Obišli smo poplavljene općine Zdenci i Crnac, te razgovarali s poljoprivrednicima koji su za Gospodarski list naveli koje su štete nastale zbog poplave i što su zatekli nakon što se voda povukla.
Kiša što neumorno pada i uzrokuje naglo podizanje vodostaja rijeka i pritoka, preplavljene ulice i prometnice, potopljena polja i dvorišta, gospodarske zgrade, sobe i podrumi slavonskih kuća puni vode, potresne slike evakuacije starijih ljudi i stoke, spašavanja imovine. Takvi su kadrovi obišli Hrvatsku krajem ožujka i prvih dana travnja kada je u 24 sata na širem području Orahovice u Virovitičko-podravskoj i Đurđenovca u Osječko-baranjskoj županiji mjestimice palo i do 100 milimetara kiše po četvornom metru što je, kazali su u Hrvatskom vodama, uistinu ogromna količina i do sada nezabilježeni događaj.
Procjena šteta
Sedam dana nakon katastrofe u kojoj su izliveni potoci Vučica i Bukvik, a bujice s okolnih područja dodatno pogoršale stanje, dolazimo na područje Općine Zdenci. Duž cesta ponegdje još uvijek stoje bageri, strojevi, traktori i vatrogasna vozila, na ulicama ostaci vreća napunjenih pijeskom koje su branile seoske domove, na nekim mjestima voda se nije povukla s poljoprivrednih površina.
U središtu Slavonskih Bara kraj kombija Dobrovoljnog vatrogasnog društva Zdenci čovjek izuva čizme. Obilazi teren, provjerava kako se voda povlači. Ističe da je u depresijama još uvijek ima. Pitamo ga za poljoprivredno gospodarstvo koje je pretrpjelo veće štete. Upućuje nas na obitelj Stanisavljević, pokazuje kuću uz samu Vučicu.
–Oni su vam ovdje najveći i najugledniji, kaže. Na gospodarstvu zatičemo oca Dalibora i sina Dragana, treća i četvrta generacija, stogodišnja tradicija. Još uvijek otklanjaju posljedice, tragovi poplave vidljivi u svakom kutku. Malo prije našeg dolaska ispratili su komisiju za procjenu šteta. Ljuti su.
–Šalju nam ljude od osamdeset godina na procjene, ljude koji nemaju dvije kokoši u dvorištu. I još su drski, a šteta se vidi golim okom, ne moramo im posebno objašnjavati. Ovdje skladištimo hranu i gnojivo, rekli su mi da imam 500 kila štete, a što vi mislite, pita nas Dragan i naglašava kako je tu sigurno bilo pet-šest tona.
–Žitarice smo potrpali u prikolicu i dali lovcima, to više nije za stoku. Kažu to je zdrava hrana. Kako može biti zdrava kad je četiri dana bila pod vodom? Oni već u startu tvrde kako nema štete, a bilo je dva metra vode. Kažu, oprali ste dvorište. Pa morali smo oprati, nismo mogli hodati. I ne priznaju štetu na zidovima štala jer nisu ofrajkani. Moramo valjda svake godine frajkati ako slučajno bude poplava da nam priznaju štetu, dodaje Dalibor i zaključuje: Na ovom se ne može završiti.
Na dva gospodarstva Stanisavljevići uzgajaju više od 200 grla stoke – 150 svinja, stotinu ovaca, 40 goveda, 18 telaca. Jedno je tele uginulo od upale pluća.
–Voda im je bila do koljena. Utovarali smo ih i istovarali po najvećoj kiši. Odvezli smo ih u Bankovce kod gospodina Josipa Majora, stočara koji nam je izašao u susret i puno pomogao da zbrinemo našu stoku. Vratili smo ih nakon dva dana, govori Dalibor.
Sedmi dan od poplave voda se još uvijek nije do kraja povukla. U svinjce ne mogu, polja nisu išli gledati, još se ne može hodati natopljenom zemljom. U ovo vrijeme prošle godine sijali su kukuruz. Kad će ga ove sezone posijati ne znaju. Pitamo ih, može li osiguranje nadomjestiti štetu. Odgovaraju na niječno. Osiguranje ne plaćamo petnaestak godina. Led nas tada potukao, a procjenitelj kaže tri posto. Tada sam digao sam ruke od toga, odlučan je Dalibor.
