Dio Novog Zakona o sjemenu trebao bi biti i prijedlog Ministarstva poljoprivrede o uspostavi Nacionalne sortne liste (NSL). Na njoj bi se nalazile upisane stare sorte, uglavnom povrća, koje se tradicionalno uzgajaju na području RH, a prema uzoru na druge države članice (Sloveniju, Mađarsku, Francusku, Italiju i dr.). Donosimo postupak priznavanja istih kao i njihovog certificiranja odnosno stavljanja na tržište Republike Hrvatske.

U prvom dijelu uspostave Nacionalne sortne liste, na njoj bi se nalazile upisane sorte i vrste iz Banke biljnih gena koje posjeduju morfološke opise i relevantne podatke za upis. Tijekom postupka priznavanja na listu bi se upisivale i druge sorte i vrste za koje ne postoje morfološki opisi i relevantni podaci. Prijedlog postupka priznavanja starih sorti je detaljno razrađen, od samog početka zaprimanja uzorka sjemena, pa do konačne prodaje certificiranog sjemena. Također detaljno je specificirana i cijena koštanja provedbe istoga u usporedbi s konvencionalnim odnosno čuvanim sortama.

Potreban je novi i jednostavniji nacionalni pravilnik

Postupak priznavanja potrebno je propisati novim nacionalnim pravilnikom. On bi u usporedbi sa pravilnicima na ovu temu iz drugih država članica bio jednostavniji i pristupačniji korisniku.

Procedura priznavanja starih sorti bi bila sljedeća:

1.Podnošenje zahtjeva HAPIH-u od uzgajivača sorte koji bi ujedno bio i održivač sorte (udruga, privatna osoba, OPG,..). Uz obaveznu dostavu morfološkog opisa sorte (ako ga ima) i uzorka sjemena za usporedbu (veličina uzorka za provjeru za 2 x 10 m²).

2.Sam postupak provjere sorte bi bio kao i za čuvane sorte, besplatan. Poljsko ispitivanje bi trajalo vegetacijsku sezonu, ovisno o sorti i vrsti od 6 do 10 mjeseci. Nakon poljskog ispitivanja dobio bi se morfološki opis sorte i drugi relevantni podaci o sorti. Gospodarsko ispitivanje sorte se ne bi provodilo (DUS i VCU). S obzirom da bi se na Nacionalnoj sortnoj listi nalazile već upisane sorte iz Banke biljnih gena, na ovaj način bi se sav vrijedan materijal (sjeme starih sorti koje imaju vrtlari, hobisti, mali proizvođači, a nije pohranjen u Banku biljnih gena) ispitao, usporedio sa već postojećim i prema potrebi pohranio na dugotrajno čuvanje. Također, spriječilo bi se nepotrebno dupliranje sorti (primki) u Banci biljnih gena kao i upisa na NSL.

3.Nakon provedenih poljskih ispitivanja, slijedi prikupljanje i obrada dobivenih informacija i rezultata.

4.Obrađene informacije i podaci dostavljaju se Povjerenstvu za upis u Nacionalne sortne liste (MP). Ono na osnovu svih relevantnih pokazatelja odlučuje o priznavanju odnosno ne priznavanju sorte.

Dijagram postupka za upis u Nacionalnu sortnu listu

 class=

Procedura proizvodnje certificiranog (necertificiranog) sjemena starih sorti

  • Nakon upisa sorte na NSL, sorta se može (ne mora ako ne želi) prijaviti za službenu proizvodnju certificiranog sjemena. Obveza proizvođača bi bila da se na postojećem obrascu HAPIH-u prijavi željena proizvodnja sjemena sorte.

  • Nakon obrade prijave proizvođač bi svojim izborom odabrao želi li sam sebi provoditi stručni nadzor ili će to obavljati službenici HAPIH-a. Nadzor pod stručnom kontrolom bi bio besplatan. Ako bi stručni nadzor provodili službenici HAPIH-a tada je cijena propisana postojećim Pravilnikom o troškovima. Kod povrća iznos nadzora je 500,00 kn osim kod krumpira gdje je nadzor 0,00 kn. Sam nadzor sastojao bi se od jednog pregleda u zriobi. Takvo sjeme ne bi podlijegalo uvjetima u pogledu sortne čistoće, a zapisnike bi dobio nadzornik od HAPIH-a besplatno.

