Razdoblje podnošenja jedinstvenog zahtjeva i prijava namjere proizvodnje, održavanja i uzgoja u poljoprivredi u ovoj godini traje od 4. ožujka do 13. lipnja 2025. godine. Korisnici potpora za mjere i intervencije obvezni su poštivati sustav uvjetovanosti i socijalne uvjetovanosti u godini zahtjeva prilikom obavljanja poljoprivredne djelatnosti na poljoprivrednom gospodarstvu kojim upravljaju.
U „Narodnim novinama“ br. 71/25. objavljen je Pravilnik o uvjetovanosti i socijalnoj uvjetovanosti. Obveze uvjetovanosti i socijalne uvjetovanosti iz ovoga Pravilnika provode se od 1. siječnja 2025. godine.
U slučaju nepoštivanja uvjetovanosti primjenjuju se administrativne kazne.
Pravilnik propisuje umanjenja za nenamjerne nesukladnosti (za prvo kršenje i za prvo ponavljanje), ali se svako daljnje ponavljanje utvrđene nesukladnosti smatra namjernim kršenjem. Uvjetovanost čine propisani zahtjevi upravljanja SMR (engl. Statutory Management Requirements) kao obvezni zahtjevi kojih se mora pridržavati obveznik u obavljanju poljoprivredne djelatnosti na poljoprivrednom gospodarstvu i dobri poljoprivredni i okolišni uvjeti GAEC (engl. Good Agricultural and Environmental Conditions) kao minimalni uvjeti upravljanja na poljoprivrednom gospodarstvu, odnosno obvezni uvjeti kojih se mora pridržavati obveznik u obavljanju poljoprivredne djelatnosti na poljoprivrednim površinama u svom korištenju.
Provjera poštivanja provodi se na više načina: administrativno, sustavom za nadzor površina (Monitoring) i kontrolom na terenu. Danom stupanja na snagu ovog Pravilnika prestaju važiti Pravilnik o višestrukoj sukladnosti („Narodne novine“, br. 113/19.) i Pravilnik o uvjetovanosti („Narodne novine“, br. 26/23. i 137/24.). U ovom će se tekstu navesti samo najznačajnije novosti i podsjetiti na neke od propisanih uvjeta koji se često krše. Svaki poljoprivredni proizvođač detaljno se može educirati o uvjetovanosti i socijalnoj uvjetovanosti tijekom besplatnih edukacija koje održavaju privatni i javni savjetnici. Raspored edukacija može se pronaći na poveznici: https://akis.mps.hr/.
Sekundarni usjevi
Što su sekundarni usjevi i koji ih poljoprivrednici moraju uspostaviti na parceli? Sekundarni usjevi su usjevi koji se siju nakon žetve/berbe/siliranja/vađenja/košnje glavne kulture. S obzirom na vrijeme sjetve razlikujemo postrne usjeve koji se siju tijekom ljetnih mjeseci nakon žetve npr. strnih žitarica i/ili uljane repice i zelene pokrovne usjeve koji se siju tijekom jeseni i ostaju kao pokrov na tlu tijekom zime.
Korisnici potpora koji koriste 10 i više ha oranica te u idućoj, 2026. godini planiraju na nekoj ARKOD parceli ponoviti istu poljoprivrednu kulturu koju su imali i u ovoj 2025. godini (npr. nakon žetve/berbe/siliranja kukuruza tijekom jeseni 2025. godine ponovno će u proljeće 2026. godini na istoj parceli sijati kukuruz) trebaju uspostaviti sekundarni usjev i evidentirati ga kao zeleni pokrov u jedinstvenom zahtjevu u 2025. Tada ne krše uvjetovanost, tj. GAEC 7 i mogu tijekom proljeća 2026. ponovno zasijati istu poljoprivrednu vrstu koja je bila glavna kultura na jedinstvenom zahtjevu u 2025. godini.
