Kako bi povećala informiranost potrošača pri svakodnevnom odabiru hrane i ukazala na visoke EU standarde koji jamče da je hrana u Hrvatskoj, kao i cijeloj EU, sigurna za konzumaciju, Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) predstavila je novo izdanje kampanje EU bira sigurnu hranu u Zagrebu, sredinom lipnja.

Kampanja se drugu godinu zaredom provodi u suradnji s Europskom agencijom za sigurnost hrane (EFSA), najvišim savjetodavnim tijelom Unije u području sigurnosti hrane, te uz podršku Ministarstva poljoprivrede i brojih institucionalnih partnera u Hrvatskoj.

Kako možemo smanjiti bacanje hrane, higijenom hrane utjecati na njezinu sigurnost i spriječiti bolesti koje se prenose hranom? Kako izbjeći kontaminante te na koji način uvjeti u kojima se uzgajaju životinje utječu na kvalitetu i sigurnost naše hrane? Ovo su bile ključne teme ovogodišnje kampanje koja se, osim u Hrvatskoj, provodi u još devet europskih zemalja; Austriji, Italiji, Španjolskoj, Latviji, Poljskoj, Portugalu, Finskoj, Grčkoj i Cipru.

 class=
Na predstavljanju su sudjelovali ravnateljica HAPIH-a dr. sc. Darja Sokolić; načelnik Sektora za sigurnost hrane i veterinarsko javno zdravstvo Ministarstva poljoprivrede Tomislav Kiš; poznati chef Melkior Bašić. Panel raspravu je vodio Domagoj Jakopović Ribafish

Prema zadnjim relevantnim europskim istraživanjima, hrvatski potrošači su zainteresiraniji za pitanja vezana uz sigurnost hrane od prosjeka Europske unije. Vjerujem da je podizanju svijesti hrvatskih građana o sigurnosti hrane uvelike doprinijela visoka razina transparentnosti hrvatskog sustava sigurnosti hrane i povlačenja proizvoda s tržišta, istaknula je ravnateljica HAPIH-a dr. sc. Darja Sokolić. Također je naglasila važnost koju kontinuirana edukacija o sigurnosti hrane i povezanim temama ima za građane.

Ove godine u središtu kampanje u Hrvatskoj, kao i u EU-u, bit će i tema smanjenja bacanja hrane. To je izuzetno važno jer više od pola otpada od hrane potječe iz kućanstava. Čak 10 % je posljedica nerazumijevanja oznaka roka trajanja na hrani. Upravo zato neophodno je kontinuirano provoditi edukaciju i osviještavati naše potrošače. Na svima nama je da kao pojedinci smanjimo bacanje hrane na najveću moguću mjeru i tako doprinesemo smanjenju ekonomskih, ekoloških i društvenih posljedica koje bacanje hrane nosi sa sobom.

Tomislav Kiš naglasio je da svatko u lancu prehrane ima svoju ulogu.

Ulaskom u Europsku uniju preuzeli smo EU legislativu i time jedan od najviših standarda higijene i sigurnosti hrane. To nije nekakva floskula, već je zaista tako. Ministarstvo poljoprivrede orijentirano je na kontrolu primarne proizvodnje i pripadnika prehrambene industrije, istaknuo je Kiš.

Melkior Bašić osvrnuo se na praksu u restoranima i svijest potrošača.

Moramo pravilno i racionalno raspoređivati namirnice kako bismo smanjili otpad od hrane. Namirnice su vrijedne i šteta je zbog nepažnje i neznanja baciti pola namirnice. Brojne namirnice, poput bistre juhe, možemo zalediti. Hranu koju smo skuhali možemo ponovno jesti i drugi dan. I potrošači su sve osvješteniji te primjećujem da ih sve više uzima ostatke obroka iz restorana, istaknuo je Bašić.

Istraživanje o bacanju hrane u EU i Hrvatskoj

  • U Europskoj uniji godišnje se baci 88 milijuna tona hrane. Procjenjuje se da vrijednost otpada od hrane u EU-u iznosi 143 milijarde eura.
  • Tijekom 2021. godine u Hrvatskojsvaki stanovnik u prosjeku je bacio71 kg hrane, pri čemu je najviše otpada (53 %) nastalo u kućanstvima.
  • Europska komisija procjenjuje da gotovo 10 % otpada od hrane nastane zbog nerazumijevanja oznaka roka trajanja na hrani.
  • Kao najčešći razlog bacanja hrane navedeni su prevelika količina kupljene i pripremljene hrane.
  • Više od trećine kućanstava (39 %) nikada ili rijetko iskoristi ostatke obroka za pripremu novog obroka.
 class=
Cilj je EFSA-e i HAPIH-a približiti potrošačima ponekad kompleksne i stručne informacije o sigurnosti hrane; informirati ih na jednostavan i lako razumljiv način; također i potaknuti na kritičko promišljanje o hrani koju konzumiraju.

