Na tržište hrane snažno utječe cijeli niz faktora. Nesigurnost je vrlo velika i prognoze o kretanju cijena su jako osjetljive. Teško se mogu sa sigurnošću utvrditi svi utjecaji koji će prevladati na razinu cijena kod nas. Tako i na tržištu EU.
Na kretanje cijena hrane naročito žitarica i uljarice te mesa i mlijeka snažno utječu kretanja na globalnoj razini:
- Stalno povećanje potražnje u velikim ekonomijama u razvoju, ne samo rast potražnje u Kini za nekim vrstama roba, žitaricama, uljaricama, stočnom hranom te nekim vrstama mesa, utječe na uzlazni rast cijena na svjetskom i EU tržištu što se prelijeva i na naše tržište;
- Na rast žitarica utječe i velika potražnja američke industrije biodizela;
- Rast svjetske populacije;
- Rastući troškovi energije;
- Rast troškova prijevoza;
- Slabe žetve na području velikih proizvodnih bazena u Južnoj Americi, Sjevernoj Americi, dio Zapadne Europe, Rusije koji su bili pogođeni klimatskim ektremima bilo suše, poplave, požari i
- Razine zaliha pojedinih proizvoda na velikim tržištima naročito u Americi.
Velika neizvjesnost u budućnosti
Moramo uzeti u obzir i veliku neizvjesnost oko daljnje razine proizvodnje, trgovinskih tijekova koji mogu biti poremećeni ovisno o daljnjem širenju ili usporavanju pandemije COVID 19. Preventivne mjere koje su uključivale ograničenja putovanja, granične kontrole i karantene mogu dovesti do teških posljedica. One utječu na lanac proizvodnje i opskrbe. Proizvodnja i prerada mesa bile su tijekom prošle godine ugrožene zbog poteškoća pri kupnji proizvodnih inputa. Poput hrane za životinje, ograničenja u prijevozu živih životinja, uključujući sezonska ograničenja prelaska granice; pristupa stručnim uslugama i radnoj snazi te ograničenja u isporuci mesa i mesnih prerađevina na tržište.
Cijene mesa i mesnih prerađevina također su varirale zbog jaza u ponudi i potražnji. Uglavnom zbog panične kupnje na početku pandemije ili ograničenja pri potrošnji u segmentu ugostiteljstva. To je dovelo do povećanja potrošnje nekih vrsta mesa. One se više troše u kućanstvu kao piletine i svinjetine. Pada potrošnja junetine i janjetine koje se troše više u HORECA kanalu.
Na cijene hrane na hrvatskom tržištu utječu osim globalnih kretanja, kupovna moć per capita koja je prema Eurostatu u 2020. godini bila za 45 % manja u odnosu na EU prosjek. Za razliku od kupovne moći stanovništva, cijene hrane na tržištu Hrvatske su niže u odnosu na prosjek samo 6 posto. Cijene hrane u otkupu su realno i niže. Moramo uzeti u obzir da Hrvatska u odnosu na druge zemlje EU ima viši PDV na hranu.
Također na kretanja cijene hrane lokalno naročito na obalnom cijelu naše zemlje, snažno djeluje i povećana potrošnja uslijed rasta turističke potrošnje. Tako su cijene pojedinih proizvoda naročito voća i povrća na tržnicama u priobalju čak i višestruko više nego na kontinentu. Potrošnja 2021 g. značajno raste te je znatno premašila rekordnu 2019. g. Tako je i potrošnja u trgovini na malo rasla cijelu ovu godinu. Veća je 7,6 posto u odnosu na 2019. Vidljivo je da su se turisti, ali i građani RH opredijelili za veću potrošnju. Tako im je potrošnja nakon pandemije u fokusu. Dugo su bili zatvoreni, a i štednja je narasla.
Pritisak na povećanje cijena je izražen
U poljoprivrednoj proizvodnji rastom cijena posebno su pogođeni proizvođači mesa, naročito svinjetine i proizvođači mlijeka. Analizom i usporedbom trendova sirovina za stočnu hranu vidljivo je u prvih šest mjeseci ove godine došlo do enormnog rasta cijena posebice kukuruza, sojinog zrna te suncokretove i sojine sačme.