Prilikom podnošenja jedinstvenog zahtjeva potrebno je navesti koji se sekundarni usjev planira zasijati. U slučaju da nakon žetve kukuruza tijekom jeseni 2025. slijedi sjetva npr. neke ozime strne žitarice, nije potrebno evidentirati tu strnu žitaricu kao zeleni pokrov jer je uspostavljen plodored. Ovdje se navodi primjer za kukuruz jer je to kod nas najzastupljenija ratarska kultura i najčešće se na oranicama ponavlja upravo sjetva kukuruza.
Napominjemo da je teško predvidjeti kakva će biti jesen i hoće li vremenske prilike omogućiti pravodobnu i kvalitetnu sjetvu pokrovnih usjeva. U nepovoljnim uvjetima upitno je hoće li pokrovni usjev niknuti, kojom će se brzinom razvijati i rasti. Stoga na parcelama na kojima se mora iz nekog razloga posijati ista poljoprivredna vrsta treba sijati sorte/hibride kraće vegetacije kako bi se pokrovni usjevi mogli posijati u povoljnim rokovima i uvjetima za klijanje, nicanje i rast i razvoj.
Poteškoće se javljaju i kod postrne sjetve. Tada su ograničavajući čimbenici za uspješnu uspostavu postrnog usjeva nedostatak vlage i visoke temperature. Stoga treba pažljivo birati poljoprivredne vrste namijenjene za uspostavu sekundarnih usjeva. Odabir sekundarnih usjeva ovisi o planiranom plodoredu glavnih usjeva te o opremljenosti gospodarstva poljoprivrednom mehanizacijom i opremom. Kao sekundarni usjev može se posijati jedna vrsta ili smjesa (mješavina) različitih vrsta. Razlikuju se prezimljujuće vrste (ozime žitarice, travne vrste koje se koriste za krmu (npr. ljuljevi), ozima grahorica, ozimi grašak…) i neprezimljujuće (izmrzavajuće) vrste (npr. soja, heljda, krmni sirak…). Odabir vrsta ili smjese vrsta ne ovisi samo o roku sjetve i uvjetima na parceli, nego i o cilju sjetve sekundarnih usjeva.
Ciljevi uzgoja sekundarnih usjeva
Sekundarni usjevi mogu se uzgajati s ciljem proizvodnje hrane za ljude ili životinje: npr. soja u postrnom roku sjetve ili ljulj sijan u jesenskom roku sjetve kao hrana za goveda (prvi, a ponekad i drugi otkos tijekom proljeća), i s ciljem popravka tla (za sideraciju). Prilikom odabira sekundarnog usjeva potrebno je znanje i iskustvo. Da bi sjetva bila uspješna treba poznavati svojstva odabranih vrsta: ozima ili izmrzavajuća, radi li se o potiskujućoj ili potiskivanoj vrsti, koji su uvjeti okoliša potrebni za normalan rast i razvoj – temperatura, vlaga, zrak i svjetlost)…
Sjetvom sekundarnih usjeva utječe se i na vlagu tla. Sekundarni usjevi troše vodu, ali nakon uništavanja (usitnjavanja) njihove nadzemne mase, biljni ostaci sprječavaju isparavanje vode iz tla. I živi i usitnjeni, sekundarni usjevi sprječavaju površinsko otjecanje vode i pospješuju njeno upijanje u tlo. Usitnjavanjem nadzemne mase sekundarnih usjeva formira se sloj biljnih ostataka na površini tla (malč), koji čuva vlagu tla i povećava infiltraciju oborinske vode.
Iskustva iz prošle dvije godine, ali i ovog proljeća pokazala su da je jako važno znati kad, čime i na koji će se način obaviti terminacija sekundarnih usjeva. Terminaciju treba obaviti na način da biljni ostaci sekundarnih usjeva ne ometaju sjetvu i normalan rast i razvoj narednog glavnog usjeva. Najčešće zastupljeni načini terminacije sekundarnih usjeva su mehanički i kemijski ili njihova kombinacija. Terminaciju sekundarnih usjeva treba obaviti prije osjemenjivanja biljnih vrsta zastupljenih u sekundarnom usjevu.
