Nedavno je na sjednici saborskog Odbora za poljoprivredu predstavljen prijedlog 3. izmjena Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike. Tim povodom naša sugovornica bila je ravnateljica Uprave za potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju, Željka Gudelj-Velaga koja je uz ministra poljoprivrede šumarstva i ribarstva, Davida Vlajčića predstavila prijedlog izmjena.
Željka Gudelj Velaga je diplomirani inženjer poljoprivrede – zaštite bilja. U Ministarstvu poljoprivrede je zaposlena od 2000. godine i radila je na poljoprivredi Mediterana, zatim na ekološkoj poljoprivredi, kada su doneseni svi pravilnici usklađeni s EU regulativom. Radila je i na izradi ili provedbi svih EU programa za poljoprivredu i ruralni razvoj, od predpristupnih SAPARD i IPARD programa, do Programa ruralnog razvoja 2014.-2020 i Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike. Prije pristupanja u članstvo u EU radila je na nacionalnim programima ruralnog razvoja, a sudjelovala je i u pregovorima za pristupanje Hrvatske u EU u poglavljima poljoprivrede i ruralnog razvoja. Od projekata u koje je bila uključena, pripremila je PHARE projekt za jačanje agencije za plaćanje, te FAO projekt koji se provodio u Hrvatskoj, za razvoj ekološke poljoprivrede.
Vodila je i jedan FAO Projekt u Bosni i Hercegovini – izradu strategije razvoja i valorizacija ekoloških usluga poljoprivrede. Radila je u Agenciji za poljoprivredno zemljište, Savjetodavnoj službi, u Vladi Republike Hrvatske, u Uredu za poljoprivredu Grada Zagreba, a bila je i stalni stručnjak za ruralni razvoj za njemački GIZ, odnosno CIM (Centre for International Migration and Development) u Makedoniji. Trenutno je ravnateljica Uprave za potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.
Ta Uprava je glavnina upravljačkog tijela za provedbu EU fondova za poljoprivredu i ruralni razvoj, izravna plaćanja i intervencije ruralnog razvoja. U Upravi je 54 službenika koji rade na vrlo složenim i zahtjevnim poslovima za koje je potrebno dobro poznavanje EU regulative, poznavanje potreba hrvatskih poljoprivrednika, institucionalno pamćenje i otvorenost za nove inicijative i rješenja.
Uz navedeno dugogodišnje zavidno iskustvo, Željka Gudelj Velaga je izvrsna i vjerojatno najupućenija sugovornica za pitanja vezana uz Strateški plan, potpore za ruralni razvoj, kao i za uvid u višegodišnji financijski okvir Zajedničke poljoprivredne politike i proračunsko razdoblje nakon 2027. godine.
Gospođo Gudelj – Velaga, koje su najbitnije promjene u ovoj trećoj izmjeni Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023.-2027. i što sve obuhvaćaju?
–Dozvolite prvo nekoliko općenitih riječi o izmjenama Strateškog plana. Imamo pravo na dvije izmjene godišnje, te na tri strateške izmjene. Hrvatska spada u grupu zemalja s najmanjim brojem izmjena. U ovim, trećim, izmjenama najvažnije predložene promjene su u dijelu koji se odnosi na ulaganja u primarnu poljoprivrednu proizvodnju i ulaganja u preradu, odnosno smanjenje intenziteta potpore. Za ulaganja u primarnu poljoprivrednu proizvodnju predloženo je smanjenje intenziteta potpore na 45 % za poljoprivredna gospodarstva ekonomske veličine do 250.000 EUR-a SO (mikro, mala i srednja poljoprivredna gospodarstva) i na 40 % za velika gospodarstva, ona čija je ekonomska veličina veća od 250.000 eura SO. Ograničava se i iznos za kupnju mehanizacije na 100.000 EUR za mikro, mala i srednja gospodarstva i 200.000 EUR za velika gospodarstva. Za ulaganja u preradu poljoprivrednih proizvoda predloženo je smanjenje intenziteta potpore na 40 %.
