Newcastleska bolest peradi ili atipična kuga peradi je vrlo zarazna virusna bolest ptica koja zahvaća brojne vrste divljih ptica i domaće peradi. Iako se newcastleska bolest prvi put pojavila na Javi u Indoneziji 1926. g., ime je dobila po gradiću Newcastle-upon-Tyneu u Engleskoj. Tamo je bolest prvi put zabilježena u Europi.

Smatra se da je bolest harala Europom i prije, ali uzročnik tad nije bio izdvojen i određen. Uzročnik newcastleske bolesti peradi je RNA virus iz porodice Paramyxoviridae, potporodice Avulavirinae, ptičji ortoavulavirus. Virulencija (virulentia) ili virulentnost (lat. virulentus, znači otrovan) je sposobnost mikroorganizma da izazove bolest, odnosno predstavlja stupanj njegove patogenosti.

Prema virulentnosti različiti sojevi virusa newcastleske bolesti peradi se mogu razvrstati na visoko virulentne (velogene), srednje virulentne (mezogene) ili nevirulentne (lentogene) sojeve. Velogeni sojevi se brzo šire, uzrokuju teške živčane i dišne kliničke znakove te smrtnost do 90 % i više. Mezogeni sojevi utječu na kvalitetu i proizvodnju jaja, uzrokuju kihanje, te rezultiraju do 10 % smrtnosti. Lentogeni sojevi daju blage znakove uz zanemarivu smrtnost.

Osim ptica, mogu se zaraziti neke druge domaće životinje (telad, ovce i svinje) i ljudi. Kod tih životinja zaraza nije od nekog značaja. Kod ljudi većina slučajeva je bez simptoma. Rijetko se razvije u blagu bolest s groznicom i kliničkim znakovima sličnim gripi te upalom očnih spojnica (konjunktivitis). Nije dokazan prijenos bolesti s čovjeka na čovjeka, već samo s peradi na čovjeka. Tako su najizloženiji radnici na farmama peradi.

Klinički se bolest u peradi znatno razlikuje od pojave do pojave. Ovisi o soju virusa, vrsti ptice, starosti, istodobnoj infekciji s drugim mikroorganizmima te otpornosti. Klinički se bolest najčešće očituje u kokoši, purana i golubova. Prvo što možemo primjetiti u jatu je iznenadno uginuće većeg broja jedinki, bez vidljivih kliničkih simptoma bolesti. Ostali simptomi su također nespecifični: nevoljkost, opća slabost, nakostriješenost perja, krijesta i podbradnjaci na glavi poplave (cijanoza), izraziti pad nesivosti, otežano disanje uz otvoren kljun, krkljanje, ispružen vrat, proljev sivozelene boje te živčani simptomi kao što je klijenut jedne strane tijela, nekoordiniranost, paraliza nogu i krila, tortikolis ili zaokrenut vrat i potpuna pareza.

Pobol je visok jer oboli većina jedinki u jatu. Smrtnost može iznositi i do 100 % ovisno o virulentnosti soja. Razudbom nailazimo na brojna krvarenja i druge nespecifične promjene koje se mogu naći i kod drugih brojnih bolesti peradi. Međutim, jedini nalaz koji može gotovo sa sigurnošću upućivati na newcastlesku bolest su točkasta krvarenja na prijelazu mišićnog u žlijezdani želudac.

Tortikolis u pileta
Točkasta krvarenja na prijelazu mišićnog u žlijezdani dio želuca (shema: D. Đuričić)

Izvori zaraze i inkubacija

Izvori zaraze su mnogobrojni; od bolesne domaće peradi, ptica selica i egzotičnih ptica do ptica u inkubaciji koje nisu razvile simptome bolesti, ali i ptica koje nose virus u sebi, ali neće nikad oboljeti (latentno inficirane). Voda i hrana kontaminirana izmetom, kontaminirani predmeti, kavezi, prostorije i prijevozna sredstva, odjeća i obuća, oprema i lešine također mogu biti izvori zaraze. Inkubacija, vrijeme od zaražavanja do pojave prvih simptoma traje najčešće 4-5 dana.

