Tijekom proljeća u Osječko-baranjskoj županiji, točnije u općini Strizivojna, pokrenut je projekt Strizivojna – prvo digitalno selo u Hrvatskoj. Tijekom lipnja krenula je sjetva pokrovnih usjeva (djetelinsko travnate smjese) putem drona na 50 hektara kod 6 poljoprivrednika. Oni su dio ovog zanimljivog i za sve druge poljoprivrednike poticajnog projekta.
Radi se o sjetvi pokrovnih usjeva, DTS-a (djetelinsko travne smjese) putem drona. Sve s ciljem da se nakon žetve pšenice posije novi usjev (pokrovni usjev u razdoblju između glavnih kultura), a da se sve to skupa napravi bez okretanja zemlje. Sjetvu pokrovnih usjeva obavila je tvrtka Digital Agro – partner projekta, na predviđenih oko 50-tak hektara površina kod 6 poljoprivrednika koji su dio projekta. Benefiti ove sjetve su dodatni financijski poticaji za poljoprivrednike (oko 160 eura po hektaru), manja potrošnja goriva, brzina sjetve, ekološki faktor kao i oplemenjivanje tla (povećanje humusa) i smanjivanje isušivanja tla.
Novi trendovi i nove tehnologije u hrvatskoj poljoprivredi
Svi u Hrvatskoj se slažu kako je za učinkovitiju provedbu digitalizacije potrebno udružiti snage i znanje. Od izuzetne je važnosti, na primjeru jednog digitaliziranog mjesta u Hrvatskoj napraviti ogledni primjer, kako bi se to trebalo raditi. Nositelj projekta Strizivojna – Prvo Digitalno selo u Hrvatskoj je Poslovni dnevnik. Partneri na projektu su; Osječko-baranjska županija, općina Strizivojna, te tvrtke Digital Agro i Infodom – Centar kompetencija za osnaživanje prehrambene industrije ruralnih područja te HEP. Projekt se provodi uz podršku Ministarstva poljoprivrede. Cilj projekta je da se tijekom godine i druge tvrtke i stručnjaci, a posebno znanstvene institucije uključe u te da se na njemu pokaže snaga znanja i umijeća, odnosno da svi zajedno pokrenemo nove procese i trendove koji su nužno potrebni hrvatskoj poljoprivrednoj proizvodnji.
Danas se u Hrvatskoj tek nešto više od deset posto poljoprivrednih proizvođača služi digitalnim sustavima upravljanja poljoprivrednom proizvodnjom. U razvijenim je zemljama taj udio daleko veći. Naime, gotovo 40 posto poljoprivrednih proizvođača u razvijenim EU zemljama koristi se nekim digitalnim sustavima. 30-ak ih se posto služi informatičkom tehnologijom i svoje podatke vodi s pomoću nekog alata, primjerice, Excela.
Tehnologija značajno olakšava proizvodnju
Tehnologija danas uvelike olakšava poljoprivrednu proizvodnju, a s pomoću senzora moguće je napraviti razne analize. Mehanizacija postaje brža i efikasnija, razne aplikacije pomažu u upravljanju proizvodnjom, a tu su i dronovi koji sade, prskaju, nadziru, analiziraju. Primjeni jednog takvog naprednog rješenja i to u sadnji djeteline kao pokrovne kulture, svjedočili su upravo poljoprivrednici Strizivojne. Dva drona tvrtke Digital Agro zasijala su 50 hektara površine na kojoj će pšenica za koji dan biti požeta. Taj posao bio je gotov za tren, jer dron u deset minuta može zasijati čak četiri hektara. Zasijavanje pokrovnih usjeva prvi je praktični primjer realizacije društveno-odgovornog projekta Strizivojna – Prvo digitalno selo u Hrvatskoj. Njezin je cilj povezati poljoprivrednike s tehnološkim tvrtkama i znanošću. Sve kako bi se domaće proizvođače upoznalo, educiralo i praktično demonstriralo prednosti upotrebe tehnologije, te da bi se postavila platforma za buduću suradnju.
Sjetva putem drona
Sjetva pokrovnih usjeva dronovima nosi brojne prednosti. Igor Frljužec, vlasnik i direktor kompanije Digital Agro, koji je partner na projektu, kaže da ovakva sjetva, dok kultura još nije požeta, čuva tlo od isušivanja i štedi energiju, gorivo i vrijeme. Ona isključuje potrebu dodatnog diranja u tlo. Na 50 hektara koje obrađuje šest poljoprivrednika iz Strizivojne, Digital Agro je prvi put u Hrvatskoj koristio najmoderniji dron DJI Agras T50. On stoji 20.000 eura, a ima performanse bitno bolje od onih njegovih prethodnika.
