Influenca ptica ili ptičja gripa je vrlo zarazna bolest peradi i ostalih ptica čiji uzročnik je tip A virusa influence. Može se javiti u visokopatogenom obliku koji se vrlo brzo širi. Kod zaraženih životinja uzrokuje visoku smrtnost i do 100 % u prvih 48 sati. Kao niskopatogeni oblik izaziva blage simptome koji kod oboljele peradi mogu proći neopaženo.

Virus na velike udaljenosti prenose divlje ptice, naročito u vrijeme jesenske i proljetne selidbe. Od njih su najznačajnije ptice koje žive uz vodu poput pataka, gusaka, labudova, ali i ostale. One su u većini slučajeva prirodno otporne na njega i ne pokazuju znakove bolesti. Zato su njegov glavni rezervoar i izvor bolesti za uzgajanu perad. Aktualna ptičja gripa pojavila se u našoj zemlji u studenom prošle godine.

Utvrđena je kod divljih ptica (labudova i pataka) u Lonjskom polju, na Varaždinskom jezeru, obali srednjeg Jadrana. Kasnije je utvrđena i na ostalim divljim pticama poput sive čaplje u Sisačko-moslavačkoj, Karlovačkoj, Zagrebačkoj, Istarskoj, Osječko-baranjskoj, Vukovarsko-srijemskoj, Međimurskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji. Ovakav prostorni raspored govori da je gotovo cijela Hrvatska pokrivena ptičjom gripom. Od zemalja u okruženju slučajevi ptičje gripe potvrđeni su Mađarskoj i Italiji u mnogo većem broju. Radi se o potvrđenim slučajevima visokopatogenog virusa podtipa H5N1. Do sada je ovaj virus potvrđen u uzgojima domaće peradi u okolici Siska i Osječko-baranjskoj županiji.

Sredinom siječnja u jednom ekstenzivno držanom jatu domaće peradi na području naselja Branjin Vrh u Osječko-baranjskoj županiji. Vlasnik je zbog uginuća većeg broja peradi ovlaštenoj veterinarskoj organizaciji prijavio sumnju na bolest i potvrđena je influenca ptica podtipa H5N1. Na gospodarstvu se nalazilo 40 komada više vrsta domaće peradi i ukrasnih ptica iz ekstenzivnog uzgoja i koje su slobodne u dvorištima.

Na gospodarstvu je pod nadzorom veterinarske inspekcije Državnog inspektorata RH izvršeno preventivno usmrćivanje sve peradi i ukrasnih ptica (27 kokoši nesilica, 3 patke, 9 golubova). Lešine i jaja upućena su na neškodljivo uklanjanje te je provedeno završno čišćenje i dezinfekcija gospodarstva.

Kako se ovakvi slučajevi ne bi ponavljali ili proširili na farmski uzgoj znatnijeg broja peradi donesene su stroge preventivne mjere. One su propisane “Naredbom o mjerama za sprječavanje pojave i širenja influence ptica na području Republike Hrvatske”. One su na snazi od 5. prosinca 2021. godine. Oobjavljene su u Narodnim novinama broj 132/2021. Ovim putem ističemo važnost da se posjednici obavezno pridržavaju svih mjera određenih ovom Naredbom, bez obzira na broj ptica koje imaju na svojim gospodarstvima.

Preventivne mjere

Navedene mjere izvorno glase ovako:

“Zbog vrlo velikog rizika od pojave i širenja influence ptica te u svrhu njenog ranog otkrivanja i sprječavanja daljnjeg širenja, na čitavom području Republike Hrvatske na svim objektima gdje se drži perad i ptice u zatočeništvu, određuje se provedba sljedećih mjera:

1. zatvaranje i držanje sve peradi i ptica u zatočeništvu u zatvorenim nastambama

2. odvojeno držanje domaćih pataka i gusaka od ostalih vrsta peradi

3. zabranjuje se uporaba vanjskih spremnika vode za perad i ptice u zatočeništvu

4. zabranjuje se opskrba peradi vodom iz spremnika površinskih voda kojima imaju pristup divlje ptice

5. obvezno osiguravanje i održavanje higijenskih uvjeta i biosigurnosnih mjera u svim objektima i lokacijama na kojima se drži perad i ptice u zatočeništvu:

a. korištenje zaštitne obuće i odjeće, dezinfekcija ruku i obuće pri ulasku u objekt, čišćenje, pranje i dezinfekcija obuće pri izlazu iz objekta

b. zabranjen izlazak iz objekta u istoj zaštitnoj odjeći i obući

c. zabrana ulaska u objekt neovlaštenim osobama

d. dezinfekcija objekata i opreme u skladu s tehnološkim zahtjevima, korištenjem odobrenog dezinficijensa u propisanoj koncentraciji

e. držanje hrane za životinje i stelje u objektima zaštićenim od divljih ptica i glodavaca

6. obvezna je provedba higijenskih i biosigurnosnih mjera i tijekom prijevoza peradi, jaja za valjenje i ptica u zatočeništvu, njihovih proizvoda i nusproizvoda uključujući lešine peradi i ptica u zatočeništvu

7. obvezno prijavljivanje svih promjena zdravstvenog stanja i ponašanja peradi, smanjenje proizvodnje, smanjenog unosa hrane i/ili vode te uginuća peradi i ptica u zatočeništvu nadležnoj ovlaštenoj veterinarskoj organizaciji

8. lovoovlaštenici su dužni osigurati provedbu biosigurnosnih mjera iz Dodatka I. ove Naredbe.”

