Klimatske su nam promjene postale dijelom svakodnevnice. Tijekom čitave godine svjedočimo natprosječnim temperaturama, ljeti sve učestalijim i duljim toplinskim valovima nakon kojih dolaze jaka nevremena s kišom, tučom, vjetrovima i grmljavinom, pijavicama, tornadima i poplavama.
Zbog visokih temperatura i suše česti su požari iza kojih ostaju opustošeni krajolici i velike štete. Stradavaju ljudi i životinje, a velike štete trpe objekti, šume, parkovi, vrtovi, poljoprivredna proizvodnja… Zbog globalnog zagrijavanja otapa se led na polovima, a razine oceana i mora rastu. Temperature zraka i voda (mora, jezera i rijeka) više su od uobičajenih, a zime su toplije s manje snijega. Sve to intenzivno utječe na promjene i neravnotežu u ekosustavima; neke vrste izumiru, dok se umnožavaju. Znanstvenici pomno prate klimatske promjene i njihove posljedice, a dostupni podaci potvrđuju razmjere velikih promjena u klimi u čitavome svijetu. Globalno zagrijavanje primjećuje se posljednjih 50 godina, a posljednjih 25 godina ubrzava. Posljednjih 10 godina najtoplije je u povijesti, a u 2024. godini zabilježene su najviše temperature otkad postoje službena mjerenja.
Trebamo čuvati i štedjeti resurse (zrak, vodu, hranu, šume, biljke, životinje, rude, minerale…), paziti na potrošnju energije i koristiti je iz obnovljivih izvora te smanjivati otpad (odvajanje, recikliranje, kompostiranje, manje koristiti plastiku…). Ovo je globalni doprinos koji neće izravno utjecati na okolnosti u kojima živimo – to je ulaganje u bolju budućnost. Svakodnevno se trebamo nositi s trenutnim okolnostima, promatrati i učiti te primjenjivati novo znanje. Ovdje ćemo konkretno govoriti o biljkama i vrtu. Svi uočavamo razmjere klimatskih promjena koje su svake godine sve očitije jer se suočavamo s raznim neobičnim situacijama i problemima. Najvažnije je da u radu s biljkama primjećujemo, učimo i prilagođavamo se jer se vremenski obrasci ne mijenjaju pravocrtno, predvidivo, već se često dolazi do pojave ekstrema. Uzalud je pridržavati se starih preporuka za uzgoj određenih biljaka kad smo se uvjerili da neki postupci jednostavno više ne daju željene rezultate.
Promatrajmo vrt i mijenjajmo navike
Zasigurno smo već primijetili da mnoga pravila koja smo znali od ranije više ne možemo primijeniti. To se osobito odnosi na vrijeme sjetve i sadnje biljaka. Neke od primjera navest ću iz osobnoga iskustva. Kontinentalni vrt nalazi se na brežuljku u gusto naseljenome naselju s mnogo kuća i zelenila. Unatoč tome zimi su mnoge biljke trebale zaštitu. Posljednjih otprilike 10 do 15 godina situacija se dosta promijenila.
Voće i povrće
Koliko moramo biti oprezni i pratiti vremensku prognozu dobro pokazuju primjeri voća i plodovitoga povrća. Iako su proljeća uglavnom toplija od prosjeka, to nas ne treba zavarati; posljednjih godina često dolazi i do neočekivanih zahlađenja pri kojima nerijetko stradavaju rascvale voćke. Stoga ne treba žuriti sa sadnjom presadnica plodovitoga povrća poput rajčica, paprika i patlidžana. Kad su proljeća postala suha i topla, nismo uspijevali uzgojiti rikulu. Zbog topline se nije mogla dovoljno razviti, pa su tako nerazvijene, zakržljale biljke brzo procvale i stvorile sjeme. Jednom nismo na vrijeme prikupili sjeme i ono se rasipalo po gredici. Nakon kiša potkraj ljeta primijetili smo mnoštvo mlade rikule. Biljke su se potom lijepo razvijale i tijekom jeseni zime, sve do idućega proljeća uvijek je bilo svježih listova za ubiranje. Krupne biljke procvjetale su idućeg proljeća.
Otada više ne pokušavamo sijati rikulu početkom proljeća već je sijemo i/ili je ostavimo da se rasije ljeti. Biljke niknu kada za to nastupe povoljni uvjeti. Dodatna prednost ovakve sjetve je što gotovo nema štete od buhača. Sličan problem s proljetnom sjetvom čest je i kod rotkvice, špinata, matovilca i salate, pa je bolje rješenje sjetva potkraj ljeta ili početkom jeseni. U vrućim i suhim uvjetima otežan je uzgoj kupusnjača koje su tada još više sklone napadu štetnika, pa bi i kod njih trebalo eksperimentirati s vremenom sadnje. Vrste poput mrkve, blitve i cikle možemo pokušati posijati potkraj ljeta ili početkom jeseni. Mahunarkama poput graška i graha visoke temperature ometaju zametanje plodova. Grašak je najbolje sijati u rano proljeće, a možemo pokušati i potkraj ljeta. Grah je osjetljiv na mraz pa ga ne sijemo u rano proljeće. Niski grah mahunar možemo ponovo sijati od druge polovice ljeta.
Ukrasno bilje
Mnoge jednogodišnjebiljke koje su nekada dobro uspijevale na sunčanim mjestima počele su sve teže podnositi jako sunce. To je osobito bilo izraženo na balkonima te mjestima uz beton, zidove i opločenja. Još gora situacija bila je na grobljima gdje sunce u kombinaciji s mnogo betona, mramora i granita stvara iznimno nepovoljne uvjete za rast biljaka. Tako se posljednjih godina može primijetiti da se na grobove sve manje sadi cvijeće, a za uređenje okućnica traže se najotpornije vrste.