Proglašena elementarna nepogoda
Idemo dalje do mjesta Crnac u istoimenoj općini koja je, prema do tadašnjim izvještajima, pretrpjela najviše štete. Na radiju vijesti da upravo virovitičko-podravski župan Igor Andrović na prijedlog lokalnih povjerenstava uslijed prekomjernih oborina i velike materijalne štete na stambenim i gospodarskim objektima, opremi i uređajima, javnoj prometnoj infrastrukturi, poljskim putevima, ozimim i jarim poljoprivrednim kulturama, proglasio elementarnu nepogodu za područje grada Orahovice, te općina, Crnac, Čačinci i Zdenci.
Saša Bognar iz Crnca bavi se ratarstvom na stotinjak hektara na kojima uzgaja uljanu repicu, ječam, pšenicu, kukuruz i soju, a ima i stotinjak grla stoke – ovaca i janjadi. Robu plasira Poljoprivrednom poduzeću Orahovica i zadovoljan je korektnom suradnjom. Pedeset hektara je bilo pod vodom, bacio je četrdeset posto sijena. Stoku je uspio spasiti, ali se ipak pribojava uginuća jer su u dubokoj vodi bila pothlađena. Štetu procjenjuje na najmanje deset tisuća eura, a zaradio je prehladu zbog koje je pod antibioticima. Za financijski oporavak trebat će dvije godine.
Najveća šteta je na poljomehanizaciji i elektronici koja je bila u vodi, na sijaćicama, rasipačima i hederu, a vjerojatno su otišli na svim tim strojevima i reduktori od rotodrljača gdje su se pomiješali s uljem, kaže Bognar.
Osiguranje je neisplativo
Očekuje komisiju za procjenu štete, a usjeve ne osigurava od poplave.
–Kad se zbroji na dvije-tri godine plaćanja osiguranja, ako i bude poplave dobijemo manje nego što je uplaćeno premija. To je krajnje neisplativo!, kaže Bognar.
Obilazimo polje uljane repice. Voda se povukla, ali šteta je ostala. Ne može pretpostaviti što će biti s njom.
–Tu zemlju više ne možemo orati normalno jer je tlo preteško. Voda odnese pet do deset centimetara humusa odozgo, njezinog najplodnijeg dijela, ostala je samo jalova zemlja, objašnjava Saša.
Naš sugovornik smatra da je jedan od problema sve češćih poplava prekomjerno krčenje šuma u okolici i pokazuje mjesta u daljini gdje se nekada jasno vidjela šuma, a sada je sve prazno.
Njive „plivaju“ i zbog iskrčenih šuma
–Davno, prije pedeset-šezdeset godina bagerima su u šumi radili prokope kojima se punila voda. Njive tada nisu ovako plivale. Samo jedna bukva popije 500 litara vode dnevno, a hrast i do tri tisuće, kaže Bognar.
Obilazeći ovo područje dan nakon obilne kiše Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković izjavila je novinarima kako se posljednjih godina značajno ulagalo u infrastrukturu obrane od poplava, prognostičke modele i preventivne mjere što bi trebalo omogućiti pravovremeno praćenje i brzo reagiranje.
–Na području Virovitičko-podravske županije, od ukupno uloženih 162 milijuna eura u vodno gospodarstvo kroz razne državne i lokalne programe u posljednjih osam godina, čak 62 milijuna eura namijenjeno je zaštiti od štetnog djelovanja voda. S druge strane, na području Osječko-baranjske županije, od ukupno uloženih 367 milijuna eura, 138 milijuna eura odnosi se na zaštitu od štetnog djelovanja voda, restauraciju i revitalizaciju vodotoka, čišćenje korita te izgradnju i rekonstrukciju nasipa, rekla je ministrica Vučković.
U isto vrijeme, dok smo mi obilazili poplavljena područja, u Hrvatskom saboru je zastupnik i član Obora za poljoprivredu Mate Vukušić na konferenciji za novinare naglasio kako priroda zna biti i te kako brutalna ali da za ovu katastrofu nije isključivi krivac priroda nego čovjek.
Retardacijska pregrada na rijeci Vučici iznad Orahovice koja ima zadaću zadržati ili odbiti vodu to nije mogla jer je odgovorni nisu godinama čistili od mulja, pijeska i kamena. Hrvatske vode su ove zime obavile sječu stabala uz rijeku koja su ostala na koritu pa ih je sada bujica pokupila i zaštopala propuste ispod mostova te prouzročile izlijevanje, kazao je Vukušić iz prigodni performans s dvije menzure i dvije boce objasnivši slikovito kako funkcioniraju retardacijske pregrade.
Foto: Goran Gazdek