Svaka je proizvodna godina različita. U svakoj se poljoprivrednici susreću s nekim izazovima i primorani su tražiti rješenja. Poljoprivredna proizvodnja je jedan od najranjivijih sektora na koje utječu klimatske promjene. Sjetva sekundarnih usjeva jedna je od klimatski prilagođenih praksi. Razmjenjujući pozitivna, ali i negativna iskustva te iskustva stečena kroz primjenu novih tehnologija i poljoprivrednici i agronomi primorani su učiti cijeli svoj radni vijek.
Sekundarni usjevi i eko sheme
Korisnici intervencije 31.06. Konzervacijska poljoprivreda također imaju obaveznu u Jedinstvenom zahtjevu za 2025. godinu prijaviti i uspostaviti sekundarni usjev. Uz ostale propisane obaveze korisnici ove intervencije (eko sheme) su prilikom provedbe intervencije obvezni provoditi sljedeće prakse korisne za klimu i okoliš:
- tijekom proizvodne godine (proizvodna godina u biljnoj proizvodnji započinje 15. kolovoza prethodne godine i završava 1. listopada tekuće godine, osim u slučaju više sile ili izvanrednih okolnosti) provoditi reduciranu obradu tla, kojom se tlo ne prevrće i/ili izravnu sjetvu u neobrađeno tlo. Ta se aktivnost može zabilježiti geotagiranom fotografijom i dostaviti Agenciji za plaćanja putem AgroGTF aplikacije
- provoditi minimalno dvopoljni plodored, odnosno na svakoj ARKOD parceli u godini zahtjeva nakon glavnih usjeva uzgajati sekundarne usjeve
- tijekom proizvodne godine potrebno je osigurati permanentnu pokrivenost tla oranične površine biljnim ostacima i/ili zelenim pokrovom (pokrivenost se može zabilježiti geotagiranom fotografijom i dostaviti Agenciji za plaćanja putem AgroGTF aplikacije)
- održavati oraničnu površinu od korovne vegetacije prema principima integrirane zaštite bilja uz obvezu primjene mehaničkih mjera.
Napominjemo da se do zaključno 1. listopada 2025. može odustati od dijela ili cijelog zahtjeva, odustati od pojedine intervencije i izmijeniti poljoprivrednu vrstu i/ili vrstu upotrebe zemljišta. Ali, nakon 13. lipnja 2025. ne može se u Jedinstvenom zahtjevu dodatno podnijeti zahtjev za niti jednu od intervencija proizvodno nevezanih izravnih plaćanja i/ili proizvodno vezanih izravnih plaćanja iz Strateškog plana, mjeru državne potpore za iznimno osjetljive sektore i IAKS mjeru ruralnog razvoja.
Dobri poljoprivredni i okolišni uvjeti
GAEC 7
Poljoprivrednici koji ponavljaju uzgoj iste poljoprivredne vrste na oranici trebaju zasijati sekundarni usjev kako bi zadovoljili uvjete za GAEC 7. GAEC 7, punog naziva: „Plodored na obradivom zemljištu, osim usjeva koji rastu pod vodom“ kojem je cilj zaštita i očuvanje kakvoće tla te očuvanja potencijala tla. Obveza primjene GAEC 7 uvjeta započela je s glavnom kulturom prijavljenom u okviru Jedinstvenog zahtjeva u 2024. godini za osnovnu potporu dohotku za održivost. GAEC 7 propisuje obavezu provedbe za poljoprivredna gospodarstva ukupne veličine oraničnih površina 10 ha i više.
