Ptičja gripa – visokopatogena influenca ptica

73

""Nedavni pozitivni nalazi influence ptica, s potvrđenim sojem H5N8, na nekoliko lokacija u Hrvatskoj, (Križnica, Cerna, Sop Bukevski i dr.) ponovno je izazvao pozornost, ne samo poljoprivrednih proizvođača, već i cjelokupne javnosti i to s pravom.

Ptičja gripa je zarazna bolest uzrokovana virusom influence (gripe) tipa A iz obitelji virusa Orthomyxoviridae.

Otkud ptičja gripa?

Prvi zabilježeni nalazi influenze (gripe) ptica potvrđeni su 1878.g. u Italiji, a 1901.g. je potvrđeno da je prouzročena virusom. Ptice i niži sisavci mogu biti zaraženi jedino virusom influence tipa A, a ljudi se mogu zaraziti sa sva tri tipa virusa influence (A,B,C,) što nas čini ranjivom i osjetljivom skupinom. Virusi influence tipa A se dijele na 16H i 9N podtipova (H1N1 do H16N9) i prema tome se dijele na viruse niske patogenosti (oboljevanje i uginuće 50% do 70% populacije) i visoke patogenosti ( oboljevanje i pomor do 100% populacije) za kokoši, purane ali i drugu perad.

Moramo se podsjetiti da je „Španjolska Gripa“iz 1918.g. koja je poharala cijeli svjet u vrlo kratkom vremenu zapravo bio virus influence ptica i to soja H1N1.

Kako je influenza ptica potencionalno rizična za sigurnost ljudi i životnja, te uzrokuje velike gospodarske štete, sve zemlje svijeta provode monitoring i pri pozitivnom nalazu provode hitne eradikativne mjere suzbijanja na farmama, gospodarstvima na kojima se našao pozitivan nalaz, kao i u demarkiranom području. Svrha tih mjera je sprječavanje širenja zaraze na druga područja, objekte i mogućnosti prelaska virusa na ljude. Cilj toga je i smanjenje gospodarskih šteta na najmanju moguću mjeru. Suzbijanje posljedica ptičje gripe je izuzetno skupo i suzbijanje može koštati stotine tisuća kuna do desetaka i stotina milijuna €.

Inkubacija influenze peradi je od 2 do 8 dana, a izrazito patogeni oblici virusa gotovo uvijek dovode do smrti određenih vrsta peradi u razdoblju od 48 sati. Nisko patogeni oblici dovode do masovnih epidemija zbog načina držanja peradi u zatvorenom prostoru s velikim brojem jedinki.

Širenje zaraze

""Način prijenosa ptičje gripe je prvenstveno preko divljih ptica močvarica i selica koje su prirodni rezervoari svih poznatih podtipova virusa influenze tipa A u crijevima, te su rezistentnije i ne obolijevaju od njih. Također, važno je napomenuti da domicilne vrane i golubovi nisu nosioci virusa influenze ptica. Perad koju uzgajamo u dvorištima i farmama se najčešće zaraze virusom influenze ptica izravnim kontaktom sa zaraženim patkama, pticama selicama ili drugom zaraženom peradi, te kontaktom s izmetom, predmetima, odjećom i hranom koja je zaražena virusom. Kako je virus influenze ptica u Aziji mutirao do smrtonosnog oblika, postoji realna prijetnja prijenosa na ljude i da se proširi cijelim svijetom. Širenje na ljude bi moglo biti izravno s ptica i okoline kontaminirane virusom ili putem intermedijarnog domaćina (svinje), kao što se već dogodilo u Kini. Strah svih je da se virus ljudske i influenze ptice na pomiješaju u svinjama s virusom svinjske gripe i stvori se soj koji bi vrlo lako prešao na ljude, koji bi bio virulentniji, opasniji, smrtonosniji.