Državni zavod za statistiku objavio je za prvo tromjesečje povećanje indeksa stočne hrane u RH za 24 %. Takav trend je nastavljen, pa su krmne smjese uglavnom rasle do 20 % u odnosu na prošlu godinu. Kod krmnih smjesa za piliće taj rast je još značajniji. Tako se kod nekih kategorija bilježi povećanje i do 35 % u odnosu na prošlu godinu.
Takva situacija stalnog rasta cijena žitarica i uljarica utječe na rast cijena stočne hrane, dok istovremeno na našem tržištu nije došlo do zamjetnog rasta cijena mesa i mlijeka te mesnih i mliječnih prerađevina osim kod nekih izdvojenih kategorija, tako da su marže proizvođača vrlo niske i pritisak na povećanje cijena će biti izražen.
U Hrvatskoj su cijene svinjetine uglavnom pale u odnosu na cijene iz istog razdoblja prošle godine. Ovisno o vrstama mesa pale su od 8 posto do čak 15 posto. Trend za sada pokazuje smanjenje cijena svinjetine. Na cijenu svinjetine najvećim dijelom utječu proizvodnja u zemljama EU te potrošnja u Kini. Očekuje se da će se proizvodnja svinjskog mesa u EU nastaviti povećavati 2021. Tako će se nadoknaditi proizvodnja koja je u nekim zemljama bila smanjena zbog afričke svinjske kuge (ASK). Na cijenu svinjetine najviše će utjecati potražnja za svinjskim mesom s kineskog tržišta. Ono se oporavlja od ASK pa bi potražnja iz EU mogla padati iako je i dalje prisutan izvoz u druge azijske zemlje.
Za razliku od svinjetine cijene teletine i govedine su u EU u porastu. Ovisno od vrste mesa rast cijena se kreće do 10 posto. Za žive životinje čak i više od 15 %.
U Hrvatskoj za sada cijene junećeg mesa rastu nešto sporije nego u EU. Rast je oko 3 do 5 %, ali cijene živih životinja su značajno narasle iznad 10 pa i do 20 % u odnosu na prošlu godinu. Bilježimo i blagi porast cijena pilećih trupova na domaćem tržištu u prvoj polovici ove godine . Cijena je bila viša u odnosu na cijene s početka godine za 5,7 %, a u odnosu na cijene godinu dana ranije za 2,17 %. Kod cijene jaja unazad zadnja tri mjeseca na RH tržištu bilježimo neznatne oscilacije s blagom tendencijom porasta. Otkupna cijena mlijeka u Hrvatskoj u prvih šest mjeseci je u padu.
U lipnju bilježimo i dalje blagi pad otkupne cijene mlijeka. U zadnja tri mjeseca cijena mlijeka pala je za 3,9 %, dok je na razini država članica EU u drugom tromjesečju povećana za 3 %. Na maloprodajnom tržištu sireva i maslaca je slična situacija, dok u EU cijene rastu, u Hrvatskoj taj trend nije tako snažno izražen. Tako su u pojedinim kategorijama cijene čak i niže nego prošle godine (sirevi) dok cijene maslaca rastu.
Realno je očekivati rast cijena hrane
Mogli bi zaključiti iz trenda kretanja cijena na tržištu EU da možemo očekivati i povećanje cijena pojedinih kategorija proizvoda mesa, mlijeka i jaja i na našem tržištu. Za sada se u Hrvatskoj vrlo visoki rast cijena sirovina, stočne hrane i ostalih inputa nije prelio na cijene niti u otkupu, niti u veleprodaji stočarskih proizvoda i mesa. No na samo kretanje cijena će utjecati svi prije navedeni faktori koji uglavnom za sada pokazuju da je realno očekivati rast cijena hrane i na hrvatskom tržištu.
Izvor: www.smarter.hr
