Dvjestotinjak se uzgajivača goveda, agronoma, tehnologa, veterinara kao i predstavnika akademske zajednice, stručnih institucija, provedbenih tijela, pratećih industrija, okupilo u Poreču na tradicionalnom Savjetovanju uzgajivača goveda u RH kako bi raspravljali o trenutnom stanju, aktualnim izazovima i trendovima sektora, te razmijenili iskustva, praktične savjete, konkretne primjere kao i najnovija saznanja, sve u zajedničkom nastojanju iznalaženja mogućih rješenja za stvaranje pretpostavki za učinkovitiju i konkurentniju domaću poljoprivrednu proizvodnju.
Ovogodišnje, 19. poredu Savjetovanje je organizirala Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) u suradnji sa sa Središnjim savezom hrvatskih uzgajivača simentalskog goveda (H.U.SIM) i Savezom udruga hrvatskih uzgajivača holstein goveda (SUHUH), a pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva (MPŠR) te supokroviteljstvom Istarske županije.
Zaustavljen trend pada proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj
Oslikavajući stanje sektora, izv.prof.dr.sc. Krunoslav Karalić, v.d. ravnatelja HAPIH-a, u uvodnoj je riječi naveo kako se posljednjih deset godina i na razini Europske unije i u Hrvatskoj bilježi trend pada broja krava. Broj mliječnih krava na području EU-a manji je za 10%,a proizvodnja mlijeka po kravi povećala se za 20%.
–U istom vremenskom razdoblju u Hrvatskoj je evidentno povećanje proizvodnje mlijeka po kravi više od 40%. Smanjenje broja krava prisutno je za nešto više od 50%. Ipak treba istaknuti činjenicu koja ohrabruje. Nakon niza godina zabilježeno je povećanje isporučenih odnosno otkupljenih količina mlijeka za 0,5% u odnosu na prethodnu godinu, istaknuo je izv. prof. dr. sc. Karalić.
Dodao je kako su otkupne cijene mlijeka u RH niže od prosječnih cijena u EU-u. Tako je primjerice prosječna cijena u RH za siječanj ove godine niža za 7,7%. S druge strane, prosječne referentne cijene goveđeg mesa u EU-u na najvišoj su razini u povijesti i svjedočimo kontinuiranom trendu rasta.
–Teško je reći što će biti dalje, komentirao je trenutno stanje u sektoru predsjednik H.U.SIM-a Damir Horvatić. Istaknuo je kako se sve vrti oko cijene mlijeka.
–Ako će cijena mlijeka biti bolja, krave se neće prodavati. Simentalsko govedo je kombinirana pasmina pa je kod nas situacija nešto bolja, jer se bavimo i tovom. Kao jedno od rješenja dali smo prijedlog da se uvede poticaj za svako ženko rasplodno grlo, rekao je.
–Otkupna cijena mlijeka u Hrvatsko je 50 eurocenti, a u europskim zemljama u okruženju 60. Cijena mlijeka se nažalost odražava i na broj krava. No, proizveli smo više mlijeka nego prošle godine i konačno zaustavili pad proizvodnje, i sad smo očekivali iskorak. Moramo biti 10-15 posto jači u odnosu na ostale ako želimo povećanje proizvodnje, rekao je Branko Kolak, predsjednik SUHUH-a. Izrazio je nadu da će se trendovi okrenuti na bolje.
Iskazan interes za mjere i programe revitalizacije proizvodnje
–Ovo je najveći broj uzgajivača stoke koji je ikada bio u našoj županiji, izrazio je zadovoljstvo skupom Ezio Pinzan, pročelnik Uprave za poljoprivredu, šumarstvo, lovstvo, ribarstvo i vodno gospodarstvo Istarske županije ističući kako je u ovoj županiji poljoprivreda u sjeni turizma.
–Mladi će se prije okušati u turizmu ili IT sektoru nego u poljoprivredi, a najmanje im je zanimljivo stočarstvo. Mi to pokušavamo promijeniti i ulažemo velike napore da održimo postojeći fond stoke, rekao je Pinzan. Zahvalio se predstavnicima fakulteta i HAPIH-a koji već godinama istarskim proizvođačima pružaju stručnu i znanstvenu podršku.
Istaknuo je i veliku ulogu Agencije za ruralni razvoj Istre koja je nositelj revitalizacije istarskog goveda.
