Neželjeni kilogrami pronađu svoj put kojim će se naslagati na naše tijelo. I onda jednog dana počnemo popuštati remen za jednu rupicu ili s nevjericom počnemo gledati u vagu.

Tipična reakcija na te neugodne situacije je iskreni vapaj: “Moram smršaviti”. I tada, vrlo često, ljudi započinju s jednom od brojnih danas popularnih dijeta koje obećavaju brz, premda privremen rezultat. Međutim, ima ljudi kojima su i ove dijete prespore, pa se umjesto njih odlučuju skinuti prekomjerne kilograme potpunim prestankom uzimanja hrane. Ne jesti – to znači gubiti oko 2 kilograma tjedno. U svari, studije su pokazale da je u početku totalnog gladovanja gubitak tjelesne težine čak i brži. Međutim, valja upamtiti: moda dijeta dolazi i odlazi, dok ljudska fiziologija ostaje uvijek ista. Tijelo, stvoreno da bude fizički aktivno, jednostavno nije zamišljeno da se bori s dugim razdobljim potpunog uzdržavanja od hrane.

Brojna istraživanja na ljudima koji su se podvrgli postu u svrhu smanjenja prekomjerne tjelesne težine pokazala su da su pacijenti pored toga što su smršavili počeli osjećali i neugodne simptome: opću slabost, glavobolju, prolaznu mučninu. Nakon nekoliko dana dugotrajnog i potpunog posta (prestanak uzimanja svega osim vode) tijelo počinje sebe adaptirati na gladovanje – i tada se javljaju neka duboka i potencijalno opasna prilagođavanja.

Što se događa kad se gladovanjem prekine redovna opskrba organizma hranjivim tvarima? S obzirom na to da tijelo treba kalorije, ne samo kao gorivo za fizičku aktivnost, nego također za održavanje normalnih metaboličkih funkcija kao što su disanje, srčana akcija, krvna cirkulacija, probava i obnavljanje stanica -smanjenje unosa hranjivih tvari u tijelo ima za posljedicu usporavanje bazalnog metabolizma. Kao rezultat toga fizički pokreti postaju spori, tromi i nekoordinirani, a smanjuje se i sposobnost koncentracije.

Velik napor za jetru i bubrege

U početku gladovanja, kad nema energije koja dolazi hranom, tijelo koristi rezerve glikogena u jetri. Kad se on istroši, a budući da se glukoza ne može sintetizirati iz masti, organizam počinje razgrađivati vlastite mišiće i tkivne bjelančevine da bi dobio glukozu. Međutim, bjelančevine daju samo 4 kalorije po gramu (1 kalorija = 4,18 joula). Osim toga, na svaki gram proteina koji se izgubi izgube se također i 3 grama vode. Upravo ovim gubitkom tjelesne tekućine tumači se velik gubitak tjelesne težine prvih dana gladovanja. Budući da tjelesna tekućina sadrži također čitav niz osnovnih minerala, u organizmu dolazi do znatnog pada količine natrija i kalija.

Tek nakon nekoliko dana posta tijelo počinje razgrađivati masno tkivo. Drugi učinci gladovanja mogu biti manje očiti, ali ne manje štetni. Na primjer, oni koji brane gladovanje kažu da se na taj način krv pročišćava, oslobađajući se nekih supstanci. Ono što ti ljudi ne razumiju jest to da su te supstance u stvari osnovni vitamini i minerali koji se uvijek gube s razgradnjom i prestankom funkcije stanica i koji se ne nadoknađuju, jer se ne uzimaju hranjive tvari.

Također, gladovanje predstavlja velik napor za jetru, koja sada mora pomoći pretvaranju masti u energiju, i velik napor za bubrege koji sada moraju izlučivati neke supstance nastale razgradnjom masti i bjelančevina.

Postoje čak ukusne dijete, a da se ipak gubi na težini

Gladovanje, ipak, nije baš bez koristi. Pod brižljivo kontroliranim uvjetima, mnogi cijenjeni specijalisti primjenjuju gladovanje kao jednu od krajnjih mjera kod izrazito debelih pacijenata, a također i kod ljudi koji moraju brzo izgubiti na tjelesnoj težini zbog medicinskih razloga (npr. operacija koja mora biti obavljena do određenog datuma). U takvim vrlo rijetkim slučajevima gladovanje se obavlja ili u bolnici ili kod kuće, ali pod stalnom i brižljivom kontrolom liječnika.

Iz svega do sada rečenog treba biti sasvim jasno da totalno gladovanje kroz dulje vrijeme nije neškodljivo i bezazleno i nije metoda koja se može provoditi po načelu “učini sam”. Čak i u bolničkim uvjetima bolesnici koji imaju neku infekciju, šećernu bolest, jetreno oboljenje, čir na želucu ili dvanaesniku, bolest bubrega koji su nedavno preboljeli srčani udar, žene koje su trudne ili doje, isključuju se iz gladovanja. Osoba koja se podvrgla striktnom i kontroliranom gladovanju mora biti spremna da privremeno prestane voziti auto i spremna pomiriti se sa činjenicom da će fizički i mentalni rad privremeno obavljati manje efikasno.

Premda su kalorije važne, način na koji ih reduciramo je još od veće važnosti. Moguće je provoditi uravnoteženu, čak ukusnu dijetu, a da se ipak gubi na težini. Pogledajte: dnevni manjak od 500 kalorija – ekvivalent jednom hamburgeru – rezultirat će u gubitku tjelesne težine od pola kilograma tjedno. Možda to na prvi pogled izgleda jako malo, ali u toku jedne godine to znači gubitak više od 25 kilograma!

Dugoročno gledano, samo stalna promjena u načinu prehrane uvođenje sistematske fizičke aktivnosti, tjelovježbe (najbolje oboje zajedno – prehrana i tjelovježba) imat će dugotrajni učinak na vašu tjelesnu težinu i fizičku spremnost – kondiciju.

Dakle, slobodno uvedite jedan dan gladovanja svakih dva do četiri tjedna, kao čin samodiscipline, kao gestu združenosti i slaganja s drugim ljudima ovog svijeta punog problema, kao sredstvo za duhovnu obnovu i osvježenje. Međutim, nemojte neprekidno gladovati kroz dulje vremensko razdoblje kako bi izgubili na težini.

Izložiti svoje tijelo takvom nepotrebnom stresu zbog nekoliko kilograma, osim u izravnoj nuždi, zaista je krajna besmislenost.

Izvor: Gospodarski kalendar

Prethodni članakLov čekanjem
Sljedeći članakMetanol u rakiji
Ivo Belan, dr. med.
Dr. Ivo Belan je liječnik opće medicine. Živi u Zagrebu, gdje je i završio Medicinski fakultet. Suradnik je u Gospodarskom listu već više od 20 godina. Dr. Ivo Belan je liječnik opće medicine. Živi u Zagrebu, gdje je i završio Medicinski fakultet. Kao liječnik radio je u Pakracu, Engleskoj i Libiji. Velik dio svog vremena posvećuje medicinskoj publicistici. Njegovi napisi, pisani pristupačnim stilom, naišli su na veoma dobar prijem kod čitatelja. Zdravstvene teme o kojima piše uvijek su zanimljive i poučne. Suradnik je u Gospodarskom listu već više od 20 godina. Veliki je ljubitelj i promotor rekreativnog trčanja, a izdao je i knjigu ''Jogging'', u kojoj je obradio rekreativno trčanje sa svih aspekata. Bio je sudionik čitavog niza svjetski poznatih maratona.