Poljoprivrednici iz općine u kojoj se nalazi 1500 hektara obradive površine i u kojoj prevladava stočarstvo (tovno govedarstvo), dobili su priliku upoznati se i koristiti najsuvremenijom tehnološkom opremom. Predstavnici tvrtke Digital Agro u Strizivojni su bili već više puta. S poljoprivrednicima su razgovarali o njihovim potrebama te obavili i snimanje terena dronom. Sve kako bi dobili bolji uvid u stanje kultura i tla. Jedan od budućih projekata u selu je postavljanje agrometeorološke stanice. Ona će omogućiti praćenje vremenskih uvjeta, a time i bolju prilagodbu sadnje, sjetve i ostalih poljoprivrednih aktivnosti. Frljužec, čija se kompanija bavi digitalizacijom u poljoprivredi već 11 godina, kaže da se projektu Digitalno selo pridružio jer je htio dati svoj doprinos. Htio je u praksi dokazati sve prednosti koje tehnologija može pružati u toj strateškoj gospodarskoj grani.
Veliki broj mladih se bavi poljoprivredom
Veći poljoprivrednici već danas shvaćaju da u tehnološkim i digitalnim alatima postoji računica, no drugi to tek trebaju shvatiti. Koliko će od projekta iskoristiti ovisit će isključivo o njima. Da bi rezultat mogao biti dobar svjedoče Antun Degmečić i Marko Mišić, dva mlada poljoprivrednika u svojim 20-im godinama, koji su svjesni važnosti tehnologije.
–Vrijeme je sve nepredvidljivije pa će poljoprivreda bez digitalnih alata u budućnosti biti nezamisliva, kazao je Mišić. Dodao je kako je problem što u njihovom mjestu, kao uostalom i u ostatku Hrvatske, prevladavaju stariji poljoprivrednici koji niti imaju vremena niti razumijevanja baviti se novom tehnologijom.
Strizivojna po prosjeku godina ipak odudara od ostatka zemlje. U njoj je udio mladih koji se bave poljoprivredom čak 20 posto (državni prosjek je 14 posto). Mladi prema tehnologiji nemaju nikakvog otpora. Antun Degmečić, kaže da je ipak slabo koristi i to tek navigaciju i dozer na prskalici, a želi autopilot u traktoru i modernu mehanizaciju. S tehnološkim novitetima je dobro upoznat, ali ono što koči njihovu nabavu je, naravno, trošak. S ovakvim lošim cijenama u poljoprivredi posljednjih nekoliko godina teško da si mogu priuštiti digitalne alate.
Važnost projekta prepoznala i županija
Važnost projekta Digitalno selo prepoznali su i čelnici Osječko-baranjske županije i Općine Strizivojna.
–Poljoprivreda je posebno važna za Osječko-baranjsku županiju u kojoj se obrađuje 212 tisuća hektara površina. Na području ove najvažnije poljoprivredne županije odvija se polovina sjetve suncokreta i šećerne repe te većina pšenice i ječma. Proizvodi se i 33 posto ukupne proizvodnje mlijeka te 35 posto svinjskog mesa. Unaprjeđenje poljoprivrede nam je jako važno, posebno kako bi mladi ostali u Slavoniji i kako bi im se isplatilo raditi na zemlji, ističe Mato Lukić, zamjenik župana koji obnaša dužnost župana Osječko-baranjske županije, kojem je upravo iz navedenih razloga do projekta Digitalno selo posebno stalo. Načelnik Općine Strizivojna Josip Jakobović, koji već sedam godina upravlja općinom od 2000 stanovnika, nada se da će od projekta Digitalno selo svi uključeni imati koristi.
–Očekujem da će kroz ovaj projekt poljoprivrednici naučiti sve o bržem i efikasnijem načinu proizvodnje. To bi u konačnici trebalo rezultirati i kvalitetnijim i konkurentnijim proizvodima, ističe.
Digitalizacija u poljoprivredi osim u Strizivojni bila bi poželjna u mnogim dijelovima Hrvatske. Tako se svi nositelji i partneri ovoga u Strizivojni nadaju da će se im pridružiti i drugi gradovi, općine i naravno kompanije. Cilj je Digitalno selo proširiti na čitavu državu. To nije moguće bez suradnje, a upravo nju omogućuje platforma Digitalno selo.
