Zakon o lovstvu ima posebno VII. poglavlje „Štete i nadoknada štete“ koje kroz članke 76-82 govori više o ovoj problematici. Zakon navodi da su lovoovlaštenik, fizička i pravna osoba kojoj divljač može prouzročiti direktnu imovinsku štetu (oštećenici) dužni poduzimati sve prijeko potrebne mjere radi sprječavanja štete koju divljač može počiniti ljudima ili imovini. U pogledu uzroka i odgovornosti za štetu važe odredbe zakona. Njima se uređuju obvezni odnosi, ako Zakon o lovstvu ne propisuje drugačije.

Zakon eksplicitno navodi da su mjere za sprječavanje šteta od divljači sljedeće:

  • smanjivanje broja divljači do brojnog stanja koje se može uzgajati u lovištu;
  • osiguravanje dovoljno vode i hrane za divljač u lovištu;
  • čuvanje usjeva i nasada;
  • izgon divljači s ugroženog zemljišta;
  • uporaba mehaničkih, električnih i kemijskih zaštitnih sredstava, vidljivih i zvučnih plašila, elektronskih detektora divljači. Također i ostale uobičajene mjere zaštite za određeno područje i vrstu divljači;

Nadležno tijelo utvrđuje uobičajene mjere za područje svoje nadležnosti. Njih je dužan provoditi lovoovlaštenik. Javno ih objavljuje najkasnije do 31. ožujka za iduću lovnu godinu. Nadležno tijelo je za provedbu navedenih mjera ovlašteno :

  • zabraniti lov pojedine vrste divljači radi zaštite njezina brojnog stanja, zaštite poljoprivrednih usjeva, pojave kemijskog, biološkog ili radiološkog zagađivanja;
  • dopustiti provedbu sanitarnog ili redukcijskog odstrela te izlučenje divljači, osim ptica, s površina na kojima ugrožava sigurnost ljudi i imovine ili na kojima prema drugim propisima ne smije obitavati pravnoj ili fizičkoj osobi (obrtniku) osposobljenoj za lov (dopuštenjem se propisuje i visina odstrjela te raspolaganje s odstrijeljenom divljači i njezinim dijelovima);
  • donijeti rješenje o smanjenju brojnog stanja pojedine vrste divljači, osim ptica, koja ugrožava zdravlje ljudi, stoke, druge divljači, drugih životinjskih vrsta ili čini drugu štetu, ako mjere za sprječavanje šteta od divljači nisu dovoljno uspješne ili ne bi bile gospodarski opravdane.

Vrste šteta u lovištima

Šteta na imovini je šteta koju divljač prouzroči svojim djelovanjem tako da smanji vrijednost pokretnina ili nekretnina u vlasništvu fizičkih ili pravnih osoba. To je šteta na poljoprivrednim kulturama, domaćim životinjama, gospodarskim ili drugim objektima. Za štetu koju prouzroči divljač nad domaćim životinjama računa se šteta. Ona se odnosi na smanjenje ili potpuni gubitak vrijednosti oštećene ili ubijene domaće životinje.

Šteta prouzročena izvođenjem lova je svaka šteta koju su pri provedbi lova prouzročili lovci i lovački psi.

Šteta na divljači je imovinska i ekološka šteta. Njen je uzrok protupravno uništenje, oštećenje ili prisvajanje divljači, njezinih legala i gnijezda ili su prouzročene posredno protupravnim radnjama u prostoru, kojima se mijenjaju ili uništavaju staništa, prirodni prolazi i drugi važni činitelji bitni za opstanak divljači.

Šteta na lovnogospodarskim i lovnotehničkim objektima je imovinska šteta čiji je uzrok protupravno uništenje, oštećenje ili prisvajanje.

Sprječavanje šteta u lovištima osigurava se poduzimanjem sljedećih radnji:

  • oštećenik je dužan na primjeren način i na svoj trošak kao dobar gospodar poduzeti mjere, dopuštene radnje i zahvate u svrhu zaštite svoje imovine od nastanka takve štete;
  • dopuštene radnje i zahvati su ograđivanje dobara, ciljano čuvanje dobara i istjerivanje divljači. Zatim provedba agrotehničkih mjera, priopćavanje bez odgađanja o započetoj šteti i okolnostima koje mogu utjecati na poduzimanje mjera za sprječavanje šteta. Također i upotrebljavanje mehaničkih, električnih i kemijskih zaštitnih sredstava koja je na zahtjev oštećenika dužan osigurati lovoovlaštenik.

Oštećenik koji ne poduzima mjere, dopuštene radnje i zahvate te ne dopusti lovoovlašteniku provođenje mjera kojima se sprječava nastanak štete od divljači ili odstrani sredstva za sprječavanje štete, namjerno ošteti ili odstrani objekte koji služe za sprječavanje šteta nema pravo na naknadu štete koju prouzroči divljač.

Za štetu koju prouzroči divljač u lovištu odgovara lovoovlaštenik, ako je oštećenik poduzeo navedene radnje te kao dobar gospodar zaštitio svoju imovinu od nastanka navedene štete. Isto tako, lovoovlaštenik ne odgovara za štetu nastalu na dobrima koja nisu uklonjena najkasnije mjesec dana od isteka agrotehničkog roka za berbu ili žetvu uroda.

