 500 predstavnika medija iz više od 20 zemalja i opsežnim medijskim izvješćima. BioFach sajam predstavlja moćnu PR platformu za promociju ekološke poljoprivrede diljem svijeta.
U sklopu sajma uvijek je veliki interes za konkretnim aktualnim podacima koji se svake godine prezentiraju upravo na BioFach sajmu. Godišnje istraživanje o globalnoj ekološkoj poljoprivredi podržano je od strane Švicarskog državnog sekretarijata za ekonomska pitanja (SECO), Fonda za održivost Coop Switzerland i NürnbergMessea, organizatora sajma BIOFACH.
Karen Mapusua, predsjednica IFOAM International;
dr. sc. Dijana Posavec,
predstavnica Hrvatske u IFOAM International;
prof. dr. sc. Dražen Lušić,
predsjednik IFOAM AgriBio Mediteranneo
Svijet ekološke poljoprivrede
Stoga je u 26. izdanju godišnjaka “Svijet ekološke poljoprivrede“, koji su zajednički objavili FiBL najveći svjetski Institut za istraživanje ekološke poljoprivrede koji djeluje u Švicarskoj, Njemačkoj, Austriji i Francuskoj te IFOAM – Organics International. Objavljeno da se globalna ekološka poljoprivredna površina povećala za 2,5 milijuna hektara u 2023. godini, dosegnuvši gotovo 99 milijuna hektara. Prodaja ekološke hrane dosegla je gotovo 136 milijardi eura u 2023. godini.
Ovo novo izdanje godišnjaka pokazuje da je rast površine i broja farmi u 2023. daleko nadmašio rast iz prethodnih godina, posebno zbog povećanja u Latinskoj Americi. Prezentirani rezultati temelje se na podacima koje su dostavljeni iz 188 zemalja.
Do kraja 2023. godine 98,9 milijuna hektara bilo je pod ekološkim upravljanjem. To predstavlja povećanje od 2,6 posto ili 2,5 milijuna hektara u usporedbi s 2022. godinom.
Latinska Amerika je pokazala najveći rast (+1 milijun hektara). Oceanija je i dalje regija s najvećim područjem ekološke poljoprivrede od 53,2 milijuna hektara. Slijede je Europa (19,5 milijuna hektara) i Latinska Amerika (10,3 milijuna hektara).
Do kraja 2023. godine ekološki se upravljalo s 98,9 milijuna hektara. To predstavlja povećanje od 2,6 posto (+2,5 milijuna hektara) u odnosu na 2022. godinu.
Latinska Amerika doživjela je najveći porast, dodajući 1 milijun hektara (rast od 10,8 posto). Afrika je zabilježila najveći relativni rast proširivši se za 24 posto na 3,4 milijuna hektara.
Oceanija je i dalje vodeća regija za ekološki uzgoj s 53,2 milijuna hektara, što čini više od polovice globalne ekološke površine. Slijede Europa s 19,5 milijuna hektara i Latinska Amerika s 10,3 milijuna hektara.
Po zemljama prednjači Australija s 53 milijuna hektara, a slijede Indija (4,5 milijuna hektara) i Argentina (4 milijuna hektara).
U svijetu se 2023. godine ekološki upravljalo s 2,1 posto poljoprivrednog zemljišta. Lihtenštajn je prednjačio s 44,6 posto poljoprivrednog zemljišta pod ekološkim upravljanjem. Slijede ga Austrija (27,3 posto) i Urugvaj (25,4 posto).
Ukupno 22 zemlje izvijestile su da je 10 ili više posto njihovog poljoprivrednog zemljišta pod ekološkom poljoprivrednom proizvodnjom.
Godine 2023. u svijetu je bilo 4,3 milijuna ekoloških proizvođača. Indija je ostala zemlja s najviše ekoloških proizvođača (2,36 milijuna).
Zapažena su značajna povećanja u Vijetnamu, Šri Lanki i Burkini Faso.
Globalno tržište ekoloških proizvoda dosegnulo je 136,4 milijarde eura u 2023. godini. Europsko tržište zabilježilo je najveći rast, a mnoge su se zemlje oporavile od negativnog trenda u 2022.
