Ne popuštaju trzavice u slučaju upitne dodjele državnog poljoprivrednog zemljišta u Općini Čađavica, u Virovitičko-podravskoj županiji. Nakon što je dvadesetak nezadovoljnih poljoprivrednika podnijelo kaznene prijave protiv odgovornih osoba i o tome izvijestilo javnost, iznoseći ponaosob svoje priče u medijima, slučaj od početka veljače istražuje Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK).

Na tu je vijest načelnik općine Mirko Rončević okupio zadovoljne poljoprivrednike. Pozvao ih je pred općinsku zgradu kako bi odabranim novinarima, prije svega iz lokalnih medija, ispričali ono što on svo ovo vrijeme ponavlja: da je sve urađeno u skladu sa zakonom i pravilnicima. 


Čini se da u selu dva suprotstavljena tabora hodaju po granici incidenta. Pokušaj ozbiljnije zavade zadovoljnih i nezadovoljnih, zahvaljujući prisebnosti jedne i druge strane, nije uspio. Zadržan je samo na prepisci u komentarima na društvenim mrežama. Ipak, odmah po objavi rezultata početkom siječnja urgirala je policija. „Viku i galamu“ nezadovoljne četrdesetogodišnjakinje u zgradi općine okvalificirala je kao narušavanje javnog reda i mira te protiv nje podnijela optužni prijedlog.

(Ne)transparentnost provedbe natječaja

Natječaj za tri tisuće hektara raspisan je 7. siječnja 2021. godine. Ukupno je bilo zaprimljeno 195 ponuda. Od njih se 125 odnosilo za natječaj na 25 godina (zemlju je dobilo 96 ponuditelja), a 70 na zakup od pet godina (pravo je ostvarilo 34 ponuditelja). Prva primjedba odnosi se na rok analize pristiglih ponuda. Umjesto 60 dana kako je propisano, lista najboljih ponuditelja Općinskom vijeću je na izglasavanje dostavljena godinu dana nakon raspisivanja natječaja. Općinska vlast taj prekršaj pravdala je lokalnim izborima, godišnjim odmorima, koronom, problemima s gruntovnim i katastarskim izvadcima te velikim brojem čestica u dva natječaja. Druga primjedba je upitan sastav povjerenstva za dodjelu državnog poljoprivrednog zemljišta.

Zakonski, čine ga agronom, geodet, pravnik i dva predstavnika općinskog vijeća. U Čađavici je, međutim, jedan od članova bio načelnik općine, dakle predstavnik izvršne vlasti, što budi sumnju u sukob interesa. Uz te vrlo konkretne i lako dokazive propuste u kojima općinska vlast ne vidi ništa spornoga, nezadovoljni poljoprivrednici u kaznenim prijavama, iskazima USKOK-u i izjavama za medije navode da su najviše zemlje dobili rodbina, kumovi i kućni prijatelji načelnika Rončevića i predsjednika Općinskog vijeća Josipa Piskaća. Mnogi među njima nisu bili u prednosti ili na zemlju uopće nisu imali pravo.

Konferencija za novinare u Općini Čađavica – načelnik Mirko Rončević (lijevo) i predsjednik Vijeća Josip Piskać

Ne navodeći imena, nezadovoljni poljoprivrednici izdvajaju primjere da je pojedincima, u nekoliko slučajeva i cijelim obiteljima, dodijeljen maksimalni broj hektara. Neki su ostali i bez parcela koje su do sada obrađivali; tako je zemlja dodjeljivana obrtima osnovanim dvije godine prije raspisivanja natječaja. Oni po propisima moraju imati najmanje tri godine; da su zemlju dobivali i obrti kojima poljoprivreda nije primarna djelatnost i općinski vijećnici koji su sami za sebe glasovali.

No, najbitnija primjedba je netransparentnost provedbe. Od slanja ponude za zakup do usvojene odluke, ističu naši sugovornici, natjecatelji službeno nisu dobili niti jedinu informaciju. Na kraju nisu dobili ni u uvid tablice bodovanja i zapisnik s otvaranja ponuda. Tablice nisu objavljene niti na službenim web stranicama. Kad ih traže na uvid općinska vlast kaže da ih nemaju, da su ih poslali u Ministarstvo poljoprivrede.

U dobroj vjeri i po zakonu?

U općini sve sumnje i optužbe odbacuju tvrdeći da su radili u dobroj vjeri i po zakonu. Među najčešćim greškama zbog kojih su prijave odbačene navode manjkavu dokumentaciju kojom bi dokazali status stočara i prebivalište ili proizvodni objekt na području općine u posljednje tri godine.

Da je natječaj proveden po zakonu i propisima ne bi bilo nezadovoljnih. Zakon za nekoga postoji, za drugog ne, kaže Branko Karamarković, stočar iz Ilmin Dvora. On je dobio samo 0, 80 hektara jer nije dokazao da se bavi stočarstvom iako OPG posluje od 2003. godine, a ima i obrt koji se isključivo bavi poljoprivredom.

Obrađivao sam 271 hektar, imam osam zaposlenih, korisnik sam svih fondova, nikome ništa nisam dužan jer uredno podmirujem sve obveze. Istina je da je Ministarstvo poljoprivrede potvrdilo da dostavljeni izvadak ne dokazuje primarnu djelatnost. To je zato što im je općina podvalila potvrdu 117 iz koje se doista ne može vidjeti, ali nisu u obzir uzeli obrtnicu. Mogu imati deset firmi, ali doprinose plaćam samo po jednoj osnovi, a to je poljoprivreda. Neshvatljivo je i sramotno da ljudi s kojima tu živim, a nema nas puno – oko 1600 stanovnika – ne znaju i ne žele znati čime se bavim i da javno tvrde da mi poljoprivreda nije osnovna djelatnost, razočaran je Karamarković.

Ratar Zvonko Šimić iz Čađavičkog Luga ostao je bez 50 hektara od kojih je znatan dio površina pod ekološkom proizvodnjom. Ukupno obrađuje 160 hektara zemlje, dio je u vlasništvu, a dio u zakupu. Pedeset posto površina je pod kamilicom, a na ostatku uzgaja eko suncokret, eko zob, kukuruz i pivarski ječam. Napravio je i pogon za proizvodnju peleta iz biomase, vlastite slame. Izgradio je sunčanu elektranu do 150 kilovata koja zadovoljava potrebe električne energije za ukupne potrebe na gospodarstvu. Svježu kamilicu suše u vlastitim sušarama izgrađene mjerom 4.1. Na obrtu je ukupno zaposleno petero radnika.

Moja priča je i priča Europske unije koja ide u smjeru povećanje ekoloških površina i uporabe energije iz obnovljivih izvora. Sve to nije dovoljno da bih imao prednost pri dodjeli zemlje. Bez nje past će mi 35 posto proizvodnje, a najveći problem je kazna zbog smanjenja površina pod ekologijom – vraćanje poticaja. Smatram da je gubitak zemlje viša sila, ali u Europskoj uniji tako ne misle. Oni smatraju da sam ja odustao od proizvodnje. Ako mi ,,sjednuʺ na račun, ja sam u blokadi i nemam više ničega, govori Šimić.

Ratar Zvonko Šimić iz Čađavičkog Luga ostao je bez 50 hektara zemlje

U planu je bila izgradnja još deset sušara iz mjere 6.4, te pogon za doradu i pakiranje kamilice i u konačnici zapošljavanje još deset ljudi.

-Ekologija je kao trajni nasad, to je proces koji traje godinama jer zemlju moramo privesti ekološkoj kulturi. Moramo paziti na puno toga što u konvencionalnoj proizvodnji ne treba. Mojim stopama krenuo je i sin Dario. Ostao je na selu, završio poljoprivrednu školu, oženio se, ima dijete – nije dobio ništa. Mlad je poljoprivrednik i prema kriterijima trebao je dobiti zemlju, kaže Šimić.

U općini, međutim, imaju drugačiju priču: OPG Daria Šimića će tek u svibnju napuniti tri godine od osnivanja. Njegovi mama i tata, svaki su dobili po 74-76 hektara odnosno ukupno 146-147. To znači da su ostvarili maksimum koji su imali i to kao dosadašnji zakupci, kaže načelnik Rončević.

Nezadovoljni poljoprivrednici

Zamoljena da prokomentira dodjelu zemlje u Čađavici, ministrica poljoprivrede Marija Vučković u HTV-ovoj emisiji „Plodovi zemlje“ izjavila je kako se natječaj mora provoditi po važećem zakonu, ali i da administrativni nedostatci u prijavama ne bi trebali biti presudni u odluci tko će dobiti zemlju.

Ne mogu komentirati pojedinačne slučajeve dok ih nadležne službe u Ministarstvu poljoprivrede ne obrade i ne prođu dodatne kontrolne mehanizme budući da postoje brojni prigovori koje smo dobili posljednjih godinu i pol, rekla je ministrica Vučković.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje