Zavod za mediteranske kulture Sveučilišta u Dubrovniku obilježio je 80. obljetnicu osnutka održavanjem prvog Agrumfesta, svečane manifestacije posvećene agrumima. Ovaj jedinstveni događaj, održan je u Studentskom domu te je naglasio bogatu agrumarsku tradiciju hrvatskog juga povezujući znanost, poljoprivredu, turizam i gastronomiju.

Rektor Sveučilišta, prof. dr. sc. Nebojša Stojčić, naglasio je važnost manifestacije u valorizaciji agruma kao jednog od simbola regije:

Agrumi nisu samo tradicija- oni su i prilika. Prilika da se povežu znanost i praksa, da unaprijedimo proizvodnju i preradu, otvorimo nova tržišta, ojačamo brendiranje agruma kao autohtonog proizvoda i pozicioniramo agrume još snažnije u turističkoj i gastronomskoj ponudi juga Hrvatske. Upravo u tome Sveučilište u Dubrovniku ima ključnu ulogu, rekao je rektor Sveučilišta, prof. dr. sc. Nebojša Stojčić, naglasivši važnost manifestacije u valorizaciji agruma kao jednog od simbola regije.

Zahvaljujući pokrenutim projektima, dugogodišnji trud Zavoda rezultirao je značajnim unapređenjem zavodske infrastrukture i obnovom pokušališta na Čibači. Time su postavljeni čvrsti temelji za daljnji napredak agrumarstva, u skladu s nasljeđem prethodnih generacija stručnjaka i znanstvenika.

Predstojnica Zavoda, izv. prof. dr. sc. Mara Marić, osvrnula se na dugu povijest institucije te zahvalila svima koji su pridonijeli njezinu opstanku:

Autentična, autohtona poljoprivredna proizvodnja, važan je dio identiteta Dubrovnika i naše županije. Agrumfestom želimo naglasiti našu jedinstvenost u Hrvatskoj, našu jedinstvenost kao agrumarskog kraja i potaknuti veću zastupljenost agruma i njihovih prerađevina u gastronomskoj ponudi regije. Zlatne jabuke Hesperida, kako su agrume nazivali još u srednjem vijeku, oduvijek su simbol bogatstva i blagostanja. Želimo oživotvoriti tu činjenicu kroz manifestaciju, koja će nadamo se, postati redovita godišnja svečanost.

Budućnost hrvatskog agrumarstva

Kao dio događanja, brojni uzvanici prisjetili su se bogate povijesti Zavoda. Ona je poslužila kao inspiracija za knjigu ‘Budućnost hrvatskog agrumarstva: U sjećanje na Frana Tabaina (1898. – 1984.), osnivača Stanice za južne kulture’. Knjiga okuplja radove 43 znanstvenika s hrvatskih agronomskih institucija, nudeći suvremeni pogled na razvoj ovog važnog sektora. Zainteresirani knjigu mogu naručiti na poveznici: info.marketing@unidu.hr

Knjiga

U okviru manifestacije održan je i okrugli stol na kojem su eminentni znanstvenici i poduzetnici raspravljali o tržištu, plasmanu i preradi agruma, uz poseban osvrt na izazove s kojima se suočava hrvatska proizvodnja.

Događaj je bio prilika i za promociju agruma kroz gastronomiju. Posjetitelji su mogli kušati slana i slatka jela inspirirana agrumima, dok su ugostitelji i hotelijeri sudjelovali u radionici vrhunskih hrvatskih i regionalnih chefova – Steve Karapandže, Željka Nevena Bremeca i Marina Vučkovića. Za slatki dio manifestacije se pobrinula proslavljena slastičarka Petra Jelenić. Građani su također imali priliku uživati u posebno kreiranim jelovnicima na temu agruma u restoranu Akademis Studentskog doma te isprobati koktele inspirirane agrumima partnera Old Pilot’s.

Svi zainteresirani imali su mogućnost sudjelovati na Danu otvorenih vrata tvrtke Medardo d.o.o., dok su tijekom cijelog tjedna, na pokušalištu na Čibači dostupni agrumi po promotivnim cijenama.

Ovaj značajan događaj podržali su Hrvatska turistička zajednica, Turistička zajednica grada Dubrovnika, Hrvatska gospodarska komora, Dubrovačko- neretvanska županija i Regionalna razvojna agencija Dubrovačko-neretvanske županije (DUNEA). Partneri događanja su tvrtke Medardo d.o.o., Ennafruit d.o.o., Duh u boci d.o.o. (Old Pilots), Novalis d.o.o., Poljopromet d.o.o. i Tomist d.o.o.

Izvor (tekst i foto): Sveučilište u Dubrovniku

Prethodni članakPodnošenje Zahtjeva za isplatu u sektoru pčelarstva za intervencijsku godinu 2025.
Sljedeći članakTorta od jagoda i krem sira
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.