Čak i hortenzije koje rastu u djelomičnoj sjeni treba mnogo češće zalijevati nego nekada. Sezona jesen/zima 2024./2025. bila je posebno zanimljiva s ružama. To je bila prva godina kad ruže nisu u jesen, pa ni tijekom zime odbacile lišće – čak ni pri temperaturama ispod ništice (jednoga jutra bilo je -9 °C). Kako su ruže potkraj zime bile zelene, a neke imale i cvjetne pupoljke, bilo nam ih je šteta orezati. U konačnici su bile jako napredne i procvale ranije nego što je to uobičajeno.
Mnoge biljke podrijetlom iz toplijih krajeva (osobito mediteranske) na kontinentu su uspijevale uz zaštitu tijekom hladnijih mjeseci. Sada vrste poput lavande, ružmarina i nara uspijevaju bez ikakve zimske zaštite. Skupinu banana imamo već oko 12 godina. Isprva smo ih ujesen skraćivali te zamotavali kako bi ih zaštitili od hladnoće. Posljednjih nekoliko godina ujesen listovi banane stradaju od hladnoće; njih uklonimo, a stabljike ostavimo. Dobro prezimljuju bez zaštite. Neki primjerci procvatu i stvore plodove, ali ne stignu dozrjeti.
Prilagođavanje vrta
Pripremimo li vrt na razne vremenske nepogode, uvelike ćemo umanjiti potencijalne štete.
Mikroklima svakog vrta je drugačija. Ako imamo mnogo kamena i betona, svakako pokušajmo posaditi ponešto drveća i grmova koji će s vremenom stvoriti ugodniju i svježiju atmosferu s hladovinom. Bit će ugodnije nama i ostalim stanovnicima vrta. Sve vrste biljaka teško podnose vrućinu, pa ih možemo pokušati zasjeniti (tu će pomoći i mreže protiv tuče). Iako voli toplinu, plodovito povrće (rajčice, paprike, patlidžani, krastavci) pri visokim temperaturama također pati, a cvjetovi se slabo oprašuju.
Tlo
Ako imamo teren gdje se često zadržava voda ili nam se poplavljuje, trebamo blago zakositi teren i/ili napraviti odvodne kanale koji će odvoditi barem dio vode. Obogaćivanje tla organskom tvari i malčiranje važniji su nego ikada. Organska tvar (razgrađeni stajski gnoj ili kompost) osiguravaju biljkama hraniva, ali i poboljšavaju strukturu tla, što je važno kod velikih vrućina, ali i nakon jakih oborina zbog kojih može doći do ispiranja tla. Malč od slame ili sijena oko biljaka sprječava razvoj korova, ali i isušivanje i zbijanje tla. Usto, mnogo se manje zagrijava i prozračniji je od uzgojnih folija. Tlo bez biljaka (prazna gredica) jako je izloženo djelovanju sunca, vjetra i oborina, pa ga svakako treba malčirati.
Voda
Bez vode uzgoj biljaka ljeti je nemoguć, jer obično nema dovoljno kiše. Stoga svakako pokušajmo s krovova kuće i pomoćnih objekata skupljati kišnicu u bačve ili spremnike. Poželjno je postaviti navodnjavanje.
Odabir biljaka
Blaže zime i općenito tijekom godine temperature više od prosjeka otežavaju uzgoj mnogih vrsta biljaka – i ukrasnih i jestivih. Kako smo vidjeli, kod mnogih vrsta trebat ćemo prilagoditi vrijeme sjetve i sadnje jer često kraj ljeta i početak jesni te kasnije blago vrijeme pružaju ugodnije uvjete od proljeća. U današnjim okolnostima teško je imati lijep i njegovani travnjak. Ne trebamo inzistirati na određenim vrstama trava, već jednostavno imati travnjak s otpornim, samoniklim vrstama.
I jedna dobra strana klimatskih promjena: otvara se prostor za uzgoj vrsta koje inače vole topliju klimu. Tako se na kontinentu pomalo eksperimentira s uzgojem otpornijih sorti maslina i crnih sorata vinove loze, a uskoro će doći na red i mnoge druge vrste.
Uzgoj presadnica cvijeća i povrća
Nekada su se mnoge vrste mogle uzgajati izravnom sjetvom na gredice. Zbog visokih temperatura i suše, sjeme je bolje posijati u posude. Tako ćemo mlade biljčice lakše zaštiti od prejakoga sunca (možemo ih zasjeniti ili premjestiti u hladovinu), održavati vlažnima, ali i za vrijeme jake kiše ili nevremena spremiti na sigurno.
Sadnja, njega i zaštita biljaka
Kad su najavljene vrućine, ne preporučuje se sadnja jer će biljke biti izložene dodatnom stresu, a morat ćemo i mnogo zalijevati.Uvijek nakon sadnje tlo dobro zalijemo. Mreže protiv tuče trebamo dobro učvrstiti pa će osim kao zaštita od leda poslužiti i za zaštitu od jakoga vjetra, a istodobno će lagano zasjenjivati biljke (ovisno o gustoći materijala). Blage zime donose veće probleme s bolestima i štetnicima jer u puno većem broju prezimljuju, tako da mnogo truda moramo uložiti na redoviti pregled, prevenciju i pravodobnu zaštitu biljaka.
Foto: Shutterstock