Digitalizacija poljoprivrede u Hrvatskoj
Podaci pokazuju, kako se samo 30 posto poljoprivrednika razvijenih agro država uopće ne koristi digitalnim tehnologijama nego se i dalje služi tradicionalnim metodama praćenja podatka o svojoj poljoprivrednoj proizvodnji ili ih uopće ne prati. Prema Izvješću o indeksu digitalnog gospodarstva i društva (DESI) iz 2022., u kategoriji digitalnih javnih usluga Hrvatska zauzima tek 23. mjesto među državama članicama EU. Hrvatska danas osim preko brojnih EU fondova ima mogućnosti ulaganja u digitalizaciju i kroz europski fond Next Generation, odnosno Nacionalni program oporavka i otpornosti (NPOO), koji osigurava znatna sredstava za digitalnu transformaciju poljoprivrede. Sve ove mogućnosti trebale bi utjecati na povećanje digitalizacije i utjecati na razvoj poljoprivrede.
Revolucija u proizvodnji
Hrvatski poljoprivredni stručnjaci se slažu kako danas digitalne tehnologije imaju ogroman potencijal znatno unaprijediti poljoprivredu i uvesti revoluciju u proizvodnji. One mogu pomoći poljoprivrednicima da rade preciznije, učinkovitije i održivije i tako znatno povećaju svoju produktivnost. Na temelju digitalnih tehnologija i podataka proizvođači mogu poboljšati donošenje odluka, povećati ekološku učinkovitosti. To je danas, s aspekta obveza koje proizlaze iz novih EU zelenih politika, od presudnog značenja za poljoprivrednike, ali i za državu. Ona mora mjeriti sve parametre onečišćenja, koji se moraju smanjiti u skladu sa strategijom Od polja do stola.
Nadalje, istraživanje, inovacije, gradnja kapaciteta u poljoprivredno-prehrambenom sektoru i digitalizacija procesa proizvodnje danas se financiraju iz brojnih EU fondova i kroz razne inovativne financijske inicijative poput programa Obzor, ili Horizont. Ta sredstva mogu znatno pridonijeti široj upotrebi digitalnih tehnologija u hrvatskoj poljoprivredi.
Analize pokazuju kako Hrvatska poljoprivreda znatno zaostaje u tehnološkoj opremljenosti i u upotrebi digitalnih alata. Dio uzroka niske produktivnosti hrvatskih poljoprivrednika je i u nedostatku pristupačnih podataka i informacija potrebnih za pametno upravljanje i unaprjeđivanje proizvodnje, kao što su pravovremeno planiranje aktivnosti, korištenje održivih agrotehničkih praksi te osiguranje sljedivosti i povećanja kvalitete poljoprivrednih proizvoda radi povećanja prihoda.
Informacije direktno s polja omogućuju ispravno donošenje odluka
Ažurne, strukturirane informacije direktno s polja i farmi omogućuju ispravno donošenje odluka s ciljem ostvarivanja efikasne, profitabilne, održive poljoprivredne proizvodnje. Te tehnologije, ali i znanja, danas nisu široku dostupne hrvatskim poljoprivrednicima. Tehnologije kao što su umjetna inteligencija, robotika, internet, 5G mreža, blockchain i super računala imaju potencijal učiniti poljoprivredu učinkovitijom, održivom i daleko konkurentnijom nego što je to danas.
Ako u doba modernih tehnologija nećemo mjeriti i pratiti koliko se upotrebljava gnojiva, pesticida, antibiotika te koliko se proizvodi organski na svakom poljoprivrednom gospodarstvu, nećemo moći ni pratiti naše obveze, sukladne s EU zelenim ciljevima. Digitalizacija posao proizvodnje hrane čini privlačnijim mlađim generacijama. Nove tehnologije imaju potencijal ponuditi potrošačima veću transparentnost kako se proizvodi hrana. Osim poljoprivrede, digitalne tehnologije su i ključ da ruralne zajednice budu privlačnije za život mladim ljudima smanjujući probleme udaljenosti od velikih gradskih središta.
Ubrzati generacijsku obnovu
Za potpuno i efikasno korištenje digitalnih alata najveća je prepreka što su hrvatski poljoprivrednici uglavnom starije životne dobi. Slabo su educirani i informatički pismeni. Znatnije korištenje digitalizacije ovisi i o snažnoj podršci savjetodavnih službi i bržoj generacijskoj obnovi u poljoprivredi. Kao i sve suvremene tehnologije, digitalne su tehnologije skupe i često nepristupačne širom krugu poljoprivrednika. Zbog toga je potrebno olakšati financiranje nabave takvih rješenja.
Ključno je imati sustave koji su kompatibilni, mogu se lako koristiti te da se omogući maksimalan pristup i korištenje svih dostupnih javnih podataka. Najučinkovitije rješenje bilo bi da se za sve poljoprivredne proizvođače, bez obzira na veličinu, omogući korištenje jedinstvene nacionalne informatičke platforme preko koje će se osigurati uvođenje digitalnog upravljanja proizvodnjom. Tako bi se osigurala primjena i kontrola postizanja ciljeva strategije Od polja do stola.
Foto: Borna Jakšić
