Zagrebačka županija raspisala je 1,1 milijun eura vrijedne javne pozive za dodjelu bespovratnih potpora poljoprivrednicima. Od navedenog iznosa, 573 tisuće eura osigurano je za potpore male vrijednosti u poljoprivredi, ruralnom razvoju i šumarstvu, 340 tisuća eura za ekološku poljoprivredu i ruralni razvoj. 70 tisuća eura izdvojeno je za poticanje energetske učinkovitosti i nabavu i ugradnju obnovljivih izvora energije na poljoprivrednim gospodarstvima. 150 tisuća eura je na raspolaganju za nabavu poljoprivrednog materijala za sjetvu i sadnju, kao i kreditiranje nabave poljoprivrednog repromaterijala.

Najveći interes poljoprivrednika se i ove godine očekuje za potpore male vrijednosti. Stoga je i najveći dio sredstava osiguran upravo za tu namjenu. Osim što Zagrebačka županija na taj način pomaže poljoprivrednicima koji ulažu u materijalnu i nematerijalnu imovinu na poljoprivrednim gospodarstvima, npr. gradnju ili rekonstrukciju proizvodnih i gospodarskih objekata, potpore se daju i za edukacije i stručno osposobljavanje, razvoj proizvodnje i marketing proizvoda, ali i za ulaganje u kapacitete za prijem gostiju na poljoprivrednom gospodarstvu. U posljednje četiri godine pravo na ove potpore iskoristilo je 3 tisuće poljoprivrednika. Zagrebačka županija dodijelila im je gotovo 4 milijuna eura.

Zagrebačka županija, često nazivana i „zeleni prsten“ grada Zagreba, s afirmacijom ekološke proizvodnje počela je prije više od 20 godina. Rezultat takve politike je 2.125 hektara zemlje pod eko uzgojem u 2024. godini te 244 aktivnih ekoloških poljoprivrednih gospodarstava. Upravo za ekološke i mlade ekološke poljoprivrednike osigurana je široka paleta potpora – od potpore za ulaganje u materijalnu i nematerijalnu imovinu na poljoprivrednim gospodarstvima, za ulaganja u modernizaciju i povećanje konkurentnosti poduzetnika u preradi i stavljanju na tržište poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda – do potpora za „eko-početnike“, odnosno za preusmjerenje cjelokupnog gospodarstva na ekološku proizvodnju.

Potpora za ekološke poljoprivrednike

Pritom je važno napomenuti da konvencionalni proizvođači mogu ostvariti potporu do 15 tisuća eura godišnje. Ekološki proizvođači mogu ostvariti do 20 tisuća eura potpore.

Osim tih mjera, već četvrtu godinu zaredom Zagrebačka županija sufinancira ugradnju fotonaponskih sustava za proizvodnju električne energije – tzv. solarne elektrane na zgradama poljoprivredne namjene. Od ove godine, zbog značajnog interesa poljoprivrednika za jednom ovakvom mjerom, sufinancira i nabavu te postavljanje dizalica topline. One se koriste za grijanje i hlađenje zgrada poljoprivredne namjene.

Uz to, sufinancira i postavljanje agrosunčanih elektrana na za to odobrenom poljoprivrednom zemljištu. Riječ je o 70 tisuća eura vrijednom javnom pozivu kojim poljoprivrednici mogu ostvariti do 10 tisuća eura bespovratnih sredstava. Intenzitet potpore po korisniku razlikuje te za konvencionalne poljoprivrednike iznosi do 30% vrijednosti ulaganja, do 50% za profesionalne i ekološke poljoprivrednike te do 70% za mlade poljoprivrednike i mlade ekološke poljoprivrednike.

Sufinanciranje repromaterijala

Nadalje, kako bi ublažila globalne poremećaje cijena repromaterijala (sjemena, presadnica, gnojiva, zaštitnih sredstava), Zagrebačka županija sa 150 tisuća eura sufinancira troškove nabave, ali i subvencionira kamatu na kredite za nabavu poljoprivrednog repromaterijala za sjetvu ratarskih kultura te sjetvu i sadnju presadnica u 2025. godini.

Pitanje poljoprivrede i samoodrživosti je pitanje od nacionalnog interesa i važnosti. Činjenica da smo u posljednje 4 godine udvostručili iznos za poljoprivredu pokazuje koliko Zagrebačka županija brine o poljoprivrednicima i ovoj strateškoj gospodarskoj grani. Iz tog razloga odlučili smo im pomoći mjerama koje ide u tri pravca. Prvi smjer je da grade i moderniziraju svoja gospodarstva i proizvodnju jer samo na taj način mogu opstati ruralna područja.

Drugi smjer djelovanja je da poljoprivredu postepeno preorijentiramo na ekološku proizvodnju. Sve kako bismo očuvali ekosustav te usmjerimo prema održivim izvorima energije. Sve kako bi naši poljoprivrednici postali energetski što neovisniji te smanjili troškove svog obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, ali i pridonijeli očuvanju okoliša. Treći smjer djelovanja je da im pomognemo da ne odustaju od sjetve i sadnje zbog previsokih cijena repromaterijala, rekao je župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić. Naglasio da jedan poljoprivrednik može istovremeno biti korisnik svih ovih potpora Zagrebačke županije.

Javni pozivi otvoreni su do 15. studenoga ili do utroška sredstava. Više o samim potporama, uvjetima javnih poziva i načinu prijave saznajte na web-stranici Zagrebačke županije: https://www.zagrebacka-zupanija.hr/.

Prethodni članakKoje su sorte virtuozi preživljanja vremenskih nepogoda?
Sljedeći članakIndikativni plan objave natječaja za trogodišnje razdoblje
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.