Trend proizvodnje mlijeka je negativan, a broj proizvođača pao je ispod 3000, a i dalje će padati. Odbor za mljekarstvo Hrvatske poljoprivredne komore održao je krajem siječnja o.g. svoju sjednicu na kojoj su bili prisutni i predstavnici Ministarstva poljoprivrede. Glavna tema sastanka bilo je stanje u sektoru. Razgovaralo se i o svim mjerama za mljekarski sektor, kao i prijedlogu izrade kalkulacije za proizvodnju mlijeka kod proizvođača.

Trend proizvodnje mlijeka i dalje je negativan i svake godine sve više pada. Prihodi na farmama su jako mali, a proizvođači su zbog neisplativosti prešli u druge proizvodnje. Broj proizvođača mlijeka je pao ispod 3000, što je zabrinjavajuće, a na žalost ta će brojka još više padati.

Svi ulazni troškovi rastu

Cijena mlijeka u zadnja tri mjeseca je u porastu i Odbor se nada kako će se taj trend nastaviti. Kad je riječ o ulaznim troškovima za proizvodnju, na žalost oni i dalje rastu i izuzetno su veliki, dok se cijene žitarica i dalje ne smanjuju, izjavio je nakon sjednice predsjednik Odbora za mljekarstvo Igor Rešetar.

Odbor za mljekarstvo je predložio da se pristupi izradi kalkulacije koštanja litre mlijeka i da se konstantno obavlja praćenje istih. Članovi odbora složili su se kako su dosadašnje mjere za mljekarstvo bile dobre, jer se moglo prijaviti na dosta mjera. Za Mjeru 22. će ići 2 natječaja u kojima nema značajnih promjena osim datuma i načina provjere. Komisija je tražila da se ubrza dodjela i plaćanje do 15.10.

Sastanak proizvođača mlijeka

Pokušat će se smanjiti administracija

Najavljeno je i kako će biti prihvatljivi korisnici,  poljoprivredna gospodarstva ekonomske veličine poljoprivrednog gospodarstva > 3.000 EUR SO, koja sudjeluju u mjeri 10 i/ili 11 Programa u 2022.g.

Ministarstvo poljoprivrede obećalo je da će pokušati smanjiti administraciju poljoprivrednicima. Primjerice, podatke o financijskim obvezama prema državnom proračunu, Agencija za plaćanja će utvrditi razmjenom podataka s Poreznom upravom. Korisnik mora imati podmirene, odnosno uređene financijske obveze prema državnom proračunu Republike Hrvatske na dan 10. veljače 2023.g. kako bi bio prihvatljivi korisnik mjere 22, ističu iz HPK.

-Iz Ministarstva poljoprivrede Odbor za mljekarstvo je dobio informaciju kako je u mjeri Dobrobit životinja prihvaćena nova kategorija za financiranje – rasplodne junice. Junice su definirane kao najmanje 6 mjeseci starosti pa do teljenja ili do najviše 32 mjeseca starosti. Za rasplodne junice će se kao i za mliječne krave moći koristiti određena područja dobrobiti. To su: poboljšana hranidba, poboljšani uvjeti smještaja, pristup na otvoreno, uvedena je potpora za prvotelke u PVP-u, ističe Rešetar.

Eko sheme više nema kod zelenih plaćanja te će izravno dobiti 70 posto od osnovnih plaćanja. Morat će se izabrati određena eko shema koja će se provoditi. Zanimljivo za Odbor je i to što će bivša operacija 10.1.17. – Poticanje uporabe stajskog gnoja na oraničnim površinama, koja je imala petogodišnju obvezu, sada ući u eko shemu i imati će jednogodišnju obvezu. Uspjelo se povećati potpore za obogaćivanje ležišta mliječnih krava na 128,37 eura po uvjetnom grlu. Za junad je to 150,61 eura, ističu iz HPK.                         

Izvor: HPK

Prethodni članakIzmjene Natječaja za provedbu operacije 19.4.1 Tekući troškovi i animacija
Sljedeći članakUskoro se uspostavlja Registar maslinika
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.