–Predlaže se prebacivanje dijela intervencija na nacionalno sufinanciranje – i dalje postoji potreba za njima i ostaju navedene u Strateškom planu kao hrvatska potreba. Financiranje tih intervencija iz državnog proračuna omogućit će fleksibilnije uvjete, a time i bolju provedbu tih intervencija. Dodatno, radi se o intervencijama koje koristi mali broj korisnika, a Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju mora provesti cijelu proceduru pripreme kao i za svaku drugu intervenciju, što predstavlja dodatno administrativno opterećenje i usporava provedbu ostalih intervencija. Sredstva za te intervencije već su osigurana u državnom proračunu. Ima još stvari tehničke naravi koje uređujemo. Ovo programsko razdoblje izuzetno je zahtjevno i za administraciju.
Ministar Vlajčić na predstavljanju 3. izmjena SP-a, naglasio je potrebu većeg priznavanja uloge žena u poljoprivredi. Trenutno su žene nositeljice OPG-a svega 30% od ukupnog broja OPG-ova. Ima li u Strateškom planu izmjena i po tom pitanju?
–Ima! Uloga i status žena u poljoprivredi je jako važno pitanje. Statistike pokazuju da npr. u Austriji 40 % radne snage u poljoprivredi čine žene, dok u Irskoj samo 15 %. Žene su nositelji trećine poljoprivrednih gospodarstava u EU, kao i u Hrvatskoj, najvećim dijelom su to žene starije od 65 godina, a vrlo malo je mladih žena. Za podršku ženama u poljoprivredi važno je nekoliko stvari, od onih koje će ih motivirati za ostanak na selu kao što je pristup osnovnoj fizičkoj i društvenoj infrastrukturi do nekih poticajnih mjera za bavljenje poljoprivredom. Zato je za žene nositeljice u trećim izmjenama Strateškog plana predloženo povećanje intenziteta potpore za ulaganja za 15 %.
–Želi se olakšati ženama koje se bave poljoprivredom da ulažu, potaknuti ih da održe svoja poljoprivredna gospodarstva. Prvi prijedlog je bio da su žene nositeljice poljoprivrednog gospodarstva najmanje pet godina, ali u konzultacijama s dionicima predloženo da to bude i kraći rok, što je usvojeno (najmanje 3 godine). To razdoblje od nekoliko godina osigurava da se umjetno ne stvaraju uvjeti i da se poljoprivredna gospodarstva ne prenose samo formalno na žene.
–Kod pripreme svakog programskog razdoblja dobivamo različite dokumente od službi Europske komisije, kao upute za izradu politike. Što se tiče žena u poljoprivredi jedna od uputa je da se pomogne ženama poljoprivrednicama u donošenju odluka. To znači osigurati dovoljno savjetodavnog rada za žene i mogućnost za razmjenu iskustava, dilema i rješenja. Zato smo kroz Nacionalnu mrežu ZPP-a formirali grupu Žene u ruralnom prostoru.
–Pozivam sve žene koje se bave poljoprivredom, ili se namjeravaju baviti, bilo da žive u ruralnom prostoru ili u gradovima, ali imaju što pitati ili reći drugima, da se uključe u rad Nacionalne mreže ZPP-a. Upisati se možete besplatno, putem poveznice: https://clanstvonrm.mps.hr/registracija.
–Uostalom, kao ohrabrenje svim ženama u poljoprivredi, kod nas u Upravi za potpore od 54 službenika 42 su žene-!
U razdoblju od 2013. – 2025. APPRRR je isplatila 8,3 milijarde eura, a za potpore u poljoprivredi na godišnjoj razini se isplaćuje 520 milijuna eura, no samo 2,7% hrvatskih poljoprivrednih gospodarstava prima investicijske potpore. Je li moguće povećati broj OPG-ova koji bi pomoću investicija osnažili i razvili svoju poljoprivrednu proizvodnju i kako to postići?
–Smanjenje intenziteta će doprinijeti da se korisnici odlučuju na ona ulaganja koja su im zaista potrebna. Proširenju kruga korisnika doprinijet će i ograničenje visine troškova za nabavku mehanizacije i uvođenje novog kriterija odabira kojim se daje prednost projektima kojima je cilj povećanje proizvodnje proizvoda u kojima smo nedovoljno samodostatni. Dodatno, uveden je kriterij da bodove dobivaju oni poljoprivrednici koji nisu koristili potpore. Taj posao oko širenja kruga korisnika investicijskih potpora nije gotov, na tome i dalje radimo. Veći broj održivih gospodarstava znači jačanje stabilnosti cijelog sustava prehrambene sigurnosti.
Jedan od češće spominjanih kriterija kod bodovanja na natječajima je i onaj o indeksu nerazvijenosti. Tako mnogi poljoprivrednici koji administrativno pripadaju gradovima smatraju da se ne mogu niti javiti na natječaje. Koje su ostale najčešće pogrešne pretpostavke zbog kojih poljoprivrednici ne sudjeluju na natječajima ili ne prolaze na njima?
–Poljoprivrednici i prerađivački koji ulažu u svoju proizvodnju koji imaju sjedište/prebivalište bilo gdje u Hrvatskoj mogu se javiti na natječaj za potporu. Pa, najveći broj maslinara je registriran u Gradu Zagrebu! Što se tiče kriterija odabira koji se odnosi na indeks razvijenosti, njegova vrijednost, odnosno utjecaj na ukupni broj bodova se godinama smanjivao, i dalje se ide u tom pravcu. Naime, razvijenost neke jedinice lokalne samouprave ne može nadoknaditi poljoprivredniku ono što on izgubi jer nema dovoljan broj bodova na natječaju.
Često se čuje i kako uvijek jedni te isti (tzv. veliki) koriste potpore i dobivaju milijune, a mnogi tzv. mali poljoprivrednici ne prolaze na natječajima? Može li se uopće govoriti o pravednijoj raspodjeli, jer s jedne strane značajniji projekti poput izgradnje i opreme većih objekata/pogona zahtijevaju i veća ulaganja za koja su spremni samo oni s većom ekonomskom veličinom, a s druge strane postoji i Intervencija 73.12. za male poljoprivrednike?
–To je jedna od teza koje se stalno ponavljaju, a istina je nešto drugačija. Naime, sredstva za ulaganja u primarnu poljoprivrednu proizvodnju su podijeljena na način da je za ekološke proizvođače osigurano najmanje 10% raspoložive alokacije. Od preostale alokacije za poljoprivredna gospodarstva ekonomske veličine preko 250.000 EUR-a SO (veliki korisnici) dostupno je najviše 25% raspoložive alokacije. Svatko se natječe u svojoj grupi, među sebi ravnima.
–Što se tiče intervencije 73.12 Potpora malim poljoprivrednicima ona je postala investicijska, a ne paušalno plaćanje što je bilo do 2023. godine. Prijedlog pojednostavljenja EU regulative za Strateške planove predviđa vraćanje ove intervencije na paušalno plaćanje, što je pogodnije za male poljoprivrednike i to ćemo rado podržati.
Mnogi upiti stižu i vezano uz intervenciju 75.01 – uspostava mladih poljoprivrednika, pogotovo oko razdoblja koliko mladi smiju biti nositelji OPG-a prije javljanja na natječaj. Hoće li i tu biti promjena?
–Hrvatska je suočena s problemom migracija, posebice mlađeg stanovništva, što predstavlja veliku prijetnju procesu generacijske obnove, a ona nam je nužna. Uvažava se iskustvo i doprinos starijih poljoprivrednika, ali i oni trebaju u zaslužene mirovine. Ova intervencija nije namijenjena za nove mlade poljoprivrednike, niti za one koji su se možda već od početka svog radnog vijeka odlučili za poljoprivredu, pa do četrdesete godine imaju i po dvadeset godina radnog staža.