Prijaviti svaku sumnju na bolest kako bi stručnjaci mogli provesti analizu

Peradi i pticama u zatočeništvu, hrana i voda za piće smije se davati isključivo u zatvorenom prostoru koji je stalno zaštićen od divljih ptica i glodavaca. Kako bi spriječili unos virusa u dvorište može se samostalno provesti neke mjere prevencije. Potrebno je smanjiti prisutnost svega što privlači divlje životinje poput stajaće vode, izvora hrane. Ne smije se hraniti divlje ptice, uklanjati otpalo voće uz čišćenje i košnju okućnice koju trajno treba održavati urednom. Otpatke i gnoj držati uredno i pokriveno po mogućnosti u nekoj vrsti kompostera ili kontejnera.

Spriječiti pristup divljim životinjama, posebno pticama postavljanjem mreža, naprava za zastrašivanje, pregrada ili šiljaka na krovove. Ograničiti i kontrolirati pristup drugih ljudi, vozila i opreme. Svaki izlaz i ulaz ljudi i opreme potrebno je dezinficirati, naročito u ovo doba godine kad je pojačana prijetnja bolesti. Novonabavljene životinje obavezno držati u dvotjednoj karanteni u posebnoj prostoriji, a po mogućnosti i u drugom objektu. Ove životinje treba hraniti i čistiti posljednje, a potom opremu i pribor dezinficirati ako se ponovno upotrebljava.

Prijava promjena na peradi

Naglašeno je obvezno prijavljivanje promjena zdravstvenog stanja peradi i ptica u uzgoju od strane uzgajivača. To je jedini način da se zaustavi širenje ove vrlo zarazne i ekonomski značajne bolesti. Prijavljuje se nadležnom doktoru veterinarske medicine ili nadležnoj organizaciji.

Sukladno vrijedećim propisima vezanim uz obvezu prijavljivanja bolesti posjednikom životinja smatra se svaka pravna ili fizička osoba koja je kao vlasnik, korisnik ili čuvar izravno odgovorna za zdravlje životinja. Od domaće peradi najčešće obolijevaju kokoši i purani. Vodena perad (patke i guske) razviju blaže simptome, ali su i one zaražene i mogući izvor bolesti. Zato je u mjerama iz Naredbe naglašena potreba fizičkog odvajanja ovih vrsta životinja kao i potrebe dezinfekcije obuće, odjeće ili njihova zamjena uz pranje ruku kad se radi s jednom i drugom vrstom na istom ili različitim gospodarstvima.

Kad se bolest na nekom gospodarstvu potvrdi, uspostavljaju se zone ograničenja i to zona zaštite i zona nadziranja. Ova područja utvrđuju se rješenjem koje se objavljuje na mrežnim stranicama Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane Ministarstva poljoprivrede na poveznici www.veterinarstvo.hr. U ovim zonama ograničenja zabranjuje se premještanje peradi i ptica u zatočeništvu i njihovih proizvoda. Ztaim nusproizvoda te drugih materijala kojima bi se mogla proširiti ptičja gripa.

Kad posumnjati na bolest?

Karakteristični znakovi za ptičju gripu:

  • Iznenadna uginuća bez kliničkih znakova bolesti
  • Potištenost, odvajanje od jata, sakrivanje u kutove
  • Nakostriješeno i neuredno perje
  • Pad nesivosti, loša kvaliteta ljuske jajeta, loša valivost
  • Kašalj, šmrcanje, sinusitis, disanje na otvoreni kljun
  • Edem (oticanje) glave i vrata
  • Plavoljubičasto obojena kresta i vrat
  • Sitna točkasta krvarenja po sluznicama i potkožna krvarenja vidljiva na perjem nepokrivenim dijelovima nogu
  • Živčane smetnje poput grčeva, kretanje u krug, otežano kretanje, paraliza

Obveze lovaca

Uz navedenu Naredbu objavljen je i dodatak koji se odnosi na mjere biosigurnosti koje se moraju primjenjivati prije, tijekom i nakon lova na pernatu divljač. U dodatku su popisane obveze lovoovlaštenika kod rukovanja i obrade odstrijeljene divljači, postupak s ostacima nakon obrade i dezinfekcija rukovatelja i površina. Posebno su važne mjere prilikom pronalaska bolesnih ili uginulih divljih ptica i pernate divljači jer se lovci kreću velikim područjima daleko od uobičajenih putova i mogu mnogo pomoći u nadzoru kretanja, ali i suzbijanja ove bolesti. Osim kod divljih ptica virus je pronađen kod lisica i vidri. Pretpostavka je da su se hranile uginulim divljim pticama.

Uzgojna perad posebno je ugrožena zato treba provoditi preventivne mjere

Kako zaštititi ljude?

Za dijagnostiku ove bolesti referentan je “Laboratorij za virusologiju i serologiju Centra za peradarstvo Hrvatskog veterinarskog instituta”. Svjetska organizacija za hranu i poljoprivredu odredila ga je i kao laboratorij za potporu i podršku laboratorijima za influencu ptica u zemljama istočne Europe i Kavkaza.

Stručnjaci Hrvatskog veterinarskog instituta zbog zoonotskog potencijala ove bolesti uzgajivačima peradi preporučuju cijepljenje protiv humane gripe. Kod istovremene zaraze bi se mogao razviti novi nepredvidivi virus.

Ako se meso peradi i jaja termički obrade nema opasnosti od zaražavanja ljudi virusom ptičje gripe. Kako ne bi privlačili divlje ptice i stupili u bliži kontakt građanima se ne preporučuje hranjenje divljih ptica. Ako pronađu uginulu pticu trebaju obavijestiti nadležne službe. Građani mogu prijaviti svako povećanje uginuća ili znakova bolesti divljih ptica na broj telefona 099/4392-507 na kojemu je Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane osigurala 24-satnu pripravnost.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje