Stupanjem na snagu ovog Pravilnika stavlja se izvan pravne snage Pravilnik o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja štetnim tvarima (»Narodne novine «, broj 32/2010).
Tvari koje se smatraju onečišćivačima
U dijelu I (Opće odredbe), člankom 1. propisano je da se ovim Pravilnikom utvrđuju tvari koje se smatraju onečišćivačima poljoprivrednog zemljišta, njihove najviše dopuštene količine u tlu, mjere za sprječavanje onečišćenja zemljišta i kontrola onečišćenja zemljišta, s ciljem da se zemljište zaštiti od onečišćenja i degradacije i održi u stanju koje ga čini povoljnim staništem za proizvodnju zdravstveno ispravne hrane, radi zaštite zdravlja ljudi, životinjskog i biljnog svijeta, nesmetanog korištenja, zaštite prirode i okoliša. Članak 2. propisuje da se zaštita zemljišta od onečišćenja provodi zabranom, sprječavanjem i ograničavanjem unošenja onečišćujućih tvari u zemljište kao i poduzimanjem drugih mjera za njegovo očuvanje.
Onečišćujuće tvari su teški metali (Cd, Cr, Cu, Hg, Ni, Pb i Zn) i potencijalno toksični esencijalni elementi (Zn i Cu), organske onečišćujuće tvari (pesticidi, industrijske kemikalije, nusproizvodi izgaranja i industrijskih procesa), radionuklidi i patogeni organizmi. Onečišćujućim tvarima smatraju se i tvari koje se uobičajeno unose u zemljište, ali neadekvatnom primjenom (količine, vrijeme primjene, uvjeti u zemljištu i drugo) mogu prouzročiti štete po okoliš i/ili zdravlje ljudi.
Pravilnik kao izvore onečišćenja navodi: industrijska proizvodnja i usluge, industrijski otpad, gradski otpad, naftna Na temelju članka 5. stavka 4. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, broj 39/2013), ministar poljoprivrede donio je Pravilnik o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja. Navedeni Pravilnik objavljen je u „Narodnim novinama“ broj 9/14, od 24. siječnja 2014. godine, a stupio je na snagu 1. veljače 2014. godine. industrija, rudarstvo, elektrane, skladišta, vojna aktivnost, promet, transportni izljevi, poljoprivredna djelatnost, incidentne situacije i ostalo.
Značenje pojedinih pojmova u Pravilniku
1. Poljoprivredno tlo je dio zemljišta koji se koristi za poljoprivrednu proizvodnju pod čime se podrazumijeva površinski obrađeni sloj tla, kao i dublji slojevi koji nisu zahvaćeni obradom, uključujući rastresite dijelove supstrata s podzemnom vodom koji mogu također biti onečišćeni tvarima unijetim u zemljište na opisani način.
2. Onečišćujuća tvar je svaka tvar koja može prouzročiti promjene kemijskih, fizikalnih i bioloških značajki zemljišta uslijed čega se umanjuje njegova proizvodna sposobnost, odnosno ograničava korištenje u poljoprivrednoj proizvodnji.
3. Onečišćenost poljoprivrednog zemljišta je stanje koje nastaje izravnim unošenjem ili postupnim rasprostranjenjem (transportom ili taloženjem) onečišćujućih tvari i njihovim nakupljanjem u zemljištu iznad najviših dopuštenih količina po odredbama ovog Pravilnika.
4. Onečišćivač je svaka pravna ili fizička osoba čije djelovanje posredno ili neposredno uzrokuje onečišćenje poljoprivrednog zemljišta.
5. Otpadni mulj je preostali, obrađeni ili neobrađeni dio mulja iz uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda.
6. Mineralno (anorgansko) gnojivo jest gnojivo u kojem su prijavljena hraniva u obliku anorganskih soli dobivenih ekstrakcijskim i/ili fizikalnim i/ili kemijskim industrijskim postupcima.
7. Organsko gnojivo jesu organske tvari uglavnom tvari biljnog i/ili životinjskog podrijetla, koje se dodaju u tlo s osnovnom namjenom ishrane bilja.
8. Stajski gnoj je kruti stajski gnoj, gnojovka, gnojnica i stajski gnoj kao organski gnoj u prerađenom obliku.
9. Kruti stajski gnoj je smjesa stelje, krutih i tekućih životinjskih izlučevina različitog stupnja biološke razgrađenosti, stabilnosti i zrelosti.
10. Gnojovka je polutekuće stajsko gnojivo, smjesa krutih i tekućih izlučevina, tj. stajski gnoj uglavnom bez stelje.
11. Gnojnica je tekući stajski gnoj, najčešće smjesa tekućih životinjskih izlučevina i otpadnih voda (obično nastaje kao tekući ostatak izlučevina koje stelja ne uspije upiti)
12. Pesticid je:
(a) sredstvo za zaštitu bilja, kako je definirano u Uredbi (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o stavljanju sredstava za zaštitu bilja na tržište i stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 79/117/EEZ i 91/414/EEZ (SL L 309, 24.11.2009.);
(b) biocidni proizvod, kako je definirano u Uredbi (EU) br. 528/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. svibnja 2012. o stavljanju na raspolaganje na tržištu i uporabi biocidnih proizvoda (SL L 167, 27.6.2012.)
Maksimalno dopuštene količine onečišćujućih tvari u poljoprivrednom zemljištu
Odredbama članka 4. propisano je da se poljoprivredno zemljište smatra onečišćenim kad sadrži više teških metala i potencijalno onečišćujućih elemenata od maksimalno dopuštenih količina (MDK), izraženo u mg kg-1 kako je to prikazano:
Stupanj onečišćenja zemljišta teškim metalima i potencijalno onečišćujućim elementima izračunava se prema sljedećoj jednadžbi:
So (%) = ukupni sadržaj teških metala u zemljištu/maksimalno dopuštena vrijednost x 100
Za interpretaciju onečišćenja koristite se sljedeći kriteriji:
– čisto, neopterećeno zemljište do 25%;
– zemljište povećane onečišćenosti 25 – 50%;
– zemljište velike onečišćenosti 50 – 100%;
– onečišćeno zemljište 100 – 200%;
– zagađeno zemljište više od 200% od graničnih vrijednosti.
Članak 5. propisuje maksimalno dopuštene količine organskih onečišćujućih tvari u tlu izraženo u mg/kg-1 suhog tla. Maksimalno dozvoljena koncentracija ukupnih ugljikovodika u poljoprivrednom zemljištu lakšeg mehaničkog sastava (pjeskovito/ilovasta tlo) iznosi 1 g/kg tla, a za teža glinasta tla granična vrijednost je 2 g/kg tla. Na onečišćenim poljoprivrednim tlima saniranim bilo kojom metodom utvrđeni sadržaj ukupnih ugljikovodika ispod gore navedenih vrijednosti smatrat će se zadovoljavajućim, a takvo tlo uspješno saniranim. Postupci uzimanja, čuvanja, pripreme i ispitivanja uzoraka poljoprivrednog zemljišta uređuju se Pravilnikom o metodologiji za praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta. U Glavi III (otpadni mulj) odredbama sadržanim u članku 6. propisano je da je način gospodarenja otpadnim muljem iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, kada se mulj koristi u poljoprivredi, uključujući maksimalno dopuštenu količinu teških metala i organskih tvari, uređen posebnim propisom.
Primjena gnojiva
U glavi IV (Gnojiva i poboljšivači tla) odredbama sadržanim u članku 7. propisano je da su načela dobre poljoprivredne prakse u korištenju gnojiva, uvjeti korištenja i postupanja s gnojivima, posebno korištenje gnojiva s dušikom, uređeni posebnim propisom. Članak 8. propisuje da se organsko gnojivo, poboljšivači tla i ostala sredstva koja se unose u tlo ili se koriste u staklenicima i plastenicima kao supstrat ili komponenta u pripremi supstrata, mogu koristiti ako su na deklaraciji proizvoda navedeni podaci o sadržaju teških metala i drugih onečišćujućih tvari. Sadržaj onečišćujućih tvari u organskim gnojivima i poboljšivačima tla koji se koriste uz miješanje sa tlom ne smije prelaziti peterostruku količinu iz članka 4. ovoga Pravilnika. Ako se poboljšivači tla koriste kao supstrat za proizvodnju bez miješanja s tlom, sadržaj onečišćujućih tvari ne smije prelaziti najviše dopuštene količine iz članka 4. ovoga Pravilnika. Odredbama članka 9. propisano je da je maksimalno dozvoljena količina primjene gnojovke u poljoprivrednom tlu do 60 m3/ha godišnje, a u izvanvegetacijskom razdoblju (listopad – travanj) dozvoljeno je trošiti do 30 m3/ha. U cilju smanjivanja gubitaka dušika ispiranjem i isparavanjem zabranjuje se gnojenje gnojnicom i gnojovkom na svim poljoprivrednim površinama bez obzira na pokrov u razdoblju od 15. studenoga do 15. veljace i gnojenje gnojnicom i gnojovkom raspodjelom po površini bez unošenja u tlo na svim poljoprivrednim površinama u razdoblju od 1. svibnja do 1. rujna. U Glavi V (Sredstva za zaštitu bilja), odredbama sadržanim u članku 10. propisano je da su stavljanje na tržište sredstava za zaštitu bilja, njihova distribucija, prodaja, primjena, redoviti pregledi strojeva za primjenu pesticida, izobrazba profesionalnih korisnika pesticida, distributera i savjetnika, mjere za smanjenje rizika za okoliš, zdravlje ljudi i životinja, postupanje s ostacima sredstava za zaštitu bilja i praznom ambalažom uređeni posebnim propisima kojima se uređuju sredstva za zaštitu bilja i održiva uporaba pesticida.
Ispitivanje i praćenje stanja onečišćenosti
Glava VI (Završne odredbe) odredbama članka 11. propisano je da se u cilju zaštite poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja provodi ispitivanje i trajno praćenje stanja onečišćenosti poljoprivrednog zemljišta. Ispitivanje onečišćenosti poljoprivrednog zemljišta obavlja Agencija za poljoprivredno zemljište, te drugi laboratoriji ovlašteni od Ministarstva poljoprivrede. Trajno pracenje stanja poljoprivrednog zemljišta u cilju zaštite od onecišcenja obavlja Agencija za poljoprivredno zemljište sukladno clanku 6. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, broj 39/2013). Utvrđujući stupnjeve onečišćenosti poljoprivrednog zemljišta, precizno definirajući pojedine skupine onečišćivaća, pruža mogućnost utvrđivanja stvarne, odnosno uporabne vrijednosti poljoprivrednog zemljišta, što ima izravan utjecaj na planiranje gospodarenja zemljištem, odabir poljoprivrednih kultura i uspješnost poljoprivredne proizvodnje. Što se tiče zakupa poljoprivrednog zemljišta, podrobna analiza tla i utvrđeni stupanj zagađenja mogla bi biti odlučujuća osnova za donošenje konkretnih odluka, kako kod zakupodavca vezanih za cijenu zemljišta, tako i kod zainteresiranih zakupnika koji žele zakupiti zemljište. Ističemo normiranje korištenja gnojevke i gnoja, kako vremensko, tako i količinsko, koje pruža mogućnost optimalnog izračuna i pravodobne uporabe stajskog gnojiva.
