Dobitnik priznanja „Uzorni povrćar“, poljoprivrednik godine u izboru „Zlata vrijedan“, investitor u poljoprivredu i uspješan proizvođač iz Kaniške Ive, Marijo Puškarić, argumentirano je u više prilika objašnjavao zašto smatra da je Zakon o poljoprivrednom zemljištu loš. Svoj stav je istaknuo i za Gospodarski list.

Postojeći zakon o poljoprivrednom zemljištu je loš, štetan i nepravedan. Ubrzo nakon usvajanja zakona, odnosno već kod prvih natječaja, svima je postalo jasno da je zakon katastrofalan i da ga hitno treba mijenjati. Koliko god se svi žale na zakonitost prilikom provedbe natječaja, moram reći da je sama provedba natječaja u pravilu zakonita. Problem je što su zakon i natječajni uvjeti kriminalni.

Činjenica da niti dvije godine nakon početka izmjene zakona isti nije izmijenjen jasno ukazuje da je lobi koji je i pisao isti vrlo jak i da se provode natječaji kako bi oni koji su ga pisali i kapitalizirali svoj rad odnosno postigli svoje ekonomske ciljeve. Podsjetit ću da u vrijeme dok nije bilo poticaja, nije bilo “borbe za zemlju”. Međutim dolaskom poticaja državno poljoprivredno zemljište postalo je atraktivna lovina raznim mutikašama. Oni na svaki način nastoje zadržati taj izvor prihoda. Poticaji, poticaji i još poticaja to je glavni motiv te ekipe i lobija.

Primjerice, na području JLS gdje živim i radim u tijeku je natječaj za 800 ha poljoprivrednog zemljišta. Međutim, nisam se niti javljao na natječaj. Po postojećem zakonu, iako imam najveću vrijednost proizvodnje po jedinici površine, najveću zaposlenost i najvišu razinu investicija, nemam mogućnost uzeti u najam niti 1 ha. Da bude još tragičnije, čak niti mladi agronom koji nešto proizvodi nema šanse; čim proizvodi povrće jer ima vrijednost proizvodnje iznad 100.000 EUR. Tako će zemlju će dobiti u pravilu oni koji nikoga ne zapošljavaju i ništa ne proizvode. Za takvu katastrofalnu raspodjelu zemljišta nije kriva JLS, nego kriminalni zakon, smatra Puškarić.

Prethodni članakNewcastleska bolest peradi – atipična kuga
Sljedeći članakRad kod dva poslodavca istovremeno
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.