Krajem ožujka u Hrvatskom saboru donesen je najvažniji godišnji dokument, državni proračun. Otvarajući 19. Međunarodni proljetni bjelovarski sajam, ministar poljoprivrede Republike Hrvatske prof. dr. sc. Davor Romić, naglasio je kako je namjera štedljivijeg proračuna za 2016. g. u odnosu na ranije proračune, da se već od ove godine smanji deficit, a potom i ukupni javni dug, kako bi poduzetnici i poljoprivrednici imali povoljnije kredite (manje kamate) i konkurentniju proizvodnju. O pojedinostima proračuna s ministrom Romićem razgovarali smo tijekom njegovog posjeta sajmu u Gudovcu.
• Gospodine ministre, kako ocjenjujete nedavno izglasani proračun RH, odnosno Ministarstva poljoprivrede za 2016. g Za što ste se uspjeli izboriti, a na čemu mislite uštediti u ovoj godini u vašem resoru ?
Proračun za 2016. godinu je reformski proračun, ali i proračun štednje kako bismo ostvarili ciljeve koje je pred nas stavila Europa. Mi smo dio te zajednice, za to smo se zajedno opredijelili i moramo se držati pravila igre. U okolnostima u kojima smo se kao država našli mogu biti iznimno zadovoljan konačnim proračunom, jer smo našim poljoprivrednim proizvođačima osigurali jednaki iznos potpora kao i za proizvodnu 2014. godinu. Uštede smo napravili, smanjivali smo sve stavke na kojima je bilo moguće raditi uštede, ali naši poljoprivrednici to neće osjetiti. Moram naglasiti da sam u inzistiranju na zaštiti naših proizvođača hrane imao punu potporu Vlade, od predsjednika Vlade Tihomira Oreškovića do ministra financija Zdravka Marića. Zadovoljan sam što sam dio vlade koja ima razumijevanja za poljoprivredu i ruralne prostore.
Novi zakon o tržištu poljoprivrednih proizvoda
• Koji su projekti koje bi posebno izdvojili, a koje planirate pokrenuti/nastaviti u vašem mandatu ?
Reformski paket ove Vlade je poznat i više je puta izlagan javnosti. Mi smo naglasak stavili na zemljišnu politiku, navodnjavanje, oplemenjivanje ruralnih prostora korištenjem sredstava Programa ruralnog razvoja, osiguravanje jednakih uvjeta poslovanja našim poljoprivrednim proizvođačima, kao što ih imaju i ostali proizvođači u EU. Jednaki uvjeti podrazumijevaju stvaranje tržišta poljoprivrednog zemljišta, okrupnjavanje posjeda, smanjivanje fiskalnih i parafiskalih opterećenja, dostupnost jeftinijem kapitalu… Posebno bih naglasio projekt na kojem radimo u suradnji s Ministarstvom gospodarstva – zakon koji bi uredio tržište poljoprivrednih proizvoda po pitanju nepoštenih trgovačkih praksi. U razgovorima s poljoprivrednim proizvođačima identificirali smo taj problem kao najkritičniji u postizanju konkurentnosti i fer tržišne utakmice. Na tome ću inzistirati.
• Je li u odnosu na 2015. godinu smanjen iznos za izravna plaćanja iz državnog proračuna ? Koji je udio sredstava za izravna plaćanja iz EU ?
Za proizvodnu 2015. godinu koristi se novi model izravnih plaćanja koji je u potpunosti različit od svih modela isplate potpora koji su se do sada primjenjivali, a temelji se na Zajedničkoj poljoprivrednoj politici. Za različite vidove potpora za proizvodnu 2015. godinu poljoprivrednicima će ukupno biti isplaćeno 3,4 milijarde kuna. Za izravna plaćanja u poljoprivredi proračunom za 2016 godinu osigurano je 2,6 milijarde kuna. Temeljem osiguranih sredstava u financijskom planu proračuna, isplate za proizvodnu 2015. godinu bit će na razini isplata za proizvodnu 2014. godinu, pri čemu treba napomenuti da su krajem prethodne godine već isplaćena avansna sredstva u visini od 750 milijuna kuna. Dakle osigurani iznos za potpore poljoprivrednicima nikako nije smanjen. Što se tiče sredstava za izravna plaćanja iz EU fonda osiguran je ukupan iznos od oko 1.7 milijardi, što predstavlja 51,11% od ukupne omotnice. Važno je istaknuti da je inicijalni postotak udjela financiranja iz EU fonda za proizvodnu 2015. godinu iznosio 35%.