Mjere sprječavanja prenošenja zaraze

Da se svi ovi najcrnji scenariji ne dogode i da se spriječe ekonomski gubitci, kao i širenje zaraze na ljude i druge uzgajane životinje, na raspolaganju nam je mnoštvo rješenja uz ne prevelike napore i troškove. Prva linija obrane je ograničiti pristup peradnjacima i farmama. Pristup peradi treba ograničiti samo na osoblje koje je u izravnom kontaktu i koji su zaposleni na farmi. Posjetiteljima, klijentima, ili drugima farmerima koji imaju svoje peradarnike, valionice ili bilo koji drugi vid uzgoja peradi ne dozvoliti pristup uzgajanoj peradi (tampon zona). Ako se peradnjak, farma nalazi u blizini lokve, jezera, zaštićenog parka prirode ili migracijske rute ptica selica, treba onemogućiti divljim životinjama kontakt s peradi koja se uzgaja, ili fizičkim barijerama sav otvoreni prostor nadsvoditi mrežama, a kod držanja za osobne potrebe da se perad drži u zatvorenom prostoru koji je također natkriven zaštitnim mrežama od pocinčane žice. Hranu za uzgajane životinje držati zatvorenu da ptice ne mogu slobodno doći do nje, te ostatke ne bacati na otvoreno već zbrinuti u kontejnere s poklopcem. Održavanje čistoće i higijene osoblja također je važna mjera prevencije. Preporučeno bi bilo svakodnevno imati čistu odjeću (možemo je dezinficirati otopinom limunske kiseline 2g/l vode i temeljito poprskati odjeću i ostaviti pola sata da djeluje otopina) a obuću izribati pomoću četki i dezinfekcijskih sredstava, postoje komercijalno dostupne četke i kadice, ali se može napraviti i improvizirani ii visokoučinkoviti sustav da se kupi gumeni tepih tzv. „umjetna trava“ , da se uzmu kadice dovoljno duboke i da se izrežu prema obliku kadice te da se napune dezinficijensom (Ecocid S) da prekriju obuću nekoliko cm i da se nalaze po dvije kod ulaza i kod izlaza iz objekta i da se svakodnevno mijenja dezinfekcijska tekućina. Prije ulaska u peradnjak preporuča se pranje ruku sapunom i vodom i utrljavanje dezinficijensa na ruke (usklađen stavom i spektrom djelovanja Svjetske zdravstvene organizacije i udovoljava normi za higijensku dezinfekciju ruku EN 1500). Ako se perad drži u kavezima, držati kaveze čistima, a sustavi za napajanje i hranjenje, ako su zaprljani s fecesom, trebali bi se očistiti i dezinficirati. Sve uginule ptice primjereno i sukladno propisima ukloniti. Sva vozila, automobili, kamioni, traktori, kavezi za ptice i ostala oprema su potencionalna niša za razvoj i zadržavanje patogena. Ako se ide na drugu lokaciju gdje postoji peradnjak ili se ide po novo jato, bilo bi poželjno da se sve temeljito dezinficira na polasku i na dolasku na matični peradnjak ili farmu. Ako se perad izlagala na izložbi peradi ili sajmovima, bilo bi preporučljivo da se ta perad drži odvojeno od ostatka jata minimalno dva tjedna nakon izložbe ili sajma. Mlado jato se preporuča držati odvojeno od matičnog jata najmanje 30 dana. Opremu, alate i druge peradarske potrepštine ne posuđujte i ne koristite od drugih uzgajivača peradi. Ali ako je potreba za njima, dezinficirajte ih prije nego ih unesete na peradnjak. Sprječavanje prodora insekata i glodavaca (važnost provođenja redovitih D.D.D. mjera) kao vektora širenja i nositelja uzročnika influenze ptica. Prepoznavanje zdravstvenog stanja peradi i simptoma bolesti influenze ptica je bitno na peradnjacima.
Simptomi:
• iznenadno povećanje smrtnosti u jatu
• kihanje, kašljanje, iscjedak iz nosnica,
duboko disanje i gušenje
• zeleni i vodenasti proljev
• slab apetit
• manjak energije
• smanjenje nešenja jaja
• tanka i meka ljuska jaja, nepravilan oblik jaja
• otekline oko očiju, vrata, glave i kapaka
Ružičasta diskloracija kreste, podvaljka i nogu najkarakterističniji i najlakše uočljiv simptom influenze ptica.
Sve ovo su signali da se u najkraćem roku alarmira veterinarsku inspekciju, veterinarsko- higijenski servis.

