Europska komisija predstavila je sredinom veljače Viziju za poljoprivredu i hranu, ambiciozan plan za budućnost poljoprivrede i hrane u Europi. Tim se planom postavljaju temelji za privlačan, konkurentan, otporan i pravedan poljoprivredno-prehrambeni sustav usmjeren na budućnost za sadašnje i buduće generacije poljoprivrednika i subjekata u poljoprivredno-prehrambenom sektoru.

Vizija za poljoprivredu i hranu predložena je kao prioritetna inicijativa za prvih 100 dana mandata ove Komisije. Pojednostavnjenje politika i povećanje primjene inovacija i digitalizacije preduvjeti su za sve mjere navedene u viziji.

Naši poljoprivrednici imaju središnju ulogu u sustavu proizvodnje hrane u EU-u. Zahvaljujući njihovom svakodnevnom, napornom radu, svi imamo sigurnu i kvalitetnu hranu. Međutim, naši se poljoprivrednici suočavaju sa sve većim izazovima globalne konkurencije i klimatskih promjena. Zato nudimo sveobuhvatnu strategiju koja poljoprivredu čini privlačnijom, otpornijom i održivijom, izjavila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.

Kakva mora biti poljoprivreda?

U viziji se navode četiri prioritetna područja.

Atraktivnost

Poljoprivreda mora imati potrebnu stabilnost kako bi se mlade potaknulo na bavljenje profesijom, među ostalim pravednim prihodima i usmjerenijom javnom potporom. Također ih je potrebno aktivno podupirati kako bi se iskoristile prednosti inovacija i novih poslovnih modela, među ostalim ugljičnih kredita i kredita za prirodu, kao komplementarnih izvora prihoda.

Komisija se obvezala osigurati da poljoprivrednici ne budu prisiljeni sustavno prodavati svoje proizvode po cijeni nižoj od troškova proizvodnje. U tu će svrhu poduzeti konkretne mjere, među ostalim preispitivanjem Direktive o nepoštenim trgovačkim praksama. Komisija će 2025. predstaviti i strategiju generacijske obnove s preporukama o mjerama koje su potrebne i na razini EU-a i na nacionalnoj/regionalnoj razini. Sve kako bi se uklonile prepreke za mlade i nove osobe koje ulaze u tu profesiju.

Konkurentnosti i otpornost

 EU će i dalje na različite načine davati prednost sigurnosti opskrbe hranom i neovisnosti u opskrbi hranom. Trgovinski pregovori i sporazumi u potpunosti će se iskoristiti, uz istodobnu zaštitu interesa europskih poljoprivrednika. Vizijom se odgovara i na zahtjeve poljoprivrednika, građana i društva u cjelini za jačim usklađivanjem proizvodnih standarda za uvezene proizvode kako bi se zajamčilo daambiciozni standardi EU-a ne dovedu do nepovoljnog položaja u odnosu na konkurenciju. Zbog toga će Komisija 2025. početi poduzimati korake kako bi osigurala veću usklađenost standarda kad je riječ o opasnim pesticidima zabranjenima u EU-u i o dobrobiti životinja. Osim toga, stroga provedba i kontrole standarda sigurnosti hrane i dalje su prioritet o kojem se ne može pregovarati. Komisija će se više usredotočiti na stočarstvo kako bi potaknula dugoročnu budućnost sektora.  

Promjene u budućnosti

Europski poljoprivredni sektor ima važnu ulogu u prijelazu na niskougljično gospodarstvo. U viziji se prepoznaje potreba za usklađivanjem djelovanja u području klime sa sigurnošću opskrbe hranom i posebnim izazovima s kojima se taj sektor suočava.  Poljoprivrednike bi trebalo nagraditi za primjenu praksi koje pogoduju prirodi. U tom će kontekstu Komisija pažljivo razmotriti svaku daljnju zabranu upotrebe pesticida ako alternative nisu dostupne u razumnom roku te će pojednostavniti pristup biopesticidima na tržištu EU-a.

