Stevija (Stevia rebaudiana Bertoni) višegodišnja je razgranata grmolika biljka i jedna od 150 poznatih vrsta iz roda Stevia. Visoka do 1 m s poludrvenastom stabljikom. Listovi su dugi 2 – 3 cm, sjedeći, nasuprotno položeni kopljastog ili ovalnoga oblika s nazubljenim rubom. Cvjetovi su bijeli i skupljeni u male cvatove. Kao sladilo koriste se listovi koji se beru ujesen i suše na suncu. Stevija je podrijetlom iz Južne Amerike (područje na granici između Paragvaja i Brazila), a još su je prije 1500 godina Indijanci Guarani koristili kao zaslađivač za čajeve (mate čaj) i biljne gorke lijekove. Znanstvena javnost za Steviju je spoznala 1899., nakon što ju je detaljno opisao botaničar Moises S. Bertoni. U 16. stoljeću Stevija je donesena u Europu i koristila se kao sladilo sve do 19. stoljeća, kada ju je potisnuo šećer od trske i šećerne repe. Spoznaja da se jednim listom može zasladiti šalica gorkog mate čaja bila je dovoljna da postane zanimljiva u mnogim zemljama, poglavito u SAD-u i Europi. Prvi komercijalni uzgoj oformljen je 1964. godine u Paragvaju, nakon čega se proširio na Brazil, Meksiko, SAD, Japan i druge zemlje. Danas se Stevija najviše uzgaja u Kini, a najveće tržište je Japan.
Slađa i od šećera
Analizom je u Steviji otkriven niz organskih spojeva, a slatkoća se pripisuje prisutnosti glikozida (steviozid i rebudiozid A i C) koju čine 30 – 40 puta slađom od šećera. Za usporedbu, jedna prosječna šalica šećera može se zamjeniti 1 čajnom žličicom Stevije. Osim spomenutih glikozida, Stevija sadržava i druge tvari koje posredno ili neposredno utječu na promet ugljikohidrata kao što su minerali magnezij, mangan, selen, cink te vitamin B3 (niacin). Više od 200 publiciranih medicinskih istraživanja obavljeno je sa Stevijom i otkrivene su velike blagodati njezine upotrebe kao zaslađivača. Stevija je sladilo izbora za dijabetičare, jer ne samo da ne povisuje šećer u krvi, već ga i snizuje a da ne utječe na produkciju inzulina. Novija istraživanja upozorila su da glikozidi Stevije u količini većoj od one koja se koristi za slađenje, snizuju (normaliziraju) visok krvni tlak tako da djeluju na tonus srca. Nadalje se pokazalo da vodeni ili alkoholni ektrakt listova pokazuje antibakterijsko i antigljivično djelovanje, pojačava lučenje mokraće, širi krvne žile. Kod uporabe kao sladila važno je znati da može potencirati djelovanje antidijabetika i lijekova za sniženje tlaka, pa je u tom smislu važan određen oprez.
Danas milijuni ljudi, posebice u Ja panu i Brazilu koriste Steviju kao sigurno, prirodno, nekalorično sladilo za gotovo sva jela, a zbog svoje termostabilnosti može se koristiti i za izradu kolača. Čak i velike kompanije kao što su Coca- Cola, Beatrice Foods koriste ekstrakte Stevije umjesto drugih umjetnih sladila, za koje se otkrilo da sadržavaju mnoga za ljudsko zdravlje nepovoljna svojstva.

Prethodni članakWelsumska kokoš – nese jaja posebnih boja
Sljedeći članakZimske jagode – uspjeh tehnologije hrvatske poljoprivrede
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.