Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu u suradnji s tvrtkom EnergoVizija organizirao je sredinom siječnja stručni skup pod nazivom Primjena agrosolara u poljoprivredi. Cilj skupa bio je jačanje suradnje fakulteta s gospodarstvom u kreiranju novih tehnologija za održiviju i učinkovitiju poljoprivredu.
Kroz prezentacije relevantni stručnjaci su studentima i profesorima predstavili najnovija saznanja o konceptu agrosolara, inovativne tehnologije koja spaja proizvodnju hrane i proizvodnju energije te predstavlja suvremen odgovor na klimatske izazove.
Prigodnim riječima skup je otvorio dekan Agronomskog fakulteta prof. dr. sc. Aleksandar Mešić koji je istaknuo da je fakultet otvoren za suradnju s gospodarstvom. Dobar primjer za takvu suradnju može biti i tvrtka EnergoVizija. Ona razvija projekte inovativnih tehnoloških rješenja temeljenih na obnovljivim izvorima energije i kružnom gospodarstvu.
Dekan Mešić je naglasio da se agronomska znanost i struka bave traženjem najboljih odgovora na trenutno najveće izazove s kojima je suočena poljoprivreda. To su klimatske promjene i nedostatak radne snage.
–Od prosinca prošle godine Europska komisija je liberalizirala trgovinu s Brazilom, Argentinom, Paragvajem i Urugvajem. To će biti dodatan pritisak na učinkovitost i konkurentnost naše poljoprivrede. U vrijeme zelene tranzicije na to možemo odgovoriti jedino znanjem, ali znanje iz same poljoprivrede nije dostatno da odgovorimo na sve izazove. Stoga se moramo umrežavati s kolegama iz drugih struka, kazao je dekan Mešić.
Naglasio je da se poljoprivreda, da bi bila uspješna, mora transformirati i okrenuti modernim i dinamičnim stručnjacima te tehnologijama.
–Današnji stručni skup samo je jedan u nizu, ali nećemo ostati samo na skupovima. Fakultet će ponuditi i svoje ekspertize, na našim pokusnim površinama moći će se provoditi znanstvena istraživanja. Studente će se podučavati o novim tehnologijama, a znanja će se prenositi i na poljoprivrednike, poručio je dekan Mešić.
Europski trendovi, smjernice i najbolje prakse
Prezentaciju pod nazivom Europski trendovi, smjernice i najbolje prakse održao je direktor EnergoVizije Mario Turković. Istaknuo je kako je u Europi i svijetu u zadnjih 10-ak godina dostignut eksponencijalni rast razvoja projekata agrosolara, od manjih znanstveno-istraživačkih do većih komercijalno orijentiranih projekata.
–Aktualni EU trendovi pokazuju da je sve više projekata koji su komercijalno održivi kroz razvoj različitih poslovnih modela. To se može vidjeti i na interaktivnoj digitalnoj karti aktivnih agrosolara u Europi koju objavljuje organizacija SolarPower Europe. Značajan je veći broj projekata u Francuskoj, Italiji koja čak subvencionira projekte agrosolara iz svog plana oporavka i otpornosti, Austriji, Španjolskoj, Njemačkoj i drugim državama te se broj država koje uvode agrosolare svakodnevno povećava, npr. Češka je nedavno donijela Zakon o agrosolarima, rekao je Turković.
Naveo je da se objavljuje sve više rezultata znanstvenih istraživanja o benefitima agrosolara za pojedine poljoprivredne kulture i eksponencijalan je rast različitih tehnoloških rješenja te inovacija. Za projekte agrosolara značajan interes pokazuju i poljoprivredni proizvođači u Hrvatskoj.
–Procjenjuje se da je trenutnih projekata agrosolara u Hrvatskoj oko 350MWp s dobivenim energetskim odobrenjem. Vjerojatno je još do 100 manjih koji su u raznim fazama pripreme, istaknuo je Turković.
Spomenuo je da je Studija o potencijalu uporabe solarne energije u poljoprivrednom sektoru i sektoru slatkovodne akvakulture u Hrvatskoj pokazala da je primjena agrosolara najprimjerenija za vinogradarstvo, voćarstvo, ljekovito i aromatično bilje, travnjaštvo (povezano s uzgojem stoke) i ribnjačarstvo, a u kontekstu trenutnih propisa agrosolari se mogu primijeniti na vinogradarstvo i voćarstvo.
–Određene površine za postavljanje agrosolara su vinogradi 12 026 ha, voćnjaci 25 654 ha, travnjaci 22 605 ha te ljekovito i aromatično bilje na 6 000 ha, naveo je Turković. Prema zakonu agrosolari se mogu postaviti na sve poljoprivredne površine koje su upisane u ARKOD kao površine uzgoja trajnih nasada ili površine na kojima se uz postojeći prostor farme, staklenika ili plastenika postavljanjem agrosunčanih elektrana provode poljoprivredne djelatnosti uz zadržavanje namjene poljoprivrednog zemljišta.
Zakonodavni okvir za agrosolare
O zakonodavnom okviru i procesu razvoja projeka na primjeru jednog planiranog agrosolara govorila je inženjerka građevinarstva i direktorica Odjela za upravljanje projektima u EnergoVizji Marina Prusina.
Razvoj projekata agrosolarnih elektrana u Hrvatskoj među ostalima uređuje Zakon o prostornom uređenju koji definira površine na kojima je moguće razvijati takve projekte, Zakon o tržištu električne energije i podzakonski propisi doneseni su na temelju istog Zakona. Oni propisuju proceduru ishođenja energetskog odobrenja za agrosunčanu elektranu i Zakon o poljoprivrednom zemljištu koji definira koje površine predstavljaju poljoprivredno zemljište.
-U razvoju agrosolarnih projekata je najvažnija međustrukovna suradnja, prvenstveno inženjera agronomije, energetičara, građevinara. Kod ovakvih projekata radi se o dvojnoj uporabi zemljišta pa je i realizacija dvostruko kompleksnija nego li kod bilo kojeg drugog zahvata u prostoru. Bitno je osmisliti tehničko rješenje koje će biti provedivo i koje će očuvati poljoprivrednu proizvodnju tijekom cijelog radnog vijeka agrosunčane elektrane. U Hrvatskoj na terenu još nije izvedena niti jedna agrosunčana elektrana. Tvrtka EnergoVizija radi na realizaciji značajnog broja projekata, te se nadamo da će realizacija teći bez nekih značajnijih izazova. U ranoj fazi razvoja je projekt agrosolara u Petrovom polju, na trajnom nasadu vinograda. Trenutno smo u fazi analize lokacije, istaknula je Prusina.
Sinergija agrosolara i voćarstva
Prezentaciju o sinergiji agrosolara i voćarstva održao je izv. prof. dr. sc. Goran Fruk sa Zavoda za voćarstvo Agronomskog fakulteta.
–Agrosolari imaju pozitivne učinke na voćarsku proizvodnju, prvenstveno što se tiče smanjenja štete od mraza, smanjenje štete od ožegotina, odnosno prekomjernog osunčavanja i visokih temperatura. Negativna strana agrosolara je da se smanjuje količina ploda i ukupan urod. Utjecaj agrosolara na plodove je raznolik, primjerice može izazvati malu obojenost ploda zbog zasjenjenja. To je kod obojenih sorti problematično, jer moraju imati karakterističnu bolju da bi postigle dobru cijenu, kazao je Fruk.
Spomenuo je primjer nasada malina koje je posjetio u Nizozemskoj gdje agrosolari štite od tuče, mraza i zadržavaju potrebnu temperaturu. Njihova primjena rezultira određenim prinosom.
Fruk je istaknuo da je važno istražiti kako agrosolari utječu na različite vrste i sorte te prilagoditi tehnologiju njihovim potrebama. Zaključio je da je to izazov, jer u svijetu još uvijek nema dovoljno istraživanja o utjecaju agrosolara na sve kulture i sorte.
Prof. dr. sc. Marko Karoglan sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo Agronomskog fakulteta govorio je o utjecaju agrosolara na vinogradarstvo i vinarstvo. Naglasio je da su agrosolari svojevrsna agrotehnička mjera djelomičnog zasjenjenja vinograda.
–Na taj način snižava se temperatura vinograda i trsa, smanjuje se intenzitet UV zračenja te evapotranspiracija, objasnio je Karoglan.
Pozitivni i negativni učinci agrosolara
Pozitivan utjecaj agrosolara je dozrijevanje grožđa u prihvatljivim kalendarskim rokovima, uravnotežen kemijski sastav grožđa, manje opeklina na grožđu i lišću, manje fenola koji se sintetiziraju kao obrana od UV zračenja i toplinskog stresa što je dobro za bijele sorte, očuvanje aromatičnih antocijanskih spojeva, što je dobo za crne sorte, povoljniji uvjeti za fotosintezu, manje potreba za navodnjavanjem, očuvanje vinogradarske proizvodnje te smanjena emisija CO₂.
Međutim negativni utjecaji su primjena agrosolara u područjima i na kulturama gdje ne postoji opravdana potreba za istim, djelomično smanjena mehaniziranost proizvodnje, veće štete od ptica, narušen izgled krajobraza, prekomjerno zasjenjenje smanjuje urod i slabija je kvaliteta grožđa. Karoglan je prikazao iskustva s juga Italije. Tamo agrosolari imaju pozitivan utjecaj na usporavanje dinamike dozrijevanja grožđa što je vidljivo na uzgoju sorti Traminan i Primitivo. Na sjeveru Italije uzgoj pod agrosolarima pokazao se manje stresnim za sortu Corvina u odnosu na uzgoj bez njihove zaštite od prekomjernog sunčevog zračenja.
U Južnoj Francuskoj su odlični rezultati sa sortama Piolenc i Tresserre. One su pod agrosolarima imale povoljniju temperaturu i značajno smanjenu evapotranspiraciju 37 do 62 posto ovisno o godini. Nije bilo detektiranih opeklina od sunca, a zabilježen je urod veći za 10 do 45 posto, ovisno o godini. Prezentaciju je Karoglan završio predstavljanjem najnovijeg agrosolarnog postrojenja. Ono je pušteno u pogon 23. listopada prošle godine u blizini grada Nimesa na jugu Francuske. Ovo postrojenje opremljeno je meteo stanicama, kamerama za monitoring fenofaza vinove loze i drugom opremom. Planirano je trogodišnje praćenje rasta i razvoja vinove loze.