• Ima mnogo kvalitetnih projekata i istraživanja u znanosti čiji rezultati mogu povećati kvalitetu poljoprivrednih proizvoda i stupanj zadovoljenja domaće potrošnje, te omogućiti veću konkurentnost OPG-a. No, za ta istraživanja i projekte potrebni su novci. Iako su riječi „reforma“ i „ušteda“ zajednički nazivnik za sva ministarstva i vladu u cjelini, smatrate li da je bilo u proračunu za 2016. g. neophodno smanjiti iznos za istraživanja u poljoprivredi (tzv. VIP projekti) koja potiču strateška poljoprivredna istraživanja s ciljem prijenosa znanja sa znanstvenih institucija na poljoprivredna gospodarstva ?
Dolazim iz znanosti i gorljiv sam zagovornik suradnje znanosti i realnog sektora, a posebno znanosti koja je u službi povećanja poljoprivredne proizvodnje i rješavanja problema s kojima smo suočeni. Smanjenje od 20.000,00 kuna ne vidim kao odustajanje od tih ciljeva. Da bismo poljoprivrednim proizvođačima i najugroženijim sektorima osigurali jednaka sredstva kao i za proizvodnu 2014. godinu bilo je potrebno racionalizirati sve ostale stavke. Reći ću samo da bez poljoprivrednika, bez naših proizvođača hrane i čuvara naših ruralnih prostora, znanost nema kome ponuditi svoja rješenja. Za Vijeće za istraživanje u poljoprivredi osiguran je iznos od 2.280.000,00 kuna. Taj novac će osigurati kvalitetne i aplikativne projekte. U to sam uvjeren. Nadodao bih i da je osim VIP projekata doprinos znanstveno- istraživačkih institucija i njihovih znanstvenika uvelike zastupljen i na drugim projektima na koje Ministarstvo poljoprivrede ima utjecaj.
• Kako komentirate podatak da je za hitne fitosanitarne mjere udvostručen iznos u proračunu, s oko 750 tisuća kn, na oko 1,5 mil. kn, a za zdravstvenu zaštitu bilja iznos je veći za oko 17 puta, odnosno s 200 tisuća kn iz 2015.g na 3,2 mil. kn u 2016.g. i godinama koje slijede. Očekujete li najezdu štetnih organizama, je li to samo mjera predostrožnosti, ili se radi o nečem trećem ?
Za provedbu hitnih fitosanitarnih mjera iz sredstava državnog proračuna osiguran je iznos od 725.000 kuna, dok se ostatak iznosa u visini od 750.000 kuna odnosi na sredstva koja će se refundirati iz EU. Republika Hrvatska nakon eventualne pojave karantenskih štetnih organizama bilja ima obvezu provođenja hitnih fitosanitarnih mjera u cilju suzbijanja organizama, a istovremeno ostvaruje pravo na refundaciju sredstava od EU. Što se tiče Zdravstvene zaštite bilja, sredstva su također planirana na način da se po provedbi mjera, te nakon podnošenja izvješća Europskoj Komisiji ostvari pravo na refundaciju u iznosu od 75% troškova. Dakle navedeno povećanje plana proračuna na ove dvije stavke odnosi se isključivo na plan refundacija od strane Europske Komisije.
Više novaca za interventne mjere
• U dijelu izvršenja proračuna za mjere uređenja tržišta poljoprivrednih proizvoda povećana je razina pozicije u odnosu na 2015.g. pa je predviđen iznos oko 180 milijuna kn, odnosno 50 milijuna kuna više nego u 2015.g. Dio novaca predviđen je za interventne mjere. Koliko će daljnje stanje s produžetkom ruskog embarga utjecati na domaću proizvodnju (otkup jabuka i mandarina), s obzirom da nam je i za 2016 g. odobrena kvota od 22 milijuna kuna, te hoće li kao izvanredna mjera pomoći domaćem stočarskom sektoru u 2016. godini ostati iznos od 1,8 mil EUR, koliko je Hrvatskoj u studenom 2015.g. dodijelila Europska komisija, ili će Hrvatska iskoristiti pravo „top up“ tog iznosa iz nacionalnog proračuna, kako bi se pomoglo npr. svinjogojcima i proizvođačima mlijeka ?