Sjedinjene Države zadržale su svoju poziciju najvećeg tržišta (59,0 milijardi eura), a slijede ih Njemačka (16,1 milijarda eura) i Kina (12,6 milijardi eura). Švicarska je zabilježila najveću potrošnju po stanovniku ekološkom hranu (468 eura), dok je Danska prednjačila s najvećim ekološkim tržišnim udjelom (11,8 posto ukupnog tržišta hrane).
Maloprodaja je značajno porasla u Estoniji (+13,0 posto) i Nizozemskoj (+12,5 posto). Dva najveća tržišta – Sjedinjene Države i Njemačka doživjela su stope rasta od 3,4 odnosno 5,0 posto.
Ekološka poljoprivreda i dalje je na uspješnom putu: 2023. godine ekološka poljoprivreda nastavila se širiti, s povećanjem obrađene zemlje, tržišta i međunarodne trgovine – iako umjerenim tempom. Afrika je pokazala posebno dinamičan rast, sa značajnim povećanjem ekoloških poljoprivrednih površina, dok su neka europska tržišta zabilježila dvoznamenkaste stope rasta. Tržište se osjetno oporavilo, a brojke govore same za sebe: važnost ekološkog uzgoja i dalje stalno raste.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u Hrvatskoj je stanje ekološke poljoprivrede u 2023. godini bilo sljedeće: površine pod ekološkim uzgojem 119.873 ha što predstavlja 8,07 posto od ukupno obrađenog poljoprivrednog zemljišta te 6.697 certificiranih proizvođača i prerađivača. Naznake za 2024. godinu su oporavak i blagi rast ekološke poljoprivrede.
U priopćenje Europske Komisije Europskom Parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija u dokumentu naziva Vizija za poljoprivredu i hranu objavljenom 19. veljače 2025. godine ekološka poljoprivreda se prepoznaje kao atraktivan izbor karijere za mlade poljoprivrednike koji daje važan doprinos poljoprivredno-prehrambenom sektoru gdje su „usluge ekosustava korisne za okoliš, vodu, tlo ili kvalitetu zraka, kao u rastućem organskom sektoru, pravilno nagrađene“.
dr. sc. Maja Kolar (Slo), supredsjednica BFDI
dr. sc. Dijana Posavec, predstavnica Udruge DUGA u BFDI
Hrvatska primljena u članstvo Međunarodne Biodinamičke Federacije Demeter
Uz podršku ustanove Centar dr. Rudolfa Steinera Udruga za biodinamičko gospodarenje DUGA iz Čakovca primljena je u članstvo međunarodne biodinamičke federacije Demeter(Biodynamic Federation Demeter International).
Biodinamička federacija Demeter International (BFDI) je krovna organizacija koja podržava svoje članice koje su organizirane kao nacionalne udruge, a predstavlja više od 7.000 poljoprivrednika s oko 250.000 ha u 63 zemlje na svim kontinentima.
Udruga za biodinamičko gospodarenje DUGA iz Čakovca djeluje od 2001. godine i prvo je registrirano biodinamičko društvo u Hrvatskoj. Uz podršku i suradnju sa ustanovom Centar dr. Rudolfa Steinera kao referentnim centrom za biodinamičku poljoprivredu u Hrvatskoj redovito provodi niz aktivnosti vezanih za edukaciju i promociju biodinamičke poljoprivredne proizvodnje diljem Hrvatske.
Svojim dugogodišnjim djelovanjem, angažmanom, inicijativom i provedbom raznovrsnih aktivnosti prepoznata je i na međunarodnoj razini te je prihvaćena u redovito članstvo ove jedinstvene međunarodne organizacije.
Za udrugu Duga, ustanovu Centar dr. Rudolfa Steinera i sve one koji podržavaju i bave se biodinamičkim uzgoje kao nadstandardom ekološkog uzgoja ovo članstvo izuzetno je važno jer otvara cijeli niz novih mogućnosti. Od sudjelovanja i podrške u istraživačkim aktivnostima, dodatne usluge obuke za poljoprivrednike, potporu biodinamičkim inicijativama, pomoć pri certificiranju i sl.
Izvor i foto: Centar Dr. Rudolfa Steinera