Za štetu na lovnogospodarskim i lovnotehničkim objektima odgovara počinitelj tih radnji. Odnosno vlasnik stvari ili životinje od kojih potječe takva šteta bez obzira na krivnju (objektivna odgovornost). Ta se šteta nadoknađuje lovoovlašteniku, prema Odštetnom cjeniku.

Za štetu nastalu naletom vozila na divljač odgovara se na sljedeći način:

  • vozač ako se utvrdi da je upravljao vozilom protivno odredbama propisa kojima je uređeno područje o sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi;
  • lovoovlaštenik na čijem je lovištu nastala šteta ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova.

Lovoovlaštenik je dužan radi smanjenja i otklanjanja mogućnosti nastanka štete nastale naletom vozila na divljač pratiti migraciju divljači. O tome treba jednom godišnje dostaviti izvješće pravnoj osobi koja upravlja cestama opisanim granicom lovišta.

Za štetu koju prilikom lova divljači počine lovci i lovački psi koji sudjeluju u lovu odgovoran je lovoovlaštenik. Međutim, lovoovlaštenik ima pravo regresa od lovaca koji su prouzročili štetu.

Ne nadoknađuje se šteta koju divljač počini:

  • ako je nastala šteta na površini manjoj od 5 % ukupne površine tehnološke cjeline sukladno posebnom propisu;
  • na površinama na kojima vlasnik ili korisnik zemljišta nije poduzeo mjere sprječavanja šteta od divljači;
  • stoci na površinama na kojima je posebnim propisom zabranjen pristup i ispaša stoke;
  • na neoznačenim i neregistriranim domaćim životinjama, kao ni šteta na domaćim životinjama koje su bez nadzora puštene u prirodu;
  • na neograđenim višegodišnjim nasadima;
  • na šumi i šumskom zemljištu te
  • korisnicima zemljišta koji protupravno koriste zemljište.

Za štete na poljoprivrednim kulturama oštećenici su se dužni u roku od sedam dana od dana nastanka štete pisanim putem obratiti lovoovlašteniku na čijem se području šteta dogodila. Lovoovlaštenik je dužan u daljnjem roku od sedam dana odgovoriti oštećeniku. Nakon isteka ovoga roka oštećenik je dužan u roku od 30 dana predložiti lovoovlašteniku sklapanje sporazuma o naknadi štete. Lovoovlaštenik je dužan na takav prijedlog oštećenika odgovoriti u daljnjem roku od 30 dana.

Ako dođe do sklapanja sporazuma, taj sporazum predstavlja ovršnu ispravu. Nakon isteka rokova i ako ne dođe do sklapanja sporazuma oštećenik se može obratiti tužbom radi naknade štete nadležnom sudu. I to najkasnije u roku od tri godine od dana nastanka štete.

Primjerice, s ciljem sprječavanja šteta od divljači na poljoprivrednim usjevima Ministarstvo poljoprivrede je u studenom 2021. raspisalo natječaj za sufinanciranje zaštitnih sredstava – električnih ograda (pastira) i žičanih ograda (mreža). On je bio otvoren do 20. prosinca 2021., uz najveći iznos potpore po korisniku do 50.000 kuna. Ovu potporu za sprječavanje šteta od divljači ostvarila su 103 korisnika.

Koje sve štete od divljači susrećemo na poljoprivrednim kulturama?

Na poljoprivrednom zemljištu štete ovise o vrsti divljači koja ih čini. Tako primjerice srne čine štetu konzumiranjem raznovrsnih žitarica i livadnih trava, odgrizanjem vrhova mladog kukuruza i sl. One na višegodišnjim nasadima se ogledaju u vidu konzumiranja lišća i pupova, odgrizanja izbojaka. Zatim i u vidu zagrizanja i guljenja kore s voćaka i vinove loze,. Također i struganja kore, udaranja i oštećivanja voćaka rogovima itd.

Zečevi zimi mogu napraviti štetu grizući koru voćaka
Jelenska divljač hrani se usjevima i uzrokuje štete
Krda divljih svinja mogu razrovati ili pregaziti usjeve i načiniti značajne štete

Zečevi na površinama pod povrtlarskim i šumskim kulturama mogu nanijeti štetu pašom različitih poljoprivrednih kultura. Zatim odgrizanjem izbojaka šumskog raslinja i višegodišnjih kultura. Također i podgrizanjem stabljika, guljenjem i glodanjem kore šumskog raslinja i višegodišnjih kultura i sl. Fazani na površinama pod povrtlarskim i šumskim kulturama mogu nanijeti štetu kljucanjem plodova povrća, osobito rajčice i krastavaca. Zatim kljucanjem nadzemnih dijelova stočne repe, ali su ove štete u pravilu zanemarive.

Značajnije štete u poljoprivredi mogu učiniti jelenska divljač i divlje svinje i na njih treba obratiti posebnu pozornost.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje