Toplinska izolacija do prije 30-ak godina nije bila glavna tema kad se razmišljalo o gradnji kuće. Tijekom zadnjih godina postala je neizostavan segment građe svakog objekta. Tijekom zimskih mjeseci troškovi grijanja mogu iznositi do 75 % troškova energenata u režijskim troškovima. Jedini način smanjenja troškova grijanja je da se kvalitetno napravi toplinska izolacija.

Uz to što smanjuje toplinske gubitke zimi, uz to omogućava smanjenje sunčevog zagrijavanja kuće u ljetnom razdoblju. Na taj način u potpunosti se može izbjeći ugradnja klima uređaja ili će, ako je već ugrađena, potrošnja električne energije biti znatno manja nego u neizoliranoj kući.

Toplina se gubi preko prozora

Toplinska izolacija prozora od iznimnog je značaja jer se velika količina energije iz prostorije gubi preko prozora. Energetska učinkovitost ovisi o vrsti i načinu izvedbe staklenih površina. Najčešće se kod suvremenih prozora susrećemo s dvostrukim ili trostrukim izo-staklima. Pojam izo-stakla podrazumijeva stakleno tijelo koje se sastoji od više staklenih ploča odvojenih najmanje jednim hermetički zatvorenim međuprostorom koji je ispunjen zrakom ili plinom. Ukoliko se prostor između stakla ispuni plemenitim plinom, utoliko će toplinska izolacijska biti još bolja, ali će se cijena prozora dodatno povećati.

Troslojno staklo

Kamena vuna

Prilikom izolacije kuće potrebno je planirati i dobru izolaciju vanjskih zidova. Toplinski izoliran građevinski objekt je ugodniji, produžuje joj se životni vijek i doprinosi zaštiti okoliša. Najpoželjniji materijal za izolaciju je kamena vuna koja je dobar izolator i ima mogućnost difuzije pare. Potrebna debljina sloja kamene vune je 9-11 cm. Uz toplinsku, kamena vuna pruža  zvučnu i protupožarnu izolaciju. Može se koristiti za izolaciju potkrovlja, pregradnih zidova, spuštenih stropova i slijepih podova. Ploče kamene vune su negorive, otporne na visoke temperature, otporne na starenje i kemijski neutralne.

Stiropor

Na drugom mjestu najpoželjnijih materijala za izolaciju je stiropor. Razlika u investiciji između kamene vune i stiropora je minimalna. Polistiren, koji se prodaje pod imenom stiropor, najviše se koristi za izolaciju stambenih zgrada. Prednost stiropora je to što je jeftin. To je važna činjenica ako obiteljska kuća ima veliku površinu za oblaganje. Stiropor ima vrlo dobre izolacijske vrijednosti. Sa slojem stiropora od 14 cm mogu se zadovoljiti zahtjevi uredbe o štednji energije.

Stiropor ne gubi svoj izolacijski učinak čak ni kad je namočen, odnosno kad uđe vlaga u njega. Mana stiropora je da dobro gori, brzo se zapali i plamen se brzo širi, a kad gori, ispuštaju se otrovni plinovi. Također, stiropor se ne može reciklirati. Čvrsto je pričvršćen za fasadu ljepilom te ga se teško može riješiti. Pozitivna stvar je da stiropor nije težak, postojan je i s njim se lako radi. Ploče stiropora mogu se rezati vrućom žicom bez ostataka.

Stiropor

Jeste li znali?

Izolacija tavana, stropa ili krova staklenom ili kamenom vunom smanjuje gubitak topline, a samim time smanjuje i račune. Za još bolju izolaciju preporučljivo je koristiti dva sloja, pri čemu drugi sloj ide preko greda tako da nema zazora među spojevima. Zidove je najbolje izolirati s vanjske strane, ali nekad to nije moguće izvesti. Ponekad se pri izolaciji zidova previde spojevi grijanog i negrijanog prostora.

Područja koja vrlo često ostanu neizolirana su podovi iznad negrijanih ili otvorenih prostora, kao što su garaže ili nadstrešnice, prostori iznad negrijanih podruma i izbočenih dijelova kata. Ovdje se ne smije zaboraviti postaviti parna brana prema grijanom prostoru.

Izvor: Gospodarski kalendar

Prethodni članakAkutna pčelinja paraliza
Sljedeći članakPuž pita s višnjama
Slavica Marasović, mag. ing. aedif.
Rođena je 25.11.1996. u Zagrebu. Osnovnoškolsko obrazovanje završila je u Soblincu (Sesvete) i potom upisula Opću gimnaziju Sesvete. 2018. godine upisuje Tehničko veleučilište u Zagrebu, odjel graditeljstva, te 2021. godine završava Preddiplomski stručni studij graditeljstva obranom završnog rada na temu ''Proračun armiranobetonske industrijske hale''. Iste godine upisuje Diplomski stručni studij graditeljstva te u rujnu 2023. godine završava isti obranom diplomskog rada na temu ''Proračun mehaničke otpornosti i stabilnosti stambene zgrade''. Nakon završetka fakulteta tijekom kojeg sam stekla višegodišnje iskustvo u struci, zapošljava se kao projektant u građevinskoj tvrtci Dom-Statik d.o.o.