Navedena poljoprivredna gospodarstva su na razini parcele dužna uspostaviti izmjenu kultura najmanje jednom godišnje uključujući sekundarne usjeve kojima se primjereno gospodari i koji su prisutni na obradivom zemljištu minimalno osam tjedana. Dakle, ponovno podsjećamo: ako je, na primjer kukuruz na nekoj ARKOD parceli glavna kultura u 2025. godini i planira se ponovno posijati na istu parcelu i 2026. godine, nakon žetve kukuruza treba posijati sekundarni usjev koji će biti prisutan na navedenoj ARKOD parceli minimalno osam tjedana. Postoje i izuzetci:
- Obveza uspostave plodoreda ne odnosi se na poljoprivredne parcele na kojima se uzgajaju višegodišnji usjevi, trave i druge travolike krmne kulture i na površine pod ugarom.
- Poljoprivredna gospodarstva na kojima se više od 75 % oraničnih površina koristi za proizvodnju trava ili drugih travolikih krmnih kultura, proizvodnju leguminoza ili je zemljište ostavljeno na ugaru, ili u kombinaciji prethodno navedenog, nisu dužna uspostaviti plodored.
- Poljoprivredna gospodarstva na kojima više od 75 % raspoloživih poljoprivrednih površina zauzimaju trajni travnjaci ili se koristi za proizvodnju trava ili drugih travolikih krmnih kultura, ili u kombinaciji prethodno navedenog, nisu dužna uspostaviti plodored.
Također, smatra se da su poljoprivredni proizvođači certificirani u skladu s Uredbom (EU) 2018/848 (Uredba o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda) usklađeni s ovim pravilom.
GAEC 8
O uvjetu GAEC 8, jednom od dobrih poljoprivrednih i okolišnih uvjeta punog naziva: „Očuvanje obilježja krajobraza; Zabrana rezanja živica i stabala u sezoni razmnožavanja ptica i podizanja ptića; Sprječavanje zarastanja poljoprivrednih površina neželjenom vegetacijom“ jako se puno raspravljalo. Naime, glavni cilj ovog standarda je održavanje neproizvodnih obilježja za poboljšanje bioraznolikosti na poljoprivrednim gospodarstvima.
Od 2025. godine više nije nužno da poljoprivredna gospodarstva ukupne veličine oraničnih površina 10 ha i više na razini poljoprivrednog gospodarstva imaju minimalni udio od 4 % obradivog zemljišta pod neproizvodnim površinama i obilježjima, uključujući zemljište ostavljeno na ugaru.
Pravilnik o uvjetovanosti i socijalnoj uvjetovanosti („Narodne novine“ br. 71/25.) propisuje sljedeće:
- Na svim poljoprivrednim površinama gospodarstava, radi održavanja neproizvodnih obilježja i područja radi očuvanja bioraznolikosti obveznik je dužan provesti sljedeća pravila:
- Obilježja krajobraza na poljoprivrednoj površini ne smiju se uklanjati niti oštećivati. Obilježja krajobraza su živice, lokve (jezerca), jarci, stabla u nizu, pojedinačna stabla, šumarci, suhozidi;Nije dozvoljeno orezivanje živica i šumaraka u razdoblju od 1. ožujka do 31. kolovoza;
- Na poljoprivrednim površinama ne smiju biti prisutni korovi pelinolisna ambrozija (Ambrosia artemisiifolia, L.) i mračnjak (Abutilon theophrasti Med.), višegodišnji korovi invazivnih vrsta ili invazivne drvenaste biljne vrste koje rastu na poljoprivrednim površinama. Ako nadležno tijelo za zaštitu prirode potvrdi potrebu hitnog uklanjanja, ove biljne vrste će se ukloniti mehaničkim postupcima ili primjenom herbicida, neovisno o rokovima propisanim važećim podzakonskim aktom koji uređuje izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjere ruralnog razvoja.
GAEC 8 provodi se na svim poljoprivrednim površinama gospodarstva, a kontrola se ne provodi na gospodarstvima čije su ukupne oranične površine manje od 10 ha.
