Drvo Paulovnia uključuje 20 različitih vrsta. Ona u svijetu slovi kao najbrže rastuće drvo zbog čega se s pravom može nazvati drvom budućnosti. Drvo vrste Paulownia lagano je i izuzetno čvrsto, svijetle je boje i lako se boji.
Ima medonosna svojstva, jer u jednoj sezoni to drvo posađeno na jednom hektaru površine daje između 900 i tisuću kilograma nektara.
Stabala paulovnije ima na području Hrvatske starih oko 100 godina. Najstarija su na području grada Daruvara, te u Istri od 60-70-ih godina prošlog stoljeća, a najčešće se mogu naći po parkovima.
Znajući kako živimo u vrijeme kada je eksplontacija šuma dosegla, ili će doseći za koju godinu svoj vruhunac, tek sada dolazi ovo svestrano drvo do izražaja.
Otkupljuju se i nusproizvodi kao što je peletirana stočna hrana od lišća, koja služi za dohranu domaćih životinja, a pogodna je i za proizvodnju celuloze, biomase i etanola. Za 2-3 godine dostiže visinu od 10-ak metara. Za 7 godina dostigne debljinu promjera 30 cm, a po jednoj biljci dostiže do 1m2 drveta.
Paulovniju nazivaju „drvo-feniks“, budući da nakon sječe iz panja potjera novu mladicu koja se iznova može eksploatirati. Riječ je o nesumnjivo najbrže rastućem i najisplativijem stablu na Zemlji.
Višestruko korisna
Paulovnija u industriji i obrtništvu koristi se za izradu glazbala, brodogradnji, zrakoplovnoj industriji, izradi dasaka za jedrenje, montažnih kuća, građe, stolarije, furnira, namještaja, igračaka i drugih predmeta od drveta. Vlaknasta struktura sa zračnim porama, te otpornost na vlagu uz postojanu formu pri ekstremnim uvjetima, čine je izvrsnim izolacijskim materijalom koji se zbog ovih osobina koristi i pri izradi sapuna.
Paulovnija u energetskoj namjeni koristi se za izradu peleta i bioetanola, budući da ima iznimno visoku energetsku vrijednost. U režimu energetske sadnje, sadi se na razmak od 2 x 3 do 1 x 2 metra, dakle između 1600 i 5000 sadnica po hektaru. Paulovnija kao stočna hrana koristi se zbog visokog udjela bjelančevina (20%) i različitih mikroelemenata, što je čini iznimno kvalitetnim i probavljivim krmivom.
Za proizvodnju stočne hrane sadi se u sklopu 4000 biljaka po hektaru koje se kose kada porastu 80-90 centimetara i daju 6 do 7 otkosa na godinu. Paulovnija je i medonosno drvo, a cvjetovi se koriste i u farmaceutskoj industriji. Listovi promjera oko 70 centimetara sadrže do 15 % dušika, pa se rabe i u proizvodnji kvalitetnog humusa.
Med od paulovnije je kvalitetan, svijetli, jasan, vrlo aromatičan, po boji može se usporediti s bagremovim medom. Ljekovit je i može pomoći u liječenju bronhitisa i drugih respiratornih bolesti, a također poboljšati rad žuči i jetre i probave općenito.
Nevjerojatno drvo
Paulownija za otprilike 8 – 10 godina može proizvesti otprilike 1 m3 po stablu. Riječ je o neinvazivnoj vrsti koja uspijeva i na vrlo škrtom tlu. Zbog visokog udjela tanina koji posjeduje razvila je otpornost naspram različitih štetočina, pa zaštita od kukaca i bolesti gotovo da i nije potrebna.
Možebitno je potrebna zaštita od divljači u početnom razdoblju, dok su biljke još mlade. Paulownija je čvrsto drvo, a istodobno i najlakše poznato drvo težine 272 – 336 kg/m3 (prosječno 304 kg/m3).
Drvo je svijetlo i gotovo bez čvorova s otpornošću na savijanje i uvijanje, što ga čini savršenim za rezbarenje. Vatrootporna točka – točka paljenja je dvostruko veća (400° C) od borovine, što je posebno zanimljivo za obalna područja koja su ljeti izložena povećanom riziku od požara.
Kubični metar u režimu industrijske sadnje, na svjetskom tržištu dostiže visoku cijenu, (Paulovnija se na svjetskim burzama najčešće prodaje pod svojim japanskim imenom: Kiri.) Budući da se za industrijske svrhe sadi na razmak 5 x 4 ili 4 x 4 metra, sadi se između 500 i 625 sadnica po hektaru.
Hektar zemljišta sa 625 stabala Paulownija za 3 godine donese nevjerojatnih 57 tona drvne mase, a za 8-10 godina čak mogućih 190 tona.
U otprilike osmoj-desetoj godini stablo ima prosječno 1 m3 drveta i moguće ga je eksploatirati još 3 puta, jer će nakon svake sječe potjerati novu mladicu koja kroz 8-10 godina ponovno postiže oko 1 m3 drveta u idealnim uvjetima.
Nakon treće godine stablo ima prosječno 0,3 m3 drveta i moguće ga je eksploatirati 8 puta jer će nakon svake sječe potjerati novu mladicu koja kroz 3 godine ponovno postiže oko 0,3 m3 drveta.
Uz dovoljno znanja sadnja te vrste može biti vrlo unosna, a svima zainteresiranima za sadnju paulovnije, za kvalitetan savjet o sadnji i uzgoju svakako preporučamo tvrtku Mirtalis iz Zagreba.
