Bez obzira na svoju veličinu, terasa je lijep i koristan dio okućnice koji nam uvelike može uljepšati i poboljšati boravak na otvorenom. Ponekad se opravdano naziva drugim dnevnim boravkom jer ondje doista mnogo toga možemo raditi, a usto još boravimo na svježemu zraku.

Tako nam može poslužiti za sjedenje, odmor, opuštanje, drijemanje, čitanje, ispijanje omiljene kave, druženje, roštiljanje, vježbanje, razne hobije… Ako nemamo terasu, svakako trebamo razmisliti o tome kako bismo je mogli uklopiti u vrt.

Smještaj i orijentacija

Terase su uglavnom smještene uz kuću, iako se mogu nalaziti u bilo kojem dijelu vrta. Osim u razini kuće, možemo ih načiniti tako da budu proširenje kata kuće – primjerice mogu se nalaziti na vrhu garaže ili nekog drugog objekta koji se nalazi uz kuću. Orijentacija terase uglavnom je diktirana postojećim prostorom i možda nemamo mogućnosti utjecati na to koliko će biti osunčana, izložena vjetru i oborinama.

No, ako možemo birati, pratimo kretanje sunca tijekom dana jer je poželjno da je terasa barem dio dana osunčana. Ako je okrenuta na jug i jugozapad, trebat će nam zaštita od sunca, jer će ljeti u poslijepodnevnim satima biti jako vruće. Ako terasa neće biti natkrivena ili nećemo imati nadstrešnicu, trebat će nam suncobrani ili prenosive nadstrešnice. Imamo li dovoljno prostora, možemo načiniti dvije manje terase na suprotnim stranama gdje će biti posve drugačija osunčanost.

Na ovu lijepu natkrivenu terasu okruženu zelenilom možemo ući iz dnevnoga boravka

Ograde, zakloni i nadstrešnice

Naravno, ograde neće biti potrebne posvuda. Podrazumijeva se da ćemo ih postaviti na katu kuće i ostalim povišenim mjestima te ondje gdje postoji opasnost za djecu – primjerice bazeni i vrtna jezerca. Zakloni od gustoga nasada biljaka, živica, zid ili drveni zaklon dobro će doći u slučaju izloženosti vjetru i kao zaštita od pogleda. Oni će doprinijeti osjećaju zaštićenosti i privatnosti – kao da se nalazimo u nekoj prostoriji. Terase mogu biti nenatkrivene i natkrivene.

Natkrivene možemo koristiti i za kišnoga vremena, a ljeti su zaštićene od sunca. Posve natkrivene imaju krov ili nadstrešnicu, a djelomičnu natkrivenost postižemo pergolom ili brajdom koju gusto prekriva vinova loza ili neka druga penjačica. Izvrsno će poslužiti i veće voćke ili drveće, no jedino ako su udaljeni od terase. Uz samu terasu možemo imati problema s raznim insektima i pticama. U jesen može biti mnogo lišća ili iglica, a u proljeće latica cvjetova. Svakoj će terasi u predvečerje trebati adekvatna zaštita od komaraca. Kod odabira materijala i samoga izgleda ograda te zaklona pripazimo da se uklapaju u ostatak okućnice.

Moderno i praktično: dvije posve ograđene terase odijeljene su malenim travnjakom i opločenjem te su zaklonjene od pogleda. Na drvenu se konstrukciju prema potrebi može postaviti sjenilo

Opločenja

Opločenja terase odabrat ćemo tako da se uklapaju u ostatak okućnice (stil, materijali, oblici i boje). Ona moraju biti otporna na sunce, oborine i smrzavanje. Pri tome pazimo da ne budu skliska. Opločenja tako možemo načiniti od raznovrsnih pločica za vanjsku namjenu te kamenih, betonskih, granitnih elemenata ili elemenata od umjetnih materijala. Najsigurnije je da ih postavljamo prema preporuci proizvođača. Općenito, teren trebamo izravnati i ako je potrebno osigurati drenažu. Kad se predviđa veće opterećenje najsigurnije je napraviti temelj.

Na sloj morta lijepimo odabrano opločenje (primjerice vanjske pločice). U drugim slučajevima dovoljno je posipati sloj gruboga pijeska (25 centimetara) i sloj sitnoga pijeska (20 do 30 centimetara) i dobro ih poravnati. Imajmo na umu da će opločenje trebati imati graničnike. Kako se oborine ne bi zadržavale na terasi, čitava površina treba imati blagi pad 1 do 2 %. Razni kameni, betonski i granitni elementi postavljaju se na sloj gruboga pijeska te se na kraju fugiraju.

Drvena opločenja trebaju drvenu konstrukciju na koju se učvršćuju. Ako drvo nije zaštićeno i konstrukciju i opločenje trebamo zaštititi prikladnim premazom i/ili bojom za vanjsko korištenje.

Sloj šljunka i drvena konstrukcija

Postavljanje drvenoga opločenja

Uređenje

Terasa je doista poput dnevnoga boravka, pa tako trebamo pristupiti njezinome uređenju. Od namještaja možemo imati stalne ili privremene garniture klupa, stolova i stolica, ležaljke, suncobrane, nadstrešnice, roštilj, rasvjetu ili što nam je već potrebno. Usto, možemo napraviti kutak za djecu i/ili kućne ljubimce.

Biljke možemo posaditi uz terasu ili u ukrasne posude. Možemo birati između manjih voćaka, grmova, trajnica i sezonskoga cvijeća, ali i začina koji će nam biti pri ruci dok roštiljamo. Mnoge od ovih biljaka uljepšat će nam atmosferu ne samo cvjetovima ili cjelokupnim izgledom, već i mirisom.

Moderno uređena terasa s otpornim namještajem koji ondje može biti tijekom čitave godine. Za ljepši večernji ugođaj postavljena je rasvjeta. Želimo li na terasi boraviti u večernjim satima obavezno se trebamo pobrinuti da nemamo problema s komarcima

Izvor: Gospodarski kalendar

Prethodni članakAura
Sljedeći članakVrste lova
Irena Biličić
Irena Biličić, rođena je u Karlovcu 13. veljače 1973. godine. Živi u Dugoj Resi gdje je završila osnovnu i srednju školu. Autorica je brojnih knjiga, prevedenih naslova i suradnica na brojnim projektima. Irena Biličić, rođena je u Karlovcu 13. veljače 1973. godine. Živi u Dugoj Resi gdje je i završila osnovnu školu. U Karlovcu, također, završava Gimnaziju (prirodoslovno-matematičku). Postaje apsolvent Agronomskog fakulteta u Zagrebu (smjer: vrtlarstvo i oblikovanje pejzaža) na kojem je izradila istraživanje za diplomski rad na temu inventarizacije ukrasnoga bilja u interijerima hotelsko-ugostiteljskih objekata. Nažalost, zbog privatnih i zdravstvenih poteškoća, te promjene ustroja fakulteta nije diplomirala. Za vrijeme studija od 1990.—1995. godine bila je honorarni novinar lokalnih novina „Duga Resa“. Pisala je članke o povijesti grada, o korisnome bilju te radila ankete vezane na razne aktualne teme. Od 1999. godine je članica redakcije časopisa "Vegenova" ("Vegeterra") – časopis vegetarijanstvo i zdravi život, u kojem je (sve do kraja izlaženja časopisa) redovito objavljivala članke, prijevode i reportaže. Od 1995. godine honorarno se bavi prevođenjem i radila je na raznim prijevodima knjiga s područja prirodnih znanosti, a ponajviše je surađivala s izdavačkom kućom „Mozaik knjiga“ iz Zagreba. Za njih je prevela knjige "Ruže" i "Vegetarijanska kuharica", te surađivala na prijevodima knjiga "Sve o bilju", "Hrvatsko ljekovito bilje", "Povrće", "Cvatući grmovi", "Države svijeta 2000.", "Moć negativnog razmišljanja", Velika ilustrirana enciklopedija „Vrt“, te još nekim kuharicama, knjigama o ljekovitom bilju i izdanjima iz područja zemljopisa, povijesti i psihologije. Posljednji veliki samostalni prijevod je opsežna Enciklopedija „Cvijeće i ukrasno bilje“. Za nekoliko tvrtki bila je suradnik na osmišljavanju i pisanju kataloga, te ostalih reklamnih materijala za prehrambene proizvode, te je prevodila kataloge za proizvode s područja medicine i tehnike. Od 2002.—2004. godine bila je stalno zaposlena u privatnoj tvrtki „Poljotehna – Vrtni centar“ u Dugoj Resi gdje je obavljala dužnosti voditelja - tehnologa proizvodnje ukrasnoga bilja. Za to vrijeme bavila sam se i krajobraznim uređenjem nekih javnih površina i privatnih okućnica na području Karlovca i Duge Rese. Od prosinca 2004. godine, pa do ljeta 2005. godine honorarno i volonterski je radila kao stručni suradnik u Poljoprivredno-stočarsko-voćarskoj zadruzi „Duga Resa“, koja ju je osnovala Udruga dragovoljaca domovinskog rata iz Duge Rese. Zadrugarima je pomagala oko proizvodnje i jednom tjedno im držala predavanja o proizvodnji pojedinih kultura. Od početka 2005. godine pisala je redovitu kolumnu o eko-vrtlarenju za karlovački časopis „Kameleon“. Surađivala je na izradi Generalnog urbanističkog plana grada Duge Rese (zelene površine i zaštita) i nekoliko godina redovito, volonterski sudjelovala u organizaciji akcija čišćenja zelenih površina Grada. Radila je i na više projekata hortikulturnih rješenja u Karlovačkoj županiji (za tvrtke i obiteljske okućnice). Od 2008. - 2012. godine bila je voditelj proizvodnje ukrasnog i korisnog bilja na Obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Prvulov u Dugoj Resi. Od 2012. – 2015. godine stalno zaposlena u izdavačkoj kući Dušević & Kršovnik d.o.o. iz Rijeke, na mjestu stručnog suradnika. TISKANI NASLOVI: - Blistav dom uz jednostavna ekološka sredstva za čišćenje - Jabučni ocat - Jednostavno vrtlarenje - Korisne samonikle biljke - Ljekovito bilje u alkoholu - Pripravci ljekovitog bilja u alkoholu - Moć ljekovitog bilja - Namazi i paštete - Neobična vina - Prehrana s manje ugljikohidrata - Prirodna kozmetika - Prirodni antibiotici - Prirodni napici - Radost darivanja - Kreativni pokloni iz kućne radinosti - Rajčica, paprika i patlidžan - Raw food - Sirova hrana - Začinsko bilje