  • Nakon proizvodnje, sjeme treba proći čišćenje (dorada ili kućna radinost kroz prosijavanje i ventilatorom odstranjivanje lakih nečistoća) koje bi u slučaju da proizvođač radi sam sebi bilo besplatno. Nakon pročišćavanja sjemena, sjeme treba zadovoljavati minimalne zahtjeve kakvoće. U pogledu kakvoće sjeme starih sorti moralo bi imati samo iskazanu klijavost i masu 1000 zrna koju može odraditi sam proizvođač/dorađivač besplatno. Također, tu laboratorijsku analizu može i platiti (tržna cijena laboratorija 150,00 kn). Sjeme starih sorti ne mora biti službeno certificirano.

  • U slučaju certificiranja odnosno stavljanja na tržište nakon obavljene analize, za sjeme bi trebalo izdati certifikat (standard kategorija). On može biti izdan od strane samog proizvođača/dorađivača ili koji može tiskati HAPIH po cijeni od 0,164 kn/ komadu. Partije starih sorti može se stavljati u promet samo u homogenim serijama i zatvorenim pakiranjima s odgovarajućim sustavom pečaćenja i označavanja.

  • Kad govorimo o čuvanim sortama i sortama sa smanjenom tržišnom vrijednosti nacionalni pravilnici propisuju količinska i površinska ograničenja proizvodnje, a sve prema odredbama EU direktiva. Količina i proizvodne površine sjemena koje bi se proizvodile po NSL i pripadajućem pravilniku bi bile bez ograničenja. Ako bude potrebe, količina i proizvodne površine imale bi mogućnost uvođenja ograničenja u dogovoru sa strukom i proizvođačem sjemena. Stvar je našeg nacionalnog dogovora. Važno je napomenuti da bi trženje takvoga sjemena bilo ograničeno, odnosno moguće samo na teritoriju RH.

uspostava nacionalne sortne liste

 Kalkulacija troškova po sorti od priznavanja do stavljanja na tržište za „sve“ vrste priznavanja

Br.aktivnostkonvencionalne sortečuvane sortestare sortenapomena
1.podnošenje zahtjeva50000 
2.VCU pokus3500 – 680000po godini za normalne sorte (priznavanje traje dvije godine)
3.DUS pokus3500 – 400000po godini za normalne sorte (priznavanje traje dvije godine)
4.kemijske analize200 – 100000 
5.naknada za vrijeme trajanja oplemenjivačkog prava100 – 45000 
6.stručni nadzor1200 – 3600500 – 2700 – 500ako gledaju sami stručni nadzor za stare sorte bi bio 0
7.certifikat uz otpremnicu1601600 
8.uzorkovanje0 – 35350 – 35ako uzorkuju sami iznos je 0
8.laboratorijske analize kakvoće900500 – 9000 – 230za stare sorte samo masa 1000 zrna i klijavost
9.certifikat na pakiranju po kom.0,1640,1640 – 0,164veličina pakovine varira od 1 g do 1200 kg
10.održavanje na sortnoj listi500500 – 9000 
trošak u kunama od minimalnog do maksimalnog iznosa10.060 – 17.4451.465 – 2.4950 – 765 
Napomena: Kalkulacije troškova rađene su na osnovu trenutno važećeg Pravilnika o troškovima
Procedura priznavanja starih sorti bi trajala vegetacijsku sezonu ovisno o vrsti i sorti
nacionalne sortne liste

Izvor: Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za poljoprivredno zemljište, biljnu proizvodnju i tržište

Prethodni članakNeuobičajeno prihranjivanje i pčelinje paše
Sljedeći članakAgBot – suradnja na stroju budućnosti
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.