Ako se svim poduzetim mjerama i radnjama potvrdi nalaz influenze ptica preporuča se: karantena, eradikacija, nadzor ugroženog područja, dezinfekcija, testiranja.

Što nakon utvrđivanja zaraze?

Nakon što se potvrdi nalaz ptičje gripe, dolazi do zabrane kretanja životinja i pristupa ugroženom peradnjaku i farmi. Konzumna jaja (ako se radi o farmi nesilica) trebala bi se dati na neškodljivo uništavanje, jer su i ta jaja jedan od potencionalnih vektora zaraze. Potom nastupa eradikacija jata i neškodljivo zbrinjavanje lešina. Bezopasno odlaganje otpada, hrane za životinje, stajskog gnojiva, te svega što je potencionalni prijenosnik bolesti. Iz dosadašnjeg iskustva, država u kratkom roku obešteti sve komercijalne proizvođače i privatne držatelje peradi u slučaju eradikacije na demarkiranom području. Nužno je i postavljanje dezinfekcijske barijere i tuširanje vozila pri ulasku i izlasku s zaraženog peradnjaka, sve u cilju sprječavanja širenja virusa van mjesta pozitivnog nalaza. Da bi se virus uspješno eliminirao s peradnjaka, farme i opreme i ostalih inficiranih područja, najbrži i najisplativiji način je provedba suhog mehaničkog čišćenja, uz tretiranje toplinskim tretmanom, te tretiranje komercijalnim biocidnim sredstvima registriranim za tu primjenu, uz primjenu za to predviđenim aparatima i strojevima. Sav organski materijal, gnoj, stelja, hrana, zemljai sl., treba se očistiti koristeći lopate, metle, četke, te ukloniti i neškodljivo zbrinuti. Nakon čišćenja bilo bi poželjno provesti toplinski tretman u zaraženom peradnjaku i po mogućnosti tretirati opremu zagrijavanjem u razdoblju od sedam dana na temperaturi od 39°C do 49°C, od čega 3 dana grijanja objekta trebaju biti bez prekida. Također ima i drugih efikasnih rješenja koja podrazumjevaju mokre postupke, te korištenje pregrijane vodene pare, te komercijalnih biocidnih sredstava koji su u nekim slučajevima ekonomičniji i cjenovno prihvatljiviji, a prilagođavaju se individualno situaciji i objektu. Nakon provedene sanitacije i dezinfekcije, preporuča se odmor objekta u trajanju od 21 dan i u tom razdoblju se izuzimaju uzorci kako bi se utvrdilo je li područje, objekt, prijevozno sredstvo negativno na virusnu influenzu ptica, te kako bi se nanovo naselio objekt i priveo proizvodnoj i komercionalnoj funkciji. U demarkiranim zonama gdje se u privatnim dvorištima obavi depopulacija i eradikacija peradi, također bi bilo preporučljivo obaviti mehaničko čišćenje u objektu i dvorištima. Za dezinfekciju prostora, osim komercionalno dostupnih sredstava može se koristiti Cekina Varikina (Meteor Đakovo), koju se nipošto ne smije miješati s kiselinama da se da dogodi trovanje parama klora. To je dobro i jeftino sredstvo za dezinfekciju u postupku mehaničkog čišćenja i sanitacije. Napominjemo da se treba pridržavati uputa proizvođača i koristiti zaštitna oprema pri radu (zaštitne naočale, respiratorska maska, rukavice od nitrila, jednokratna PVC odjela) u svrhu zaštite radnika. Ako pored svih mjera dođe do sumnje da se inficiralo s influenzom ptica, liječenje i prevencija se provodi standardnim lijekovima u terapiji gripe: amantadin i rimantadin, a i vrlo popularnim oseltamivirom koji su pokazali visoku učinkovitost ako su se primjenili u samom početku bolesti. Također učinkovito cjepivo protiv virusa influence ptica nije još uvjek razvijeno. Razlozi su rijetki prijelazi na čovjeka, te brze mutacije svih virusa influence. Na raspolaganju je veliki broj načina kako da zaštitimo svoje zdravlje, zdravlje ostalih stanovnika, te uzgajanih životinja. Također je ponuđen široki niz sredstava, mjera i načina održavanja dobre profilakse, a na nama je da se samo pridržavamo i redovito ih provodimo i izbjegnemo ekonomske i druge moguće gubitke.

