U jesen se na mnogim gospodarstvima radi alkoholni destilat od voća, odnosno peče rakija. No, mnogi mali proizvođači jakih alkoholnih pića, a to su svi oni koji proizvode alkoholna pića za vlastite potrebe i potrebe članova kućanstva, nisu dovoljno upoznati da je pečenje rakije regulirano Zakonom o trošarinama i Pravilnikom o trošarinama. Stoga, prije nego što naložite svoje kotlove i krenete peći rakiju, svakako pročitajte ovaj članak kako se ne bi našli u carinskom prekršaju i platili visoke kazne.

Trošarine su neizravni porezi koji se primjenjuju na prodaju ili upotrebu robe kao što je alkohol, duhan i energenti. Trošarine nije potrebno plaćati na većinu domaćih poljoprivrednih proizvoda koji se ne proizvode u komercijalne svrhe, osim na jaka alkoholna pića. U pravilima EU-a utvrđeno je koji proizvodi podliježu obvezi plaćanja trošarine i kako se na njih trošarine primjenjuju.U pravu EU-a navedene su i minimalne primjenjive trošarine, ali svaka država EU-a može podići porezne stope. Iznos poreza koji se plaća obično se temelji na količini kao što je kilogram, hektolitar (hl) ili stupanj alkohola.

Kad morate platiti trošarinu?

Postoji važna razlika između trenutka kad proizvod podliježe obvezi plaćanja trošarine i trenutka kad se trošarina mora platiti. Većina trošarinske robe podliježe obvezi plaćanja trošarine od trenutka proizvodnje ili uvoza u EU. Ta trošarina može se odgoditi i tom slučaju ne treba se platiti dok proizvod nije pušten u promet. Ako se prije puštanja u promet trošarinska roba uništi ili izgubi zbog nepredvidljivih razloga ili prirodne nepogode, trošarinu nije potrebno platiti.

Tko mora platiti trošarinu?

To ovisi o tome kome je prodajete. Trošarine može platiti:

  • osoba ili poduzeće koje je ovlašteni držatelj trošarinskog skladišta u kojem se trošarinski proizvodi proizvode, prerađuju, skladište, otpremaju ili primaju,
  • pošiljatelj, primatelj, prijevoznik ili treća strana koja izdaje jamstvo za kretanje te zbog koje roba više nije pod režimom odgode plaćanja trošarine ,
  • osoba koja je uvezla robu, ako roba prilikom uvoza nije odmah stavljena pod režim odgode plaćanja trošarine.

Iznos trošarine na alkohol i alkoholna pića

Iznosi trošarina na alkohol i alkoholna pića propisani su Uredbom o visini trošarine na alkohol i alkoholna pića. Prema Uredbi trošarina na pivo iznosi 40,00 kuna za 1% volumnog udjela stvarnog alkohola sadržanoga u jednom hektolitru gotovog proizvoda, trošarina na pivo koje proizvode male nezavisne pivovare i koje se pušta u potrošnju na teritoriju RH plaća se za 1% volumnog udjela stvarnog alkohola sadržanoga u jednom hektolitru gotovog proizvoda, i to:

Za godišnju proizvodnju piva u hlIznos trošarine
≤5.00020,00 Kn
5.001 – 25.00022,00 Kn
25.001 – 75.00024,00 Kn
75.001 – 125.00026,00 Kn

Trošarina na mirna i pjenušava vina kao i trošarina na ostala pića dobivena vrenjem osim piva i vina iznosi 0,00 kuna za jedan hektolitar gotovog proizvoda.Trošarina na međuproizvode s volumnim udjelom stvarnog alkohola od 15% i većim iznosi 800,00 Kn po hektolitru gotovog proizvoda, a s udjelom stvarnog alkohola manjim od 15% iznosi 500,00 Kn po hektolitru gotovog proizvoda dok trošarina na etilni alkohol iznosi 6.000,00 Kn po hektolitru čistog alkohola.

Trošarinska osnovica na pivo je 1% volumnog udjela stvarnog alkohola sadržanoga u jednom hektolitru gotovog proizvoda, osnovica na vino, ostala pića dobivena vrenjem, osim piva i vina te međuproizvode je jedan hektolitar gotovog proizvoda, dok je na etilni alkohol jedan hektolitar čistog alkohola izraženoga u volumnim postocima mjerenim pri temperaturi od 20°.

Od 1. siječnja 2022. nova pravila!

Europska komisija pozdravila je dogovor postignut u Vijeću o novim pravilima kojima se uređuju trošarine na alkohol unutar EU-a. Tim se sporazumom utire put za bolje poslovno okruženje i niže troškove za male proizvođače alkohola. Dogovorenim novim pravilima osigurat će se da mali proizvođači alkohola imaju pristup novom sustavu certificiranja na razini EU-a i pristup nižim trošarinama diljem Unije. To će pozitivno utjecati na potrošače koji će imati koristi od suzbijanja nezakonite uporabe denaturiranog alkohola za proizvodnju krivotvorenih pića. Povećat će se i prag za pivo s nižim udjelom alkohola na koji se mogu primjenjivati snižene stope kako bi se pivare potaknulo na proizvodnju pića s manjim udjelom alkohola.

Nakon dogovora povjerenik za gospodarstvo Paolo Gentiloni izjavio je:

Ovaj dogovor dobrodošao je pomak prema modernijem i pravednijem poreznom režimu za alkohol kojim se pojačava naša borba protiv prijevara.

Nova pravila primjenjivat će se od 1. siječnja 2022. Europska komisija će nadzirati uvođenje trošarina ili sniženih stopa trošarina za privatnu proizvodnju etilnog alkohola te će o toj mjeri izvijestiti Vijeće.

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakMartinje – najvažnija svečanost vina
Sljedeći članakKorisnici IAKS mjera obavezni završiti edukaciju do kraja godine!
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.