Rat na istoku Europe donosi snažne poremećaje u opskrbi hranom i neizbježan rast cijena. Globalne cijene hrane već sad se penju na višegodišnje maksimume. Sama najava rata u Ukrajini, od početka godine, već je utjecala na rast cijena osnovnih poljoprivrednih proizvoda – pšenice i kukuruza.

Terminski ugovori kojima se trguje na robnim burzama pokazuju snažan rast cijena već od početka godine. Tako je cijena za pšenicu kojom se trguje na burzi u Chicagu skočila za oko 12 % od početka godine. Cijene kukuruza su narasle za 14,5 %. Zbog ogromne nesigurnosti mogu se očekivati i novi poremećaji te rast cijena na svjetskim robnim burzama. To će biti dodatni udar na poljoprivredu u svijetu i Hrvatskoj, ali i globalno tržište hrane.

Tržište se nije još oporavilo ni od pandemije

Početak rata u Ukrajini dolazi u trenutku kad su cijene hrane narasle na najvišu razinu u zadnjih deset godina, budući da se kanali dobave još nisu oporavili od COVID-19 krize, a klimatske promjene imaju sve veći utjecaj na žetve u glavnim poljoprivrednim proizvodnim bazenima, dok potrošnja na kineskom tržištu i tržištima diljem svijeta i dalje raste. Sadašnji trendovi upozoravaju na nove nadolazeće tektonske poremećaje na globalnom tržištu hrane. Zbog toga je u Hrvatskoj potrebno realno sagledati novonastalu situaciju i donositi odluke koje će na vrijeme utjecati da se poremećaji ne odraze na drastičan rast cijena te negativan utjecaj na sve poljoprivredne proizvodnje.

-Možemo očekivati da će hrvatski poljoprivredni proizvođači u novonastalim uvjetima moći, unatoč rastu cijena inputa (gnojiva, sjemena i nafte), ipak osigurati kvalitetnu proljetnu sjetvu. Naročito uzimajući u obzir da je i Vlada u paketu mjera za ublažavanje udara na standard građana i poduzeća u iznosu 4,8 milijardi kuna uključila i Program potpora male vrijednosti za nabavu mineralnog gnojiva te snižavanje stope PDV-a na inpute u poljoprivredi. Sadašnji trendovi ukazuju da možemo očekivati još jednu godinu. U njoj će cijene žitarica i uljarica očito snažno rasti. Tako će se svako kvalitetno ulaganje u proizvodnju itekako isplatiti, smatraju stručnjaci iz konzultantske tvrtke Smarter.

Za proljetnu sjetvu hrvatskim poljoprivrednicima bilo bi dobro osigurati povoljna kreditna obrtna sredstva te voditi računa da imaju na raspolaganju dovoljne količine gnojiva i zaštitnih sredstava. To će doprinijeti kvaliteti sjetve i u konačnici dobrom rezultatu u prinosima, što je od izuzetne važnosti u novonastaloj situaciji. Također, hitno bi se trebala napraviti kvalitetna analiza svih skladišnih kapaciteta za čuvanje. Sve kako bi se robe plasirale na tržište u optimalnom trenutku, pri čemu je važno sačuvati dovoljne količine robe za domaću potrošnju, posebice za stočarstvo, naglasila je Zvjezdana Blažić, stručnjakinja SMARTER-a.

Velika globalna nesigurnost

Poremećaj na jednom od najvažnijih proizvodnih područja žitarica u svijetu već sad stvara ogromnu nesigurnost i strahove od novog vala rasta cijena i nestašice. Rusija i Ukrajina zajedno opskrbljuju više od 25 % svjetskog izvoza pšenice, gotovo 20 % izvoza kukuruza i 80 % izvoza suncokretovog ulja. Ukrajina je najveći svjetski proizvođač suncokreta, ali i krumpira. Šesti je proizvođač kukuruza i ječma, sedmi proizvođač pšenice i uljane repice te je deveta u proizvodnji soje. Ukrajina proizvodi pšenicu, kukuruz, ječam i raž na koje se oslanja veći dio Europe.

Tenk u žitu

Poljoprivredni sektor Ukrajine je vrlo jak jer generira oko 9,3 % BDP-a, a ratarstvo čini 73 % poljoprivredne proizvodnje. Sankcije Rusiji, koja je, također, veliki proizvođač poljoprivrednih proizvoda, mogu utjecati na nestašicu poljoprivrednih sirovina za proizvodnju kruha, ali i stočne hrane te na značajno povećanje cijena. Kratkoročno, sankcije koje zapadne zemlje uvedu Rusiji mogle bi dovesti do toga da mnogo već požnjevenog žita ostane u Rusiji. Vojne akcije mogle bi poremetiti trgovačke rute na Crnom moru. Dugoročno gledano, dugotrajna i šira invazija na Ukrajinu mogla bi nanijeti veliku štetu poljoprivrednom sektoru te zemlje (oštar pad proizvodnje). Poljoprivrednici bježe od borbi, a postoji opasnost od uništenja infrastrukture i opreme za proizvodnju, kaže Blažić.

Već sad je vidljivo da poremećaji u opskrbi neće pogoditi samo Europsku uniju. Mnoge države na Bliskom istoku i u Africi, također, oslanjaju na ukrajinsku pšenicu i kukuruz. Kina je, također, veliki uvoznik ukrajinskog kukuruza jer je prošle godine zamijenila SAD kao najvećeg kineskog dobavljača kukuruza. Ukrajina je dugo bila poznata kao „žitnica Europe“. Zapravo je ona danas više od 40 % svog izvoza pšenice i kukuruza izvozi na Bliski istok i Afriku. Postoji zabrinutost da bi daljnja nestašica hrane i povećanje cijena mogli izazvati i društvene nemire na pojedinim osjetljivim područjima, kao primjerice u Libanonu. Libanon polovicu svojih potreba za žitaricama osigurava iz Ukrajine.