""

Korisni savjeti
Jedna od stvari koju valja spomenuti je da se meso i jaja ptica koje su zaražene virusom, ako se obrade termički na temperaturi iznad 74°C (ako se priprema meso, koristite termometre za meso pri kuhanju i pečenju) uništava se virus influenze ptica kao i ostali virusi i bakterije, te nije dokazano da se čovjek zarazio nakon tako ispravno pripremljene hrane. Preporučljivo je da se jaja i meso peradi čuva i drži odvojeno da se spriječi međusobna kontaminacija. Nakon obrade mesa preporuka je pranje ruku u trajanju od minimalno 20 sekundi pomoću sapunice i da se utrlja dezinficijens nakon sušenja. Čišćenje radnih površina, noževa, daski za rezanje s toplom vodom i detergentima, a radne plohe i daske za rezanje mesa naknadno dezinficirati s otopinom Varikine (jedna jušna žlica na 4 litre vode ili po preporuci proizvođača) te kuhinjske krpe i druge spužve za čišćenje oprati i dezinficirati. Ako se u prirodi susrećete s divljim pticama bilo rekreativno ili poslom donosimo nekoliko savjeta za osobnu zaštitu:
• ne diratje uginule ptice, niti one koje izgledom djeluju bolesno
• u svakom slučaju izbjegavajte dodir s izmetom i gnijezdima ptica
• ako u vrtu imate hranilicu za ptice ili pojilicu, ruke obavezno temeljito operite i dezinficirajte
• ako ste imali kontakte s divljim pticama, operite ruke sapunom, i dezinficirajte ih prije nego trljate oči, nos ili usta, a napose prije jela, pića ili pušenja
• ako je potrebno ukloniti mrtvu lešinu, pozovite veterinarski servis ili ako je prijeko potrebno, uzmite vreću za smeće i naopako je okrenite te obucite jednokratne rukavice i s vrećom je pokupite, te zavežite, a mjesto lešine dezinficirajte, a lešinu odložite van dohvata ljudi, pasa, mačaka ili drugih životinja
• lovci su ugrožena skupina, ali trenutno je zabrana lova na pernatu divljač zbog influence ptica
• za ubuduće preporuka je da se ne jede, pije ili puši tijekom čišćenja lovine
• pranje ruku vodom, sapunom, te dezinfekcija obavezno nakon čišćenja divljači
• pranje i dezinfekcija površina i noževa poslije čišćenja.

""

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članak100 dana Ministarstva poljoprivrede
Sljedeći članakRadionica za voćare
Saša Perica, bacc.ing.agr.
Radi kao odgovorna osoba u tvrtci ID90 d.o.o. za: Zaštitu bilja i eradikaciju korova te D.D.D. poslove odbijanje ptica i zmija. Uža specijalnost: zaštita bilja, praćenje proizvodnje, suzbijanje štetnika, pčelarstvo. Rođen 1975. g. dodiplomski studij završava na Visokom Gospodarskom Učilištu u Križevcima smjer Bilinogojstvo. Završni rad obranio na temu „Tehnološki proces peletiranja pilećeg gnoja“. Na istom učilištu završava Specijalistički Diplomski Stručni Studij smjer Ekološka i Održiva Poljoprivreda. Radi kao odgovorna osoba u tvrtci ID90 d.o.o. za: Zaštitu bilja i eradikaciju korova te D.D.D. poslove odbijanje ptica i zmija. Uža specijalnost: zaštita bilja, praćenje proizvodnje, suzbijanje štetnika, pčelarstvo. Aktivan član Gradske Pčelarske Službe grada Zagreba, suradnik na projektu uzgoja pčela Apis Mellifera Carnica, varooa tolerantnih po principu dr.sc. John Keffus.