U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu danas su svečano uručeni ugovori o dodjeli sredstava iz Fonda za turistički nedovoljno razvijena područja i kontinent te Fonda za udružene turističke zajednice.

Ugovore su dobitnicima uručili ministar turizma i sporta Tonči Glavina te direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić. Istaknuli su važnost ravnomjernog razvoja turizma u cijeloj Hrvatskoj, s posebnim naglaskom na kontinentalne destinacije koje sve više privlače pažnju gostiju svojim autentičnim doživljajima.

Među brojnim dobitnicima, Turistička zajednica Zagrebačke županije osigurala je najveći pojedinačni iznos iz Fonda za nerazvijena područja – čak 448 tisuća eura. To potvrđuje njezinu vodeću ulogu u jačanju kontinentalnog turizma.

Ovo nije samo financijska potpora, već i snažna potvrda da kontinentalni turizam u Hrvatskoj ima izniman potencijal i sve veću važnost. Sredstva koja smo osigurali omogućit će nam daljnje povezivanje lokalne zajednice, unapređenje infrastrukture i razvoj turističkih proizvoda koji valoriziraju autentičnost naše regije. Naš cilj je stvoriti sadržaje koji ne samo da privlače goste, već i stvaraju dodanu vrijednost za lokalno stanovništvo i gospodarstvo, izjavila je Ivana Alilović, direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije.

Događanje je okupilo predstavnike turističkih zajednica, lokalne i regionalne dužnosnike te dionike iz turističkog sektora. Oni su kroz razmjenu iskustava i razvojne planove dodatno naglasili važnost ulaganja u kontinentalni turizam.

S osiguranim najvećim pojedinačnim iznosom financiranja, Zagrebačka županija nastavlja biti predvodnik kontinentalnog turizma. Tako stvaraju prepoznatljive sadržaje koji regiju pozicioniraju kao nezaobilaznu destinaciju za domaće i strane posjetitelje.

Prethodni članakSjetva po mjesečevom kalendaru
Sljedeći članakProljetna sjetva 2025.: Održiva proizvodnja sjemena kao temelj uspješne poljoprivrede
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.