Svaki poremećaj ima drastičan utjecaj na cijene

Žitarice su temelj prehrane ljudi i stoke. Vrlo su važna osnovna sirovina u cijelom svijetu, pa čak i relativno mali prekid u opskrbi može imati ogroman učinak na cijene te globalno tržište koje se i sad bori sa smanjenim zalihama žitarica. Već su pojačane napetosti dovele do toga da su kupci preusmjerili brodove prema drugim lukama, jer su brodovi započeli izbjegavati ulazak u Crno more zbog ratnog rizika i zabrinutosti od izbijanja rata koji može dovesti do dugotrajnih kašnjenja utovara. Zato se već sad osjećaju prekidi u opskrbi. Nedostatak zaliha iz regije Crnog mora sigurno će povećati potražnju za žitaricama iz SAD-a i Kanade. No, problem za pšenicu je i suša u SAD-u pa se ne očekuju rekordne žetve.

Soja
Palmino ulje

Osim poremećaja na tržištu žitarica, ništa bolja situacija nije ni na tržištu uljarica. Prema podacima organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu, cijene biljnih ulja porasle su za 4,2 % tijekom siječnja. Dosegnuvši najvišu razinu svih vremena. Porast cijena najvećim dijelom je posljedica globalnih vremenskih događaj. Oni su utjecali na zalihe dvije ključne uljarica – soje i palminog ulja. Tijekom posljednjih šest mjeseci u Argentini i Brazilu bila je velika suša i to je dovelo do stvarno visokih cijena.

Brazil čini oko polovicu svjetskog izvoza soje, dok Indonezija i Malezija proizvode veći dio svjetskog palminog ulja. Maleziju je pogodio jak tajfun koji je doveo do snažnih poplava. To je imalo veliki utjecaj na proizvodnju palminog ulja u toj državi. Raste snažna potražnja za sojom, ali i drugim uljaricama u prehrambene svrhe, naročito za proizvodnju stočne hrane, ali i za proizvodnju biodizela. To je dovelo je do toga da su cijene sirovog biljnog ulja 30 % više nego prije godinu dana.

Raste i cijena gnojiva

Na pomolu je još drastičnije povećanja cijena gnojiva. Rusija je globalni proizvođač s niskim cijenama i velikim količinama svih glavnih gnojiva. Ostali veliki proizvođači gnojiva, SAD i Kanada, mogu povećati proizvodnju gnojiva, ali je pitanje koliko brzo te povećane kapacitete mogu isporučiti na tržište. U takvim uvjetima sjeverna hemisfera mogla bi imati problema u sjetvi. Glavna sezona potrošnje gnojiva događa se u drugom tromjesečju. Sve ovo ukazuje na rastuće troškove za poljoprivrednike koji smanjuju korištenje gnojiva. To će potencijalno izazvati niže prinose usjeva i još više povisiti cijene hrane diljem svijeta. Troškovi hrane su već sada su najskuplji u posljednjem desetljeću.

Sjetvu u Hrvatskoj treba što kvalitetnije odraditi

Proizvodnja ratarskih kultura u Hrvatskoj posljednjih godina postala je sve značajniji izvor poljoprivrednog prihoda naših poljoprivrednika. U ukupnom poljoprivrednom outputu biljne proizvodnje sudjeluje s oko 60 %. Od toga 35 % čini ratarstvo (žitarice, uljarice, proteinske kulture, duhan, šećer i krmno bilje). Pšenica, kukuruz i soja najznačajnijih su proizvodi koji se izvoze iz Hrvatske.

Hrvatska je u proizvodnji pšenice, kukuruza, ječma, soje, suncokreta, pa i uljane repice konkurentna, što znači da su poljoprivredni proizvođači u stanju proizvesti kvalitetan proizvod po konkurentnim cijenama i ravnopravno se natjecati na globalnom tržištu commodity roba. U najznačajnijim ratarskim kulturama zadnjih godina Hrvatska postiže prinose koji su iznad prosječnih prinosa EU. Tako se približava prinosima najuspješnijih poljoprivrednih zemalja. Otvaranje europskog tržišta za hrvatske poljoprivredne proizvode omogućilo je kretanje proizvodnje prema globalnoj potražnji, a znatno manje prema unutarnjoj potražnji. Međutim, donijelo je i svjetsku cijenu kao razinu otkupnih cijena u Hrvatskoj.

Trendovi u proizvodnji i izvozu pokazuju da hrvatska poljoprivreda u proizvodnji ratarskih kultura, naročito žitarica i uljarica, uz prirodne potencijale, ima i znanje te tehnologiju kojom je u stanju proizvesti konkurentan proizvod. Zadnje dvije godine ratari su svoju proizvodnju mogli plasirati na tržište po vrlo dobrim cijenama. Tako su na višoj otkupnoj cijeni ostvarili pristojnu dobit, a uz to treba dodati i poticaje, odnosno izravna plaćanja po hektaru, koji su rasli i bili redoviti. Samo dovoljne količine proizvedenih žitarica, uljarica i drugih kultura te dobre cijene mogu donijeti stabilnost na tržištu poljoprivrednih roba. Zbog toga je važno sjetvu i proizvodnju održati na visokoj razini.

Izvor: Smarter.hr

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakEuropa mora zaštititi svoju poljoprivredu
Sljedeći članakUpitna dodjela poljoprivredne zemlje
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.