Hrvatska obiluje prirodnim bogatstvom i resursima, pa je prema bioraznolikosti biljnih vrsta na 3. mjestu u Europi, s oko 5000 vrsta, kad se uzme u obzir i površina države. Čovjek od pamtivijeka koristi blagodati prirode, no u današnje doba potrebno je zakonski zaštititi našu floru i faunu, kako ne bi došlo do devastacije i nestajanja vrsta koje su komercijalno iskoristive i zanimljive. Novi Pravilnik o sakupljanju zavičajnih divljih vrsta objavljen je u Narodnim novinama br. 114/17., te se primjenjuje počevši od 30. studenog 2017. godine.

I. Uvod

S obzirom da je temeljem članka 62. stavka 7. Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine, br. 80/13), ministarstvo zaštite okoliša i energetike donijelo Pravilnik o sakupljanju zavičajnih divljih vrsta, istim se propisuju zavičajne divlje vrste čije se sakupljanje, odnosno uzimanje iz prirode u svrhu prerade i/ili daljnje prodaje provodi sukladno odredbama Zakona o zaštiti prirode, a koje nisu predmet posebnih propisa iz područja lovstva te slatkovodnog i morskog ribarstva, kao i planova gospodarenja donesenih na temelju posebnih propisa iz navedenih upravnih područja, detaljni sadržaj zahtjeva i uvjeti ishođenja dopuštenja za njihovo sakupljanje iz prirode te opće mjere upravljanja i zaštite. Nastavno na navedeno, danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaju važiti:
a) Pravilnik o zaštiti kopnenih puževa (Gastropoda terrestria) (»Narodne novine «, broj 29/1999)
b) Pravilnik o zaštiti vodozemaca (Amphibia) (»Narodne novine«, broj 80/1999)
c) Pravilnik o zaštiti gljiva (Fungi) (»Narodne novine«, broj 34/2002)
d) Pravilnik o sakupljanju zaštićenih samoniklih biljaka u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa (»Narodne novine «, broj 154/2008)
e) Prilog III. Pravilnika o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (»Narodne novine«, broj 99/2009).

II. Zavičajne divlje vrste na koje se odnose odredbe Pravilnika o sakupljanju zavičajnih divljih vrsta

Zavičajne divlje vrste za koje je potrebno ishoditi dopuštenje Ministarstva zaštite okoliša i energetike za sakupljanje iz prirode propisane su Prilogom I. ovoga Pravilnika, time da se popis zavičajnih divljih vrsta navodi abecednim redom nazivom reda, porodice i vrste, odnosno podvrste, i to znanstvenim i hrvatskim nazivom.

""III. Mjere upravljanja i zaštite

Navedenim Pravilnikom određuju se opće mjere upravljanja i zaštite pojedinih vrsta ili skupina vrsta iz Priloga I. Pravilnika, dok se stručnom podlogom za sakupljanje zavičajnih divljih vrsta određuju se posebne mjere upravljanja i zaštite pojedinih vrsta ili skupina vrsta iz Priloga I. Pravilnika.

IV. Stručna podloga za sakupljanje zavičajnih divljih vrsta

Stručna podloga za razdoblje od tri godine izrađuje se temeljem: a) analize stanja populacija zavičajnih divljih vrsta u prirodi i b) analize pritisaka na populacije uslijed korištenja, koje se određuju između ostalog i temeljem godišnjih izvješća nositelja dopuštenja o sakupljanju. Stoga, navedena stručna podloga sadrži: mjere upravljanja i zaštite za vrstu ili skupinu vrsta iz Priloga I. ovoga Pravilnika i mjere zaštite njihovih staništa (područje, vremensko razdoblje, način, godišnja količina sakupljanja i dr.). Stručno tijelo objavljuje Stručnu podlogu na svojim internetskim stranicama.

V. Opći uvjeti i ograničenja sakupljanja

Fizička osoba koja obavlja djelatnost sakupljanja iz prirode zavičajne divlje vrste u komercijalne svrhe za nositelja dopuštenja, prilikom sakupljanja mora imati dokaz o ugovornom odnosu s nositeljem dopuštenja, sukladno posebnim propisima o radu ili obveznim odnosima te presliku dopuštenja izdanog nositelju dopuštenja. Međutim, ako nositelj dopuštenja namjerava sakupljati na tuđem zemljištu, dužan je prije početka sakupljanja pribaviti suglasnost vlasnika ili nositelja prava na prirodnim dobrima. U strogim rezervatima i nacionalnim parkovima zabranjeno je sakupljanje iz prirode zavičajnih divljih vrsta u komercijalne svrhe, dok je u ostalim zaštićenim područjima dopušteno sakupljanje iz prirode zavičajnih divljih vrsta u komercijalne svrhe, ako nije drugačije propisano pravilnikom iz članka 142. stavaka 1. ili odlukom iz članka 142. stavka 3. Zakona o zaštiti prirode.

