Bacanje hrane veliki je problem. Više od trećine hrane proizvedene u svijetu završava u smeću. Istodobno, gotovo 800 milijuna ljudi diljem svijeta svake noći gladuje. U EU se godišnje baca više od 88 milijuna tona hrane. Od toga je čak više od 50 % zdravstveno ispravne.
Suočavamo se s globalnim problemima gladi i pothranjenosti, neracionalnim korištenjem resursa i održivim razvojem. Problem gladi je značajan i u najrazvijenijim zemljama. Više se ne zna što je uzrok, a što posljedica, a sve zbog neracionalnog korištenja resursa. To sve, na žalost, ugrožava održivi razvoj. U tom slučaju, neophodna je proizvodnja u kružnoj ekonomiji (proizvodnji bez otpadaka) koja podržava ne samo održivu proizvodnju, nego i potrošnju.
Iz tog je razloga nužno smanjiti gubitke hrane, a da je tome moguće, svjedoči i FEBA (Federalna banka hrane odnovana 1986. godine) u Europskoj uniji. Ona okuplja 264 banke hrane koje godišnje prikupe više od 410000 t hrane. Govorimo li o Federalnoj banci hrane, tada govorimo o hvalevrijednim rezultatima. Ista je 2016. godine prikupila 37200 udruženih dobrotvornih organizacija s 1 milijardom obroka u korist 6,1 milijuna osoba u nepovoljnom položaju.
Supermarket odbačene hrane
Na žalost, u Republici Hrvatskoj još uvijek nema ovakvog tipa spašavanja hrane. Međutim, s obzirom na stopu siromaštva i broj gladnih, iste bi i te kako dobro došle. U Francuskoj je, primjerice, zabranjeno bacanje hrane, osim one koja je oštećena. Danska organizacija DanChuchAid je za takvu hranu 2016. godine našla rješenje. Isto se krije u Wefoodu koje predstavlja prvi supermarket odbačene hrane namijenjene ljudima koji si ne mogu priuštiti hranu po punoj cijeni. U skladu s tim, Wefood prodaje robu koju redoviti supermarketi više ne mogu prodavati zbog isticanja datuma, netočnih naljepnica ili oštećenih pakiranja.
Proizvodi koji se nalaze u Wefoodu i dalje su konzumni u skladu s danskim propisima o hrani, međutim jednostavno su izgubili vrijednost. Asortiman proizvoda varira od dana do dana, što ovisi o donacijama hrane na dnevnoj bazi. Pristižu uglavnom prehrambeni proizvodi koji se prodaju na popustu od 30-50 % tržišne cijene. Za razliku od sličnih supermarketa diljem Europe, Wefood podupire borbu protiv gladi, sprječava nagomilavanje ostataka hrane i štedi novac potrošačima zahvaljujući povoljnijim namirnicama.
U svijetu se baca čak trećina proizvedene hrane
Cilj DanChurchAid-a s Wefoodom jest smanjiti količinu viška hrane u Danskoj i prikupiti novac za rad organizacija u zemljama u razvoju. Koristi prihode Wefooda za borbu protiv gladi u siromašnim zemljama poput Južnog Sudana, Etiopije i Bangladeša.
Proizvodnja, distribucija, potrošnja i odlaganje hrane koristi ogromnu količinu energije i vode. Tako ostavlja značajan trag ugljika u našem planetu i okolišu. Činjenica da jedna trećina hrane proizvedene širom svijeta svake godine odlazi u otpad. To znači da se bez zračenja u atmosferu ispuštaju 3,3 milijarde tona stakleničkih plinova. Drugi opsežan problem u vezi s otpadom iz hrane jest ekonomski trošak proizvodnje velikih količina hrane koja završava bez konzumiranja. Na globalnoj razini, trošak zaliha hrane iznosi oko 1 trilijuna dolara godišnje.
Ima pozitivnih primjera i u Hrvatskoj
Tvrtka VeeMee poznata je po platformi kojoj je cilj poboljšanje vidljivosti proizvođača kod krajnjeg potrošača te promoviranje podrijetla proizvoda. Uz sljedivost, tvrtka se bavi izravnim spajanjem i posredovanjem između tvrtki na području transporta, sortiranja, deklariranja i skladištenja voća i povrća, kao i istraživanjem i analizom tržišta. Osnivač tvrtke, Marko Kozjak za Gospodarski list ispričao je kako njegova tvrtka pomaže u spašavanju hrane, odnosno smanjenju bacanja hrane.
-Većina ljudi percipira hranu kao otpad u kućanstvu ili onda kad se hrana baca unutar trgovačkih lanaca ili restorana. VeeMee kao tvrtka se orijentirala na tzv. Food Waste koji rijetko tko vidi i teško se može povezati s tzv. „nevidljivim otpadom“. Što je food waste? To je problem koji nastaje kad roba ulazi u trgovački lanac. Ona se zbog određenih razloga vraća odmah i kasnije zbog novoutvrđenih činjenica. Ona se nigdje se ne bilježi kao otpad, naglasio je Kozjak.
U većini slučajeva hrana je zdravstveno ispravna, ali je standardizacija kriva. U VeeMee-u su izračunali da je u zadnje tri godine 70% ukupnog povrata hrane nastalo zbog logističkih problema, a 30% povrata direktno je bilo vezano za kvalitetu proizvoda. Problemi u logistici obično su pogrešne oznake (lot, datum, kalibar, sorta, naziv…), oštećeno pakiranje (komadi, oštećene kutije), nestandardne ili oštećene EU palete itd. Problem kvalitete je oštećena ili hrana van kalibra, manjak slada, pokvarena (trula) hrana, kratak rok trajanja i dr.
-Naša priča kreće od rješavanja navedenih problema – počevši od logističkih pa sve do prebiranja I i II klase robe te plasmana iste na tržište. Bitno je napomenuti da Food Waste nije samo problem bacanja hrane već i ozbiljan globalni problem koji ima utjecaj na okoliš, ističe Kozjak. Dodaje da je proizvodnja hrane odgovorna za 26% globalnih emisija stakleničkih plinova; a otpad od hrane odgovoran je za 24% te brojke. Prema tome, otpad od hrane kao udio u globalnim emisijama iznosi 6% [24% * 26 = 6%].
–Troškovi smanjenja ili sprječavanja 750.000 kg otpada hrane i smanjenja CO2e korištenjem VeeMee usluga iznose 300.000 kn. Trošak za rješavanje svih logističkih problema i problema s kvalitetom iznosi 0,39 kn / kg. I to je trošak kad se problem pojavio. Uz navedeno moramo istaknuti da naše procedure kod klijenta 2 plus godine reduciraju potrebu za našim uslugama. Razlog istome je edukacija klijenta o problemu koji kroz vrijeme sam prevenira greške u logistici ili kvaliteti. Svojim procedurama smo spriječili da 500.000 kg hrane postane problem. Time smo direktno utjecali na smanjenje emisije CO2 od otpada hrane, napomenuo je Marko Kozjak.
Iz sveg navedenog da se zaključiti da Republici Hrvatskoj nedostaju banka hrane i supermarketi s viškom hrane. No, pitanje je kako bi isti kod nas i radili s obzirom na to da se kod nas trule mandarine, banane i jabuke prodaju po punoj cijeni u supermarketima. Budući da je u Nacionalnom programu otpornosti i oporavka predviđeno 32 milijuna kuna za unaprijeđenje sustava doniranja hrane u razdoblju od 2021.-2026.g., nadamo se da će se konačno institucionalno i sustavno poboljšati organizacija doniranja hrane i smanjenje bacanja hrane u Hrvatskoj.