Uzroke poremećaja na zajedničkom europskom tržištu poljoprivrednih proizvoda možemo tražiti u promjenama na globalnom tržištu hrane, unutarnjim poremećajima na kineskom tržištu, ali i prekidom trženja poljoprivrednih proizvoda s Ruskom Federacijom. Kada govorimo o unutarnjem tržištu EU, jedan od uzroka poremećaja svakako je i ukidanje proizvodnih ograničenja, odnosno kvota, u sektoru mlijeka koje je dovelo do povećanja proizvodnje mlijeka za 3% na razini EU. Gubitkom spomenutih tržišta Europa se suočava s viškovima mlijeka koji su doveli do pada otkupnih cijena koje više ne mogu pokriti troškove proizvodnje. Mljekarski sektor je u ozbiljnim problemima. Kod nas je situacija u proizvodnji mlijeka značajno drugačija, no poremećaje na zajedničkom tržištu jednako trpe domaći proizvođači mlijeka, kao i njihovi kolege u ostalim državama članicama. Interventna potpora EU za taj sektor za našu je zemlju iznosila 1,8 milijuna Eura. EU je dopustila državama članicama da iz nacionalnih sredstava isplate još maksimalno onoliko koliko iznosi pomoć EU. Mi smo u proračunu uspjeli iznaći dovoljno sredstava da naši proizvođači mlijeka dobiju maksimalni mogući iznos interventne potpore, dakle ukupno 3,6 milijuna kuna. Taj novac isplaćuje se paralelno s isplatama poticaja.
• Iako se komasacija poljoprivrednog zemljišta često naglašava kao preduvjet uređenijem i ekonomičnijem iskorištavanju polj. zemljišta i posljedično povoljnijem razvoju konkurentne poljoprivredne proizvodnje, u proračunu su smanjena sredstva za već pokrenute pilot projekte, a znatnije ulaganje planira se tek od 2018.g. Odgađa li se opet puna provedba komasacije nakon 26 godina nepoduzimanja ikakvih mjerljivih koraka?
Već kao znanstvenik i profesor na fakultetu, suočio sam se s problemom neobrađenog zemljišta i nesređenih zemljišnih knjiga, a situacija je posebno teška u Dalmaciji (primjerice u Zadarskoj županiji je oko 67 tisuća neobrađenog poljoprivrednog zemljišta), dok je u Slavoniji situacija nešto bolja, po tom pitanju. Komasacija je doista prioritetni projekt ove Vlade, a od te mjere se očekuje okrupnjavanje poljoprivrednih parcela, izgradnja infrastrukture i ukupno uređenje poljoprivrednog proizvodnog prostora, ovisno naravno o potrebama konkretnih lokacija. Od idejnih projekata komasacije poljoprivrednog zemljišta na pet pilot lokacija u RH koji su započeti u 2015. godini, očekivalo se u konačnici dobiti i konkretne procjene troškova provođenja te mjere na danim lokacijama. Ujedno, to je trebala biti podloga za procjenu sredstava potrebnih za provedbu te mjere u državnom proračunu. Nadalje, rasprave koje su vođene kod predstavljanja rezultata izrađene projektne dokumentacije ukazale su i na neprimjenjivost postojeće zakonske regulative koja uređuje to područje. Stoga smo već pokrenuli aktivnosti oko izmjene zakona o komasaciji. Kad budemo imali pouzdane procjene troškova izvođenja projekata, odlučit ćemo o načinu njihovog financiranja. Komasacija je apsolutno prva pretpostavka za učinkovito korištenje zemljišnih resursa u poljoprivredi, ali smo za realizaciju tog projekta morali, dakle, pokrenuti izmjene postojećih propisa i učiniti taj zakonodavni okvir kvalitetnim, učinkovitim i provedivim. Napominjem da su za provođenje ove mjere dostupna i značajna sredstva iz Programa ruralnog razvoja, ukupno 32 milijuna eura u ovom programskom razdoblju.
90 projekata navodnjavanja za 124.000 ha
• Kao poznati stručnjak za navodnjavanje i melioracije, što možete reći o podatku da se iznos u državnom proračunu za sustave navodnjavanja i zaštite od štetnog djelovanja voda smanjio s oko 81 mil. kn iz 2015, na oko 41 mil. kn u 2016, dakle oko 50 %, te na oko 14 mil. kn u 2017. i 2018. g. ?