–Zahvaljujući velikim ulaganjima i velikom trudu uspjeli smo dobiti zaštićenu oznaka izvornosti za meso istarskog goveda na nivou Europske unije. Sada pokušavamo objediniti i uzgajivače buše i uzgajivače podolskog goveda, kao naših autohtonih pasmina, da zajednički nastupimo na tržištu. Moramo biti drugačiji, zanimljiviji. To je jedan od načina kako proizvođačima omogućiti i bolju cijenu za primarnu proizvodnju, zaključio je Pinzan.
Pozdravljajući prisutne u ime potpredsjednika Vlade i ministra poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, dr.sc. Mato Čačić, v.d. ravnatelja Uprave za stočarstvo i kvalitetu hrane, istaknuo je kako su posljednje četiri godine bile bremenite izazovima, od Covida i potresa, do bedrenice i tržišnih poremećaja uslijed rata u Ukrajini, te iskazao uvjerenje kako će dolazeće godine uz provođenje svim mjera biti razvojno razdoblje.
Predstavio je mjere i programe za obnovu narušenog proizvodnog potencijala u sektoru mliječnog govedarstva kroz koje su uzgajivačima na raspolaganju 24 milijuna eura u iduće tri godine. Pojasnio je i ciljeve vezane za provedbu strategije poljoprivrede do 2030. i Program razvoja sektora mesnog govedarstva po kojima bi se u ovom razdoblju trebala povećati vrijednost ove govedarske proizvodnje za 20 posto, porasti populacija krava mesnih i kombiniranih pasmina u proizvodnji mesa na više od 100.000 grla, doseći 74 posto samodostatnosti te osnažiti proizvođačke i sektorske organizacije.
–Interesa ima i već sad imamo puno upita za ove programe, najavljuje dr.sc. Čačić.
Okrugli stol „Stanje i mogućnosti razvoja govedarske proizvodnje“
Središnji dio programa prvoga dana savjetovanja bila je panel rasprava „Stanje i mogućnosti razvoja govedarske proizvodnje“, za koju je uvodno izlaganje održao prof.dr.sc. Zoran Grgić s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Na panelu, koji je moderirao Davor Pašalić iz Centra za stočarstvo HAPIH-a, su osim prof. Grgića sudjelovali i dr.sc. Mato Čačić (MPŠR), dr.sc. Zdenko Ivkić (HAPIH), dr.sc. Krešimir Trninić (APPRRR), Damir Horvatić (H.U.SIM), Branko Kolak (SUHUH), Rodoljub Džakula (Savez uzgajivača mesnih pasmina goveda) i Toni Rajić (Udruga Baby Beef).
Kao odgovor na ključno pitanje – kako pomoći proizvođačima da budu što konkurentniji u svojoj proizvodnji i opstanu na zajedničkom europskom tržištu, postavljeni su ambiciozni ciljevi do 2030. godine te predložene izmjene zakona, pravilnika i programa pomoći. Teško se natjecati i postići konkurentnost domaćih proizvođača jer Europa većinu poljoprivrednih proizvoda ima u suficitu, a Hrvatska u deficitu te se njihovi viškovi prelijevaju na naše tržište, čulo se između ostaloga, na panel raspravi u kojoj su se otvorila i pitanja promjene percepcije mladih o poljoprivrednoj proizvodnji, promjene zakona o poljoprivredom zemljištu, pitanja profitabilnosti proizvodnje, investicijskih potpora i sektorskih natječaja, pitanja diverzifikacije proizvodnje i lakšem pristupu proizvodnji iz obnovljivih izvora energije i dr.
Ova multidisciplinarna pitanja nije moguće rješavati i razmatrati samo na razini ministarstva poljoprivrede nego i na razini drugih ministarstava i same Vlade RH, svojevrstan je zaključak panela.
Baranjsko zlato OPG-a Sintija Lenđel iz Podolja – šampion sireva
U okviru ovogodišnjeg savjetovanja, organizirana je i 1. Izložba hrvatskih kravljih sireva koja je bila natjecateljskog karaktera.
–Izložba je dodana vrijednost savjetovanja te prilika za unapređenje i promociju sireva kao i gospodarstva na kojima se proizvode. Upravo s tom namjerom smo napravili iskorak u promociji senzorske ocjene sireva, te smo, da bismo dodatno motivirali naše sirare na njihovom putu ka izvrsnosti, uveli nove oznake HAPIH kvalitete koje odražavaju vrijednost proizvoda kroz zlatnu, srebrnu ili brončanu medalju, rekao je Krunoslav Karalić.
Izvor: hapih.hr