Bolest se širi izravno ili posredno kapljično, ali i prašinom, izmetom, perjem, hranom i vodom, steljom, rasplodnim jajima; posjetiteljima, opremom, lešinama uginulih životinja te uvezenim egzotičnim pticama koje često prenose virus bez simptoma bolesti (najčešće papige i druge egzote). Na niskim temperaturama virus je postojan (na -20°C ostaje zarazan 300 dana); u izmetu je zarazan oko 2 tjedna, u staji ljeti 1 tjedan, a zimi i do 5,5 tjedana.

Ova bolest se nalazi na listi A izrazito opasnih zaraznih bolesti Međunarodnog ureda za epizootije (Office International des Epizooties-OIE); sprječava se i suzbija po zakonu i podzakonskim aktima. Liječenja nema, ali se bolest može uspješno spriječiti pravodobnim cijepljenjem i pridržavanjem određenih mjera.

Obveza cjepljenja

Sva perad u ekstenzivnim uzgojima te nojevi, golubovi i pernata divljač iz uzgoja moraju biti cijepljeni protiv infekcije virusom newcastleske bolesti dva puta godišnje određenim cjepivom. Postupak cijepljenja je isto zakonski određen jednim od sljedećih postupaka; u vodi za piće, cijepljenje kapanjem u oko i nos (okulonazalno) ili raspršivanjem u zraku prema uputi proizvođača cjepiva. Razmak između dva cijepljenja mora biti najmanje četiri mjeseca. Sva perad na registriranim farmama u intenzivnom uzgoju mora se održavati stalno imuna provedbom cijepljenja prema individualnom programu cijepljenja.

Sukladno „Programu nadziranja i kontrole imunosti na infekciju virusom newcastleske bolesti u Republici Hrvatskoj“ provodi se uzorkovanje i laboratorijsko pretraživanje u uzgojima peradi. Svaka pojava kliničkih znakova koja upućuje na sumnju na bolest mora biti prijavljena veterinaru; ovlašteni veterinar mora uzeti uzorke i iste dostaviti u službeni laboratorij radi pretrage u svrhu ranog otkrivanja infekcije virusom newcastleske bolesti.

Uz cijepljenje za učinkovitu kontrolu bolesti potrebno je provesti i ostale mjere za sprječavanje pojave newcastleske bolesti; tj. provjeriti imunost nakon cijepljenja, razmak između peradnjaka mora biti najmanje 50 metara, spriječiti unos bolesti u uzgoj higijenskim mjerama, spriječiti svaki dodir s mogućim izvorima infekcije, osoblje mora nositi zaštitnu obuću i odjeću, zabraniti ulaz neovlaštenim osobama, postaviti dezinfekcijske barijere na ulazima za ljude i vozila, držati odvojeno različite kategorije peradi, neškodljivo uklanjati lešine te ostale mjere koje odredi nadležno tijelo.

Izložba peradi i malih životinja (foto: D. Đuričić)

Osim atipične kuge peradi ili newcastleske bolesti slične simptome mogu razviti ptice koje boluju od klasične kuge peradi ili ptičje gripe (influenca virus A), avijarnog encefalomijelitisa, zaraznog bronhitisa, zaraznog laringotraheitisa, leukoze peradi, kolere peradi, mikoplazmoze, kokcidioze, psitakoze, ali i perad kojoj nedostaje vitamina (B i E) i perad otrovana pesticidima.

Newcastleska bolest peradi predstavlja vrlo važan svjetski gospodarski problem zbog neizmjernih šteta za peradarsku proizvodnju. One nastaju radi brzog širenja bolesti, visoke smrtnosti i provođenja naređenih mjera u zaraženom i ugroženom području.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje