Posljednjih godina istraživanjima je dokazano da šipak (nar, mogranj) pozitivno utječe na prevenciju tumora (prostate, debelog crijeva, melanoma, dojke itd.) i kardiovaskularnih bolesti. Iako se uzgaja već dugo vremena, tek je u posljednje vrijeme dobio na važnosti te se povećao interes za njegovim uzgojem i korištenjem.

Šipak (Punica granatum) ima visoku zdravstvenu i nutritivnu vrijednost. U svim dijelovima su sadržani tanini. Od davnina je korišten u tradicionalnoj medicini. Ekstrakti svih dijelova (korijena, kore debla, listova, cvjetova, kore ploda, usplođa, arilusa i sjemenki) imaju ljekovito djelovanje: antimikrobno, antibakterijsko, antifungalno, antialergijsko, antioksidacijsko itd., štite stanicu od štetnog djelovanja slobodnih radikala, jačaju imunološki sustav, sprječavaju nastanak bolesti. Šipak je široko rasprostranjena voćna vrsta, omiljena od strane potrošača.

Ukupna godišnja proizvodnja u svijetu iznosi oko 3 milijuna tona plodova. Indija je najveći svjetski proizvođač, a značajan je uzgoj i na području Mediterana, Bliskog istoka, u SAD-u itd. Kod nas se najviše uzgaja u dolini Neretve i na širem dubrovačkom području. Ponajviše se uzgaja zbog zrelih zrna (arilusa), koji se konzumiraju u svježem stanju ili se prerađuju u sok, sirup, žele i slično. Mogu se upotrebljavati i za spravljanje čajeva, proizvodnju boja i farmaceutskih proizvoda. Sok je ugodnog i osvježavajućeg okusa. Njegovi sastojci povoljno djeluju na: srce, grlo, kožu, desni i ostale organe, pomažu kod ateroskleroze, smanjuju razinu kolesterola. U suhoj tvari su sadržani ugljikohidrati, organske kiseline, proteini, vitamini (najviše C), minerali (najviše kalij), fenolni spojevi, antioksidansi itd. Osim arilusa, mogu se koristiti i ostali dijelovi stabla i ploda šipka.

šipak
Cvijet nara

Što je sve iskoristivo?

Korijenje je specifično, jako, kvrgavo, drvenasto, s vanjske strane pokriveno korom žućkasto – sive, a s unutarnje strane žute boje. Sadrži alkaloid peletierin, koji ima vermicidno djelovanje, upotrebljava se za suzbijanje trakavice.

Kora debla je crvenkastosmeđe boje, tanka i sklona ljuštenju, starenjem postaje hrapavija i poprima pepeljastu boju. Može se upotrebljavati u industriji kože, za štavljenje i za dobivanje boje. U tradicionalnoj medicini se koristila kao lijek protiv crijevnih problema.

List i cvijet sadrže tanine koji imaju diuretičko djelovanje. Cvijet se može upotrijebiti i za dobivanje stabilne jarko crvene boje.

Kora ploda čini 25-30 % ukupne mase ploda. Sadrži brojne kemijske tvari: hidrobenzojeve kiseline (galna, elagična), hidroksicimetne (kafeinska, p-kumarinska), flavonoide (katehin, kvercetin, kempferol), fenolne spojeve, antocijane (pelarginidin, cijanidin), alkaloide, tanine, vitamin C itd. Elagična kiselina ima antioksidacijska, protuupalna i antikancerogena svojstva. Ekstrakt kore je bio korišten još u starom Egiptu za spravljanje čaja, u liječenju dizenterije, dijareje, pomoći kod želučanih tegoba, za ispiranje upaljenog grla itd. Zbog sadržaja tanina kora se koristila i u kožarskoj industriji.

Usplođe (suhi dio unutar ploda) je također od davnina korišteno u tradicionalnoj medicini zbog sadržaja tanina, za liječenje proljeva, manjih ozljeda na koži te za grgljanje usne šupljine kod infekcija.

Sjemenke se nalaze u zrnima (arilusu), na njih otpada oko 3 % ukupne mase ploda. Uglavnom ih konzumiramo u svježem stanju.

U prerađivačkoj industriji najvažniji proizvod koji se dobiva od sjemenki je ulje, ono čini 12-20 % ukupne mase sjemenke. Kod nas proizvodnja i potrošnja ovog ulja nije značajna.

U kemijskom sastavu ističe se vrlo rijetka masna, punicična kiselina, koju ne nalazimo gotovo ni u jednom komercijalnom biljnom ulju. Punicična kiselina je tzv. konjugirana masna kiselina, dokazano joj je iznimno protuupalno i antitumorsko djelovanje. Pomaže obnavljanju kože, suzbija njeno prijevremeno starenje, poboljšava joj elastičnost.

Ulje šipka

Ulje također sadrži i visoku dozu vitamina E (tokoferola) te složeni lipid cerebrozid koji je potreban živčanim stanicama. Ulje je korisno kao dodatak prehrani kod: različitih upala, problema s neravnotežom lipida u krvi, kod nekih tumora, pr.tumora dojke, štiti i krvne žile, jača zaštitnu barijeru kože, sprječava iritacije, djeluje antioksidativno. Osim u zdravstvene, ulje se upotrebljava i u kozmetičke svrhe, postiže vrlo visoku cijenu zbog blagotvornog djelovanja na pomlađivanje kože, u tretmanima protiv bora te na zacjeljivanje rana. Kao ulje za njegu kože obično se miješa s drugim baznim uljima kako bi mu se ubrzala apsorpcija kroz kožu te poboljšala tekstura i osjećaj na koži.

Sok od šipka

Za podizanje imuniteta i prevenciju zdravstvenih poremećaja stručnjaci preporučuju dnevnu konzumaciju 2,5 decilitra svježe istisnutog soka nara.

sok od šipka
Sok od šipka

Ocat od šipka

Jedan do dva šipka usitnite i stavite u bocu zajedno s korom. Prelijte jednom litrom jabučnog octa i ostavite da se kora namače 30 dana te procijedite. Preporučuje se kao začin za salate ljudima koji imaju trakavicu ili druge crijevne parazite.

ocat od šipka šipak
Ocat od šipka

Kremasti jogurt sa šipkom

Sastojci:

    ✦1 litra kremastog jogurta

    ✦2 žlice meda

   ✦1/2 žlice soka od naranče

    ✦1 veliki šipak

Pomiješajte sve sastojke i servirajte s listićima mente i integralnim keksima.

jogurt sa šipkom
Jogurt sa šipkom

Sorbet od šipka

Sastojci:

    ✦3 šalice hladnog soka od šipka

    ✦1/2  šalice meda ili sirupa agave

    ✦1 sok limuna

Sok dobro pomiješajte s medom ili sirupom agave te dodajte limunov sok. Nakon što ga ostavite tri sata u zamrzivaču, možete uživati u ovom iznimno zdravom i ukusnom desertu.

sorbet od šipka
Sorbet od šipka

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakMrvljenac s breskvama
Sljedeći članakBacanje hrane, a građani gladni?
Avatar
Rođena u Splitu, gdje završava osnovnu i srednju u školu. Preddiplomski studij Mediteranska poljoprivreda završava u Splitu, a diplomski studij na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Interesna područja su joj voćarstvo, posebno zapostavljene vrste, povrćarstvo, vinogradarstvo i dr. Rođena je u Splitu 1990. godine. U Splitu završava osnovnu školu, a potom i matematičku gimnaziju gdje maturira s odličnim uspjehom. 2009. godine upisuje preddiplomski međusveučilišni studij „Mediteranska poljoprivreda“ u Splitu koji završava 2012. godine obranom završnog rada naslova „Nutritivna i zdravstvena vrijednost plodova jagode“ te stječe titulu sveučilišne prvostupnice inženjerke agronomije. Iste godine upisuje diplomski studij „Hortikultura-Voćarstvo“ na Agronomskom fakultetu u Zagrebu koji završava 2014. godine obranom diplomskog rada naslova „Kvaliteta perspektivnih sorata jagode neutralne dužine dana uzgojenih izvan sezone“ te stječe titulu magistre inženjerke agronomije (s najvećom pohvalom). Na preddiplomskom studiju stručnu praksu obavljala je na Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu u laboratoriju i na vanjskim površinama, a tijekom studiranja na diplomskom studiju na Zavodu za voćarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu obavljala je analize u laboratoriju i obrađivala je podatke u računalnim programima. Područja interesa: mediteransko voće, jagodasto voće, samoniklo voće, zapostavljene vrste, vinogradarstvo, povrćarstvo, rasadničarstvo, genetika, oplemenjivanje, botanika, kvaliteta i nutritivna vrijednost namirnica, ekološka poljoprivreda, stočarstvo, zaštita zemljopisnog podrijetla. Tijekom studiranja bila je koautor znanstvenih radova objavljenih u časopisima Pomologia Croatica i Glasnik zaštite bilja, sudjelovala je na Znanstveno-stručnom savjetovanju hrvatskih voćara 2014. godine te je dobitnica Rektorove nagrade Sveučilišta u Splitu za 2011. godinu.