Komisija će razviti i dobrovoljni sustav referentnih vrijednosti „kompas održivosti na poljoprivrednim gospodarstvima”. Sve kako bi poljoprivrednicima pomogla u mjerenju i poboljšanju uspješnosti na razini poljoprivrednih gospodarstava. Pripremit će se i strategija za otpornost voda kako bi se odgovorilo na hitnu potrebu za učinkovitijom uporabom vode.

Pravedni životni i radni uvjeti u ruralnim područjima

Komisija će predstaviti ažurirani akcijski plan za ruralna područja kako bi se osiguralo da ruralna područja ostanu dinamična, funkcionalna i duboko povezana s kulturnom i prirodnom baštinom EU-a.  Pokrenut će se i godišnji dijalog o hrani sa širokim rasponom dionika, uključujući potrošače, poljoprivrednike, industriju i javna tijela. Sve kako bi se pronašla rješenja za pitanja kao što su cjenovna pristupačnost hrane i inovacije. Komisija će u budućnosti pomno razmotriti i smanjenje bacanja hrane i rješavanje društvenih pitanja povezanih s dobrobiti životinja.

Buduća ZPP bit će jednostavnija i usmjerenija

Kao dio predstojećeg prijedloga višegodišnjeg financijskog okvira (VFO), buduća Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) bit će jednostavnija i usmjerenija. Potpora će biti usmjerenija na poljoprivrednike koji se aktivno bave proizvodnjom hrane, s posebnim naglaskom na mlade poljoprivrednike i one koji se bave poljoprivredom u područjima s prirodnim ograničenjima. Pogodovat će se poticajima, a ne uvjetima.

Komisija će kasnije, tijekom 2025. predložiti sveobuhvatan paket pojednostavnjenja postojećeg poljoprivrednog zakonodavnog okvira, zajedno s digitalnom strategijom EU-a za poljoprivredu kako bi se podržao prelazak na poljoprivredu prilagođenu digitalnim tehnologijama.

Na temelju izvješća o strateškom dijalogu o budućnosti poljoprivrede EU-a i uz savjetovanje s Europskim odborom za poljoprivredu i hranu, cilj je vizije osigurati dugoročnu konkurentnost i održivost poljoprivrednog i prehrambenog sektora EU-a. Na temelju najnovijih rezultata Eurobarometra građani EU-a većinom se slažu da je osiguravanje stabilne opskrbe hranom u EU-u u svakom trenutku ključno.

Foto: Shutterstock

Izvor: agriculture.ec.europa.eu

Prethodni članakJaffa imitator
Goran Beinrauch, dipl. ing. agr.
Goran Beinrauch, dipl. ing. agr. Glavni je urednik u Gospodarskom listu u kojem uređuje rubrike održiva poljoprivreda, agroekonomika, povrćarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo, zaštita bilja, nove tehnologije i dr. Rođen je 1976.g. u Zagrebu, gdje je završio osnovnu školu, te XI. gimnaziju. Na Agronomskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je na smjeru vrtlarstvo i oblikovanje pejzaža. Na Agronomskom fakultetu je trenutno i doktorand na poslijediplomskom studiju Poljoprivredne znanosti. Desetak godina bavio se uzgojem ukrasnog bilja u vlastitom rasadniku, a radio je i u poljoljekarni kao agronom - savjetnik. U Gospodarskom listu radi od 2010. godine, a glavni je urednik od 2015. godine i producira sadržaje stručne tematike u tiskanim, ali i digitalnim formatima. Od 2014.godine je i tajnik Društva agrarnih novinara Hrvatske. Organizator je i moderator na stručnim skupovima (seminari, konferencije, kongresi...) te panel raspravama, fokus skupinama i radionicama, a sudjeluje i koordinira u raznim nacionalnim i europskim projektima o poljoprivrednoj proizvodnji.