–Ovi potonji su, bez obzira na godine, iskusni poljoprivrednici. Intervencija 75.01. Uspostava mladih poljoprivrednika je dio grupe potpora koje se nazivaju „Pokretanje poslovanja mladih poljoprivrednika i novih poljoprivrednika te osnivanje ruralnih poduzeća“, što znači da naša INT 75.01. nije za nove poljoprivrednike, uredba razlikuje te intervencije. Zato i dalje ostaje ova odredba da je mladi poljoprivrednik preuzeo poljoprivredno gospodarstvo sa svim njegovim resursima, odnosno stekao status nositelja/odgovorne osobe prvi put unutar 5 godina do datuma podnošenja zahtjeva za potporu.
Iako je neophodno razvijati infrastrukturu i društvene sadržaje na selu, bilo je negodovanja i oko natječaja za izgradnju vatrogasnih domova i vrtića, za što su utrošena znatna sredstva iz Programa ruralnog razvoja (Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj). Jesu li sredstva namijenjena za ruralni razvoj i poljoprivredu trebala biti usmjerena više na proizvodna ulaganja, dok su se vrtići i domovi mogli financirati iz Europskog socijalnog fonda ili Europskog fonda za regionalni razvoj?
-Vjerojatno odgovor ovisi o tome koga pitate?! Navest ću samo neke podatke. Zadarska županija ima skoro 160 tisuća stanovnika i 82 vrtića i 2 druge organizacije koje ostvaruju programe predškolskog odgoja dok Brodsko-posavska županija ima 130 tisuća stanovnika i 25 vrtića i 7 drugih organizacija. Naravno da postoje i drugi fondovi iz kojih se mogu financirati objekti ruralne društvene infrastrukture, ali ne možemo iz politike ruralnog razvoja u potpunosti izbaciti brigu o kvaliteti života ljudi na selu. Već sam rekla, infrastruktura je važna za žene koje žive na selu, kao i za mlade ljude, ako želimo da oni vide svoju budućnost u ruralnom prostoru.
Hrvatskoj poljoprivredi potrebna su znatna i veća ulaganja u inovacije, prijenos znanja (AKIS), kratke lance opskrbe i udruživanje poljoprivrednika. Na koji način Ministarstvo i vaša Uprava planiraju omogućiti napredak u tim područjima?
–Trećim izmjenama Strateškog plana predloženo je da se dio intervencija financira iz državnog proračuna, po načelima koja su propisana EU zakonodavstvom, ali s nešto pojednostavljenim uvjetima. Upravo su to intervencije koje se odnose na kratke lance opskrbe i potpore proizvođačkim organizacijama. To su zaista važne teme i nadamo se većem uključivanju poljoprivrednika, ali i drugih u lancu prehrane u te aktivnosti. Dodala bih još i EIP (European Innovation Partnership) operativne skupine za prijenos znanja i dobrih praksi kroz istraživanja u kojima sudjeluju poljoprivrednici, znanstveno-istraživačke institucije, savjetodavci i drugi relevantni akteri. To je dobar način za rješavanje pojedinih problema s kojima se suočavaju poljoprivrednici.
–Naglašavam da su treće izmjene Strateškog plana ZPP-a trenutno u neformalnim konzultacijama i moguće je da će doći do nekih promjena, jer za EU su ove aktivnosti jako važne i u obvezi smo ih pratiti i izvještavati o njihovoj provedbi. Pozivam sve naše poljoprivrednike, prerađivače, ali i sve one koji imaju interes u ruralnom prostoru da se uključe u rad Nacionalne mreže ZPP-a, ponavljam poveznicu: https://clanstvonrm.mps.hr/registracija.
Vizija za poljoprivredu i hranu predložena je kao prioritetna inicijativa Europske komisije. Trenutno smo u proračunskom razdoblju ZPP-a do 2027.g. Koje promjene donosi nova Vizija i što nas očekuje u novom proračunskom razdoblju? Hoće li biti velikih promjena?
–Promjena mora biti, jer se mijenjaju i prilike. Isto tako neke politike se nastavljaju, što je dobro, npr. i dalje se želi jačati uloga mladih u poljoprivredi i ruralnim područjima i položaj poljoprivrednika u cijelom lancu prehrane i bolje rješavanje problema nepoštenih trgovačkih praksi. Ostaje stav da su atraktivna ruralna područja od presudne važnosti za sigurnost hrane, buduću održivost društva i liberalnu demokraciju. Vizija donosi neke važne poruke, između ostalog i to da hrana i poljoprivredna proizvodnja imaju stratešku ulogu u novom geopolitičkom kontekstu kao bitan dio europske sigurnosti. I dalje se naglašava da je potrebno modernizirati poljoprivrednu proizvodnju, uvoditi inovativna i digitalna rješenja, te jačati savjetovanje poljoprivrednika.
Vizija najavljuje potrebu povećanja financijske potpore za mjere u području okoliša i klime.
Naravno, ključno pitanje, i ono što zanima naše poljoprivrednike, hoće li ovakva važnost poljoprivrede dobiti i odgovarajući financijski poticaj, odnosno koliki će biti poljoprivredni proračun. Rasprava o tome tek predstoji i sigurno ćemo braniti stav da nisu prihvatljiva smanjenja proračuna za poljoprivredu. Vizija naglašava da se sredstva Zajedničke poljoprivredne politike trebaju usmjeriti na one kojima je potpora najpotrebnija, čime se želi spriječiti napuštanje poljoprivrednih gospodarstava i osigurati pristojan dohodak poljoprivrednika. Buduća potpora ZPP-a će biti više usmjerena na poljoprivrednike koji se aktivno bave proizvodnjom hrane, s jednostavnijim sustavom uvjeta i kontrola. Daljnja pojednostavljenja su nužna i Vizija to prepoznaje.
Europska komisija je 19. veljače 2025. predstavila Komunikaciju „Vizija za poljoprivredu i hranu – zajedničko oblikovanje privlačnog poljoprivrednog i poljoprivredno-prehrambenog sektora za buduće generacije“.
Vizija ističe četiri prioritetna područja:
– Atraktivnost sektora
– Konkurentan i otporan sektor
– Sektor spreman za budućnost
– Primjereni životni i radni uvjeti u ruralnim područjima
Na kraju, što možete i želite poručiti poljoprivrednim proizvođačima vezano uz nadolazeće natječaje i korištenje potpora?
–Prvi put pripremljen je indikativni plan objave natječaja za tri godine, do kraja ovog programskog razdoblja. Prilika je to da korisnici sredstava planiraju svoja ulaganja i dobro pripreme svoje prijave na natječaje. U obvezi smo plan objave natječaja ažurirati tri puta godišnje, tako da pozivam sve da prate internetsku stranicu Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike: ruralnirazvoj.hr i provjere je li došlo do neke promjene. Na toj stranici ima i drugih korisnih informacija.
–Što se tiče ulaganja u primarnu poljoprivrednu proizvodnju, u pripremi su sektorski natječaji. Do ljeta će Ministarstvo izići s prijedlozima, molim sve da se uključe, daju svoje komentare i prijedloge. Nama je cilj da sredstva dobiju oni koji će ih upotrijebiti za održanje i povećanje poljoprivredne proizvodnje. Predlažite nam način kako prioritizirati korisnike i ulaganja da postignemo taj cilj, podijelite s nama svoje viđenje inovacija i digitalizacije, svoje potrebe i sve ono što vam je potrebno za održanje i razvoj proizvodnje hrane. 