U cilju ostvarenja potrebnih ušteda u Državnom proračunu RH Ministarstvo poljoprivrede je smanjilo transfere za navodnjavanje i zaštitu od štetnog djelovanja voda, odnosno Hrvatske vode su preuzele financiranje iz vlastitih sredstava do visine potrebnih planom predviđenih sredstava za nastavak projekta navodnjavanja. Državnim proračunom osiguran je 41 milijun kuna, u planu upravljanja vodama Hrvatskih voda 58 milijuna kuna, a zajedno sa sredstvima JRS za navodnjavanje je osigurano ukupno 103 milijuna kuna, što je značajno više nego za prethodnu godinu. Tri velika sustava za navodnjavanje trebali bi biti dovršeni ove godine. Mi imamo pripremljeno oko 90 projekata navodnjavanja za ukupno oko 124.000 hektara. Cilj nam je navodnjavati barem 65.000 hektara u idućih deset godina. Živimo u vremenima u kojima nema sigurne proizvodnje hrane bez korištenja sustava za navodnjavanje. No, navodnjavanje je skupo i da bismo bili uspješni u provođenju zacrtanih planova potrebno je promijeniti način razmišljanja i okrenuti se visoko dohodovnim kulturama koje bi opravdale ulaganja u sustave za navodnjavanje. Suradnja s poljoprivrednim proizvođačima i jedinicama lokalne i regionalne samouprave presudna je za uspjeh ovih projekata. Od 90 navedenih projekata za 40 je planirano povlačenje sredstava iz Programa ruralnog razvoja iz kojeg je za navodnjavanje raspoloživo 96 milijuna eura. Svima nam je u cilju iskoristiti ta sredstva.
|
Na predstavljanju dužnosnika na tiskovnoj konferenciji koja je početkom travnja održana u Ministarstvu poljoprivrede, ministar Romić istaknuo je kako je 98% resursa obuhvaćeno u resoru ministarstva poljoprivrede kroz sektore šumarstva, vodnog gospodarstva, ribarstva i poljoprivrede. Nužan je reformski iskorak kojim će se ti prirodni resursi i potencijal, poput zapuštenih 650 tisuća hektara privatnog i državnog poljoprivrednog zemljišta, privesti svrsi i staviti to zemljište u funkciju naglasio je ministar i dodao kako je prvi cilj ministarstva izraditi strategije poljoprivrede i prehrambene industrije, šumarstva i prerade drva, te zemljišnu reformu. Ministar Romić je najavio da će sredinom travnja poljoprivrednici na svojim računima imati uplaćena sredstva za izravne potpore, za proizvodno vezana plaćanja, zelena plaćanja, kao i plaćanja za mlade i dr., a ukupan iznos predviđen u ovom roku je 944 milijuna kuna. Ministar je najavio i promjene u Programu ruralnog razvoja (PRR). Utvrđuju se i nepravilnosti u dosad provedenim natječajima, pa je nedavno započeta istraga, u koju je uključena i 21 tvrtka prijavljena na famozne natječaje u Mjeri 4. No, uskoro ipak slijede novi natječaji, kako se ne bi izgubila sredstva koja su Hrvatskoj na raspolaganju u tom programu, u iznosu od 2,4 milijarde eura. Promjene u programu bit će usmjerene na boljitak ruralnog prostora i na ostanak mladih na selu. Uskoro kreću pravilnici i natječaji i za šumarstvo, za koje je kroz mjere 8.5 i 8.6 predviđeno oko 110 milijuna eura. Na kraju izlaganja, ministar Romić pozvao je svakog od pomoćnika da se predstavi i istakne najbitnije smjernice u svojim resorima.
Ministar Romić predstavio je svoj tim. (S lijeva na desno) Zdravko Barać bit će zadužen za kvalitetu hrane i fitosanitarnu politiku, Nenad Šćulec za pravne i financijske poslove, Krunoslav Karalić pomoćnik je ministra u Upravi poljoprivrede i prehrambene industrije, a Ante Mišura u Upravi ribarstva. Ministrova desna ruka i zamjenik je Tugomir Majdak, a jedina dama uz bok ministru je Elizabeta Kiš, koja je zadužena za vodno gospodarstvo. Mario Njavro, koji je također, kao i ministar Romić došao u ministarstvo s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, preuzeo je Upravu za upravljanje EU fondom za ruralni razvoj, EU i međunarodnu suradnju. Ivica Francetić pomoćnik je ministra za šumarstvo, lovstvo i drvnu industriju, a cjelinu tima zaokružuje pomoćnik ministra za veterinarstvo i sigurnost hrane, Tomislav Kiš. |