Osim o temama koje su u fokusu, potrošači mogu saznati više o sigurnosti nove hrane na tržištu, zdravlju bilja, alergenima, aditivima, ambalaži, dodacima prehrani i zdravlju pčela. Sve teme i korisni savjeti mogu se pronaći na posebnoj mrežnoj stranici EU bira sigurnu hranu (#EUChooseSafeFood).

Dobar primjer iz prakse

Kod procjene vrijednosti otpada od hrane nisu pripisane brojke otpada hrane prilikom proizvodnje ili povrata iz trgovačkih centara s centralnog skladišta. Kad sve navedeno zbrojimo, otprilike 1/3 svjetske proizvodnje hrane svake godine završava u otpadu. Hrvatska tvrtka VeeMee se primarno fokusirala na povrate iz trgovačkih centara, točnije centralnog skladišta za zaprimanje hrane, jer su najveći problemi centralnog skladišta trgovačkih centara i uzroci otpada hrane primarno zbog problema u logistici, a tek sekundarno zbog (loše) kvalitete proizvoda.

U svojoj analizi povrata iz VeeMee-a su zaključili:

70 % povrata je logistički problem – standardizacija pakiranja, oštećene EU palete/kutije, deklaracije i dr.

30 % povrata je problem kvalitete – oštećena hrana, bolesti i dr.

Zanimljiv podatak je da od 70 % logističkih problema, 15 % otpada na krive deklaracije ili nepotpune deklaracije. To je rijedak primjer gdje sljedivost dolazi u vezu sa povratom hrane. Također treba istaknuti da Food Waste ili bacanje hrane sudjeluje u 8 % ukupne emisije CO2 na svijetu.

Do sada je VeeMee prevenirao ili spasio od bacanja više od 4000 t hrane i umanjio CO2  za više od 5000 t.

VeeMee prvi dovodi u vezu sljedivost hrane i deklaracije sa otpadom te nudi dugoročno i održivo rješenje kroz digitalnu deklaraciju.  S druge strane izuzetno smo ponosni na naše partnere iz Hrvatske, Španjolske i Grčke koji koriste VeeMee neutralnu oznaku porijekla te stavljaju na svoje proizvode QR kod koji omogućuje transparentnost i dostupnost podataka. Smatramo da je su ovo pozitivni primjeri koji treba slijediti. Zahvalni smo svim trgovačkim lancima koji imaju domaću ili uvoznu hranu sa neutralnim QR kodovima koji osiguravaju dodatnu zaštitu za potrošača. Ovim pristupom izbjegavamo tkz. „Food fraud“ ili prevaru potrošača, te odgovornost trgovačkih lanaca koji su nebrojno puta bili prozvani radi tuđih grešaka ističe Marko Kozjak, direktor tvrtke VeeMee i poziva sve da se pridruže platformi VeeMee (www.veemee.eu) i sljedivosti hrane.

 class=
Prizor iz domaćeg trgovačkog lanca u kojem smo vidjeli kako proizvođač lubenica iz Grčke koristi hrvatsku platformu za sljedivost poljoprivrednih proizvoda

Osigurana sljedivost za više od 25 000 t hrane na tržištu

Budući da VeeMee radi kompletan ciklus hrane tkz. „Food Cycle“ ili po našem „od polja do stola“, jedinu uslugu koju nisu imali je vlastiti proizvod, no sad imaju i to.

Ideja je bila da krenemo u nekonvencionalan pristup s manjim tržišnim udjelom i u tom segmentu se specijaliziramo. Microgreens, začinsko bilje i svakako EKO proizvodi, Humusi, Tofuneza i Vege Burgeri. Prednost linije EKO proizvoda koji plasiramo je svakako cijena, želja nam je da EKO proizvodi budu cjenovno dostupni svima, zaključuje Kozjak.

 class=
Linija EKO proizvoda

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakZatvorena domaća mljekara Tonka!
Sljedeći članakBlažena malina
Goran Beinrauch, dipl. ing. agr.
Goran Beinrauch, dipl. ing. agr. Glavni je urednik u Gospodarskom listu u kojem uređuje rubrike održiva poljoprivreda, agroekonomika, povrćarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo, zaštita bilja, nove tehnologije i dr. Rođen je 1976.g. u Zagrebu, gdje je završio osnovnu školu, te XI. gimnaziju. Na Agronomskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je na smjeru vrtlarstvo i oblikovanje pejzaža. Na Agronomskom fakultetu je trenutno i doktorand na poslijediplomskom studiju Poljoprivredne znanosti. Desetak godina bavio se uzgojem ukrasnog bilja u vlastitom rasadniku, a radio je i u poljoljekarni kao agronom - savjetnik. U Gospodarskom listu radi od 2010. godine, a glavni je urednik od 2015. godine i producira sadržaje stručne tematike u tiskanim, ali i digitalnim formatima. Od 2014.godine je i tajnik Društva agrarnih novinara Hrvatske. Organizator je i moderator na stručnim skupovima (seminari, konferencije, kongresi...) te panel raspravama, fokus skupinama i radionicama, a sudjeluje i koordinira u raznim nacionalnim i europskim projektima o poljoprivrednoj proizvodnji.