Za Uskrs, najveći blagdan kršćanstva koji nosi snažnu simboliku novog života i novog početka, vjernici su se pripremali tijekom posljednjih 40 dana korizme. Nakon šarenila i raskoši fašnika slijedila je Pepelnica kojom za kršćane počinje razdoblje posta i molitve, pročišćavanja i uzdržavanja od obilja, a koje je svoj vrhunac doseglo u Velikom tjednu, odnosno Uskrsu.
Hrvati slave Uskrs od trenutka kad su primili kršćanstvo prije više od 13 stoljeća. Naziv Uskrs se izvodi od glagola uskrsnuti što simbolizira bit i smisao novog života. Hrvatski uskrsni običaji dio su hrvatske tradicije. Uz slavlje Uskrsa razvili su se brojni običaji poput vazmenog bdijenja, uskrsnih krijesova, bojanja pisanica, odlaska na uskrsnu misu i pjevanja uskrsnih pjesama. Prije Uskrsa, vrijeme je korizme, u kojem se kršćani pripremaju za slavljenje Uskrsa molitvom, postom, slušanjem i čitanjem Božje riječi te dobrim djelima.
Veliki tjedan
Razdoblje od tjedan dana, neposredno prije Uskrsa, u kojem se slavi spomen posljednjih dana Kristova života na zemlji, njegove smrti i uskrsnuća je Veliki tjedan. Nedjelja prije Uskrsa ili šesta korizmena nedjelja, u katoličkom se kalendaru slavi kao Cvjetnica ili cvitna nedilja, kao spomen na Kristov ulazak u Jeruzalem. Crkveni obred ili Euharistija na dan Cvjetnice, slavio se kao i svugdje u katoličkom svijetu, samo su se neki pučki običaji ponegdje razlikovali. Na taj se dan u crkvu nose palmine ili maslinove grančice, a kod nas su u nedostatku tih, ljudi nosili neku drugu, procvjetalu, granu, koju su kasnije zaticali iznad prozora, za grede, za raspela itd. da štiti kuću od udara groma, a ukućane, kroz godinu, podsjeća na mir i Ijubav.
Na Veliki su se četvrtak užad crkvenih zvona «vezala», te tako ostajala, bez zvonjenja do Velike subote. Na Veliki petak, ne slavi se euharistijsko (misno) slavlje. Oltar je bez križa, svijećnjaka, cvijeća i oltarnika, da se simbolizira Isusova muka i smrt, a vjernici se u crkvi okupljaju razmišljajući o Isusovoj muci. Kod katolika, post je obavezan na Veliki petak, za sve osobe od 18 do 60 godina. Također je za sve katolike starije od 14 godina obavezan i nemrs. Nemrs znači da se u danu ne jede meso dok post znači da se osoba jednom u danu najede do sita.
Bojanje jaja – pisanica je najrasprostranjenija i najpoznatija uskrsna tradicija diljem Europe i ujedno, najprihvaćeniji simbol najvećeg blagdana Katoličke crkve, tj. života, plodnosti i obilja. Jedan od tradicionalnih postupaka bojenja jaja je onaj pomoću ljuske od luka i komadića hrastove kore. Jaja se kuhaju dvadesetak minuta u vreloj vodi u koju smo dodali malo octa i žličicu soli (da ne puknu), zajedno s ljuskom od luka, ili komadićima očišćene hrastove kore, te tako poprime blijedo-crvenkastu, odnosno svjetlosmeđu boju, a potom se namažu slaninom da dobiju odgovarajući sjaj.
Jaja su se ukrašavala i tako da se tvrdo kuhana jaja malo ohlade, oblijepe manjim, ovlaženim listićima djeteline, listovima mrkve ili laticama kakvog cvijeća, te umotaju u tanku žensku čarapu i ostave u boji desetak minuta. Nakon toga se posuše i opet namažu slaninom kako bi dobila visoki sjaj, a na njima ostanu lijepi i vidljivi cvjetni motivi.
U noći Velike subote, žene ili djeca nose jaja na blagoslov, s tim što je to u stvari blagoslov jela i što se sačuvalo do današnjih dana. Tako su blagoslovljena jaja bila, obavezno, prvo jelo koje su ukućani konzumirali na uskršnje jutro.
Uskrs je pomičan blagdan zasnivan na lunarnom kalendaru sličnom ali ne identičnom hebrejskom kalendaru – u zapadnom kršćanstvu Uskrs uvijek dolazi na nedjelju između 22. ožujka i 25. travnja, a u istočnom kršćanstvu između 4. travnja i 8. svibnja.
Uskrs
Na Uskrs vjernici odlaze na svetu misu i jedni drugima upućuju čestitku: “Sretan Uskrs!”. Na prvu jutarnju uskrsnu svetu misu u crkvu se nosi hrana na blagoslov ili posvećenje. Hrana se stavlja u košare ili logožare (pletene slamnate torbe) i prekriva bijelim ukrašenim stolnjacima ili nadstolnjacima. Najčešća hrana koja se nosi na blagoslov je kuhana šunka, kuhana jaja, mladi luk, hren, sol i kolači. Blagoslovljenu hranu svi ukućani zajedno kod kuće jedu za uskrsni doručak. Ostaci blagoslovljene hrane ne bacaju se nego spaljuju, a stolnjaci kojima se u košarama prekrivala hrana za blagoslov bacaju se na voćke u dvorištu radi boljeg uroda.
Na uskrsnu se nedjelju za ručak okuplja cijela obitelj. Jede se juha sa rezancima, pečenje te dizani kolači. Vrtanj – pletenica savijena u krug tako da ima rupu u sredini. Pinca ili sirnica – slatki uskrsni kruh s jajima. Fritule – uskrsni uštipci. Pogača – uskrsni kruh premazan žumancem jajeta. Uskrsno pecivo – pleteno pecivu s umetnutim jajem. Kljakuša – uskrsna beskvasna pogača.
Uskrsni ponedjeljak je nastavak uskrsnog slavlja. Toga se dana također ide na svetu misu, jedu se uskrsna jela te posjećuje rodbina i prijatelji.
