Odbor za maslinarstvo Hrvatske poljoprivredne komore održao je krajem siječnja sastanak sa ministricom poljoprivrede Marijom Vučković i njezin suradnicima, na kojem se razgovaralo o budućim natječajima u sektoru maslinarstva, problematici dokazivanje ekstra djevičanskog ulja (vezano uz poticaje), izradi katastra maslinika, kao i o subvencioniranju rješavanja imovinsko-pravnih odnosa oko zemljišta (kako ne bi bilo brisanja iz ARKOD-a), te legalizaciji bušotina za navodnjavanje.

Sastanak je bio konstruktivan jer su usvojeni određeni zaključci s točno određenim vremenskim terminima. Definirano je koji je krajnji rok da se oni provedu. Nakon Covida potrebno je intenzivirati sastanke s čelnicima Ministarstva, jer su susreti zbog korona krize bili prekinuti. Jedan od zaključaka je da će se takvi sastanci održavati jednom mjesečno na različitim lokacijama u Mediteranskoj Hrvatskoj, budući da prošle godine nije bio održan niti jedan sastanak, izjavio je predsjednik Odbora za maslinarstvo HPK Damir Buntić.

Sandra Zokić, ravnateljica Uprave za poljoprivredno zemljište, biljnu proizvodnju i tržište Ministarstva poljoprivrede izrazila je zadovoljstvo sastankom. Najavila je kako će se tijekom 2023. uspostaviti Registar maslinika, kojem će prethoditi donošenje pravilnika. Najavila je i mogućnost da Ministarstvo poljoprivrede pronađe način sufinanciranja imovinsko pravnih odnosa. Kroz javni poziv i iskaz interesa vidjet će se koji su interesi poljoprivrednika.

Brisanje iz ARKOD-a

Jedna od ključnih tema sastanka bilo je pitanje subvencioniranja rješavanja imovinsko pravnih odnosa oko zemljišta, kako ne bi bilo brisanja iz ARKOD-a. Zatraženo je prolongiranje roka do  1. siječnja 2024. godine. Brisanjem iz ARKOD-a, otpalo bi više od 50 posto maslinara, a to otvara prostor za povećanje sivog tržišta. Zbog toga je potrebno prolongiranje roka jer imovinsko-pravni odnosi ne mogu do tada biti riješeni, ističu u HPK.

Prijedlog je da parcele kojima ne bude riješen imovinsko-pravni odnos ostanu u ARKOD-u, ali da ih se označi drugačije u sustavu. Također, da se za te površine ne može dobiti poticaj. Rješavanje imovinsko-pravnih odnosa na parcelama je vrlo skupo. Potrebno je sufinancirati rješavanje imovinsko-pravnih odnosa kako bi se vlasništvo nad parcelama uredilo. Dobili smo obećanje da je Ministarstvo voljno subvencionirati rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, kazao je nakon sastanka Buntić.

Evidencija maslinara

Kad je riječ o izradi Registra maslinika predstavnici HPK na sastanku su dobili informaciju kako je izrađen nacrt prijedloga akta. Ove godine biti će uspostavljen Registar maslinika. Povjerenstvo će se održati u skorijem roku,  te će se do kraja prvog kvartala izraditi Pravilnik.

Istaknuto je kako je u evidenciju  potrebno uvrstiti samo one maslinare s više od 20 maslina, te priložiti katastarsku sliku. Važno je omogućiti i onome tko ima više od 20 maslina na 3 čestice da dobije potporu, stoji u priopćenju HPK.

  Natječaji i poticaji

Maslinari su od Ministarstva zatražili i informacije vezano za plan budućih natječaja u sektoru maslinarstva. Smatraju kako je potrebna izmjena natječajnih kriterija, među ostalim da se za mikro poduzetnike predloži umanjenje sa 6000 SO na 3000 SO. Isto tako maslina mora spadati u kategoriju voća, a ne u kategoriju – ostalo. Na taj način gubi previše bodova, te maslinari iz tog razloga nisu konkurentni na natječajima. Iz HPK ističu kako se razgovaralo i o temi dokazivanja ekstra djevičanskog ulja, jer su poticaji smanjeni sa 10 kn/l na 6 kn/l.

-Potrebne su izmjene odluke vezane za priznavanje i dokazivanje ekstra djevičanskog maslinovog ulja. Uljare nisu dovoljno opremljene niti kvalificirane za izdavanje kemijskih analiza za priznavanje kvalitete maslinovoga ulja. Isto trebali raditi ovlašteni laboratoriji. Postavlja se pitanje zašto je poticaj po litri ekstra djevičanskog maslinovog ulja smanjen sa 10 kn/l na oko 6 kn/l. Nikakvo obrazloženje o smanjenju iznosa potpore nije dostavljeno, samo je uplaćen manji iznos na račune maslinara. Maslinari smatraju kako račun mora biti dokaz za isporučenu količinu maslinovog ulja. Najavljeno je kako će novi Pravilnik biti napravljen za ovu godinu – do nove berbe. Uvesti će se i pojačane kontrole korisnika ove potpore, kažu u HPK.

Iz HPK napominju kako su komina i vegetativna voda i dalje otvoreno pitanje koje muči maslinare. Ministarstvo gospodarstva i zaštite okoliša ne priznaje naputak Ministarstva poljoprivrede po tom pitanju.

S terena stižu informacije vezano za vodopravne dozvole. Naime, inspektori Ministarstva zaštite okoliša ne priznaju naputak Ministarstva poljoprivrede, prema kojem stoji kako je komina i vegetativna voda prirodni poboljšivač tla. Isti naputak je potrebno staviti u zakonski okvir da bi se mogao koristiti. Ministarstvo poljoprivrede će iz tog razloga napraviti popis svih otvorenih pitanja po upravama Ministarstva gospodarstva i zaštite okoliša, te će se nastojati rješavati sva otvorena pitanja, zaključeno je iz HPK.

Izvor: HPK

Prethodni članakTko će proizvoditi mlijeko u Hrvatskoj?
Sljedeći članakVeliko zanimanje i za ovogodišnju razmjenu plemki i sjemenja starih sorti
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.