VI. Sakupljanje za osobne potrebe

Za sakupljanje zavičajnih divljih vrsta za osobne potrebe nije potrebno ishoditi dopuštenje Ministarstva zaštite okoliša i energetike, time da se sakupljanjem za osobne potrebe smatra sakupljanje u sljedećim količinama (ukupno neovisno o vrsti):
– gljive:
a) do 3 kg plodišta nadzemnih gljiva dnevno – ukoliko je plodište veće mase, sakupljač ga smije sakupiti ako nema već sakupljena druga plodišta u dnevnoj dopuštenoj količini
b) do 0,1 kg plodišta podzemnih gljiva dnevno – ukoliko je plodište veće mase, sakupljač ga smije sakupiti ako nema već sakupljena druga plodišta u dnevnoj dopuštenoj količini
– lišajevi: do 0,1 kg lišaja dnevno
– rakovi: do 2 kg rakova dnevno, a dopuštena dnevna količina može biti veća za masu jedinke raka kojom se premašuje dopuštena dva kilograma
– pijavice: do ukupno 20 jedinki pijavica dnevno
– puževi: do ukupno 1 kg kopnenih puževa dnevno
– ježinci: do ukupno 10 jedinki ježinaca dnevno
– žabe: do ukupno 1 kg žaba dnevno
– biljke:
a) do ukupno 5 pojedinačnih komada podzemnih dijelova (lukovica, gomolja, korijena ili rizoma) biljaka dnevno
b) do ukupno 2 kg stabljika biljaka s listovima i cvjetovima dnevno
c) do ukupno 5 stručaka (obuhvat palca i kažiprsta) stabljika biljaka s listovima i/ili cvjetovima dnevno
d) do ukupno 1 kg listova biljaka dnevno
e) do ukupno 1 kg cvjetova biljaka
dnevno
f) do ukupno 0,5 kg sjemena biljaka dnevno
g) do ukupno 10 kg plodova biljaka dnevno
h) do ukupno 0,5 kg pupova biljaka dnevno
i) 1 busen mahovine dnevno

VII. Obrazac zahtjeva

Zahtjev za izdavanje dopuštenja za sakupljanje zavičajnih divljih vrsta iz Priloga I. ovoga Pravilnika podnosi se na obrascu koji se objavljuje na internetskoj stranici Ministarstva zaštite okoliša i prirode koji sadrži sljedeće podatke:
a) podatke o podnositelju zahtjeva i to:
1. za pravnu osobu i fizičku osobu obrtnika, odnosno osobu koja obavlja drugu samostalnu djelatnost: naziv i sjedište tvrtke, obrta, odnosno samostalne djelatnosti, OIB, ime i prezime odgovorne osobe, broj telefona i adresu elektroničke pošte,
2. za fizičku osobu: ime i prezime, adresu i OIB, broj telefona i/ili adresu elektroničke pošte
b) opis namjene sakupljanja
c) opis metode sakupljanja.

VIII. Izvješće o sakupljanju zavičajnih divljih vrsta

Nositelj dopuštenja dostavlja Ministarstvu izvješće o sakupljanju zavičajnih divljih vrsta za prethodnu godinu/sezonu sakupljanja u roku propisanom u dopuštenju i to na obrascu koji se objavljuje na internetskoj stranici Ministarstva. Naime, predmetno Izvješće sadrži podatke o:
a) rješenju Ministarstva kojim je dopušteno sakupljanje zavičajnih divljih vrsta iz Priloga I. ovoga Pravilnika (klasa, urbroj i datum izdavanja)
b) nositelju dopuštenja i izrađivaču Izvješća
c) zavičajnoj divljoj vrsti koja se sakupljala (znanstveni i hrvatski naziv vrste)
d) odobrenim i realiziranim količinama po vrsti
e) području, razdoblju i metodi sakupljanja.

Prethodni članakObjavljen natječaj za podmjeru 10.2. – Potpora za očuvanje, održivo korištenje i razvoj genetskih izvora u poljoprivredi
Sljedeći članakPoljoprivrednici, od ponedjeljka možete podnijeti zahtjev za potporu za 2018. godinu
Alan Vajda, mag. iur
Rođen je 1967. godine u Zagrebu, gdje je završio osnovnu i srednju školu, te Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Bio je i jest član raznih nacionalnih odbora, radnih skupina, s bogatim radnim iskustvom. Autor je nekoliko stručnih radova i članaka, te suradnik u Gospodarskom listu. Rođen je 7. travnja 1967. godine u Zagrebu gdje završava Ekonomski obrazovni centar "Boris Kidrič" (srednja stručna sprema - IV stupanj stručne spreme - ekonomist za računovodstveno - financijske poslove), te Pravni fakultet u zagrebu (visoka stručna sprema - VII stupanj stručne spreme - diplomirani pravnik). MEĐUNARODNO ISKUSTVO Član europske mreže za razmjenu podataka između institucija koje se bave stručnim usavršavanjem u pravosuđu pri Vijeću Europe tzv. Lisabonska mreža (2002. - 2003.) Član pregovaračkog tima Vlade Republike Hrvatske za pregovore s Europskom unijom o sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (2001. - 2003.) Voditelj projekta Europske komisije pod nazivom Cards 2001, a koji je namijenjen centru za stručno usavršavanje sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika (2002. - 2003.) Voditelj projekta Europske komisije - sudstvo i pravo pod nazivom Obnova 1999. Voditelj projekta Europske komisije Potpora europske komisije sudstvu u području pružanja pravnih savjeta, sudskog sustava i postupanja s predmetima pod nazivom obnova 2000. (2001. - 2002.) Član odbora stručnjaka Vijeća Europe za suradnju na području informacijske tehnologije i prava (cj-it), strasbourg, republika francuska (2001. - 2002.). Član SECI radne skupine u sklopu pregovora o ugovoru o suradnji za sprječavanje i suzbijanje prekograničnog kriminala, Bukurešt, Rumunjska (1998. - 2000.) Član radne skupine u sklopu projekta pod nazivom BIZIMPACT , namijenjenog procjeni učinaka propisa od strane Hrvatske poslovne zajednice (2008. – 2009.) Trener za potrebe aktivnih mjera politike zapošljavanja za potrebe tržišta rada u sklopu IPA projekta Europske unije s ciljem stvaranja centra tržišta rada Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (2011. - 2012.) Zamjenik člana radne skupine u sklopu projekta pod nazivom BIZIMPACT II namijenjenog provedbi ekonomske procjene učinaka propisa i poboljšanju informiranosti hrvatske poslovne zajednice (2013.- ) Sudionik projekta Europske komisije o europskom socijalnom dijalogu (PEGASE), Brisel (2011. – 2012.) SUDJELOVANJE U RADU DRŽAVNIH INSTITUCIJA Član Nacionalnog odbora Vlade Republike Hrvatske za Međunarodno humanitarno pravo (2001. - 2002.). Član radne skupine pri Vladi Republike Hrvatske za rad na izradi pravne regulative vezane za područje elektronskih potpisa (2000. - 2002.). Zamjenik člana radne skupine za provedbu inicijative za suzbijanje organiziranog kriminala u sklopu pakta o stabilnosti (2001. - 2002.). Diplomatski tečaj pri Diplomatskoj akademiji Ministarstva vanjskih poslova Republike Hrvatske Organizator velikog broja seminara i radionica namijenjenih stručnom usavršavanju u pravosuđu (sudaca i državnih odvjetnika) u Hrvatskoj 2002. - 2003. Član radne skupine Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva radi donošenja odluke o godišnjoj kvoti radnih dozvola za zapošljavanje stranaca u Hrvatskoj. Član Međunarodne trgovačke komore - komisije za trgovačko pravo i praksu pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (ICC Hrvatska). Predavač pravne grupe predmeta pri Pučkom otvorenom učilištu u zagrebu (2013. - ). OSTALE AKTIVNOSTI Glavni tajnik Europskog udruženja studenata prava, Zagreb, (European Law Students Association) 1988.-1992. Član uredništva časopisa Pravnik pri Pravnom fakultetu u Zagrebu 1990 -1991. Vanjski suradnik - urednik lista Informator za područje pravosuđa i Europske unije 2001. – 2003. AUTOR STRUČNIH RADOVA U NIŽE NAVEDENIM PUBLIKACIJAMA Informator, IUS info, Novi Informator, Hrvatska pravna revija, Odvjetnik, Carinski vjesnik, Pravo u gospodarstvu, Financije i porezi, Poslovni tjednik, Obrtničke novine, Radno pravo, Računovodstvo i porezi u praksi, Računovodstvo i financije, Pravo i porezi, Poslovni savjetnik, Privredni vjesnik, Sigurnost, Fircon Mostar, Nova zadruga, Revicon Sarajevo, Prizma Sarajevo, FEB Sarajevo, Pravni savjetnik Sarajevo, Gospodarski list Zagreb. OSTALE VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI Položen Državni stručni ispit - Carinska uprava - središnji ured 1998. godine. Potvrda o korištenju IT programskih paketa - Algebra - Zagreb (MS Word, Excel, Powerpoint, Outlook). Potvrda o završenoj edukaciji Europske komisije o upravljanju projektnim ciklusom (PCM). Organizator seminara i radionica namijenjenih edukaciji pravosudnih dužnosnika 2002. - 2003. Autor stručnih radova i predavanja namijenjenih pravosuđu. Autor stručnih radova i predavanja namijenjenih malom i srednjem poduzetništvu. STRANI JEZICI Engleski jezik - aktivno poznavanje u govoru i pismu.