U Strateškom planu Zajedničke poljoprivrednike politike RH za razdoblje od 2023. do 2027. g. nekoliko je ključnih tema. Među njima se ističe pitanje kako postići komplementarnost između poboljšanja konkurentnosti i poboljšanja ekološke provedbe. Uz istodobno podržavanje održivih ruralnih područja i otpornosti na klimatske promjene.

Za budućnost hrvatske poljoprivrede od izuzetnog je značaja i pitanje kako ostvariti ciljanu vrijednost poljoprivredne proizvodnje do 2030. g. u iznosu od 30 milijardi kuna, uz povećanje stočnog fonda u govedarstvu i svinjogojstvu te značajno smanjenje stakleničkih plinova, odnosno kako osigurati daljnje jačanje konkurentnosti ratarske proizvodnje uz smanjenu upotrebu pesticida i mineralnih gnojiva. Zaključak je to prvog okruglog stola, konzultantske tvrtke Smarter, specijalizirane za poljoprivredu i prehrambenu industriju. On je nedavno organiziran u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede, pred novo programsko razdoblje ZPP-a za razdoblje 2023. do 2027.

Sudionici okruglog stola složili su se kako je određene teme potrebno još dodatno razmotriti. Prije konačnog usvajanja Strateškog plana od strane Europske Komisije potrebno je pokušati postići najviši stupanj usklađenosti s potrebama poljoprivrede RH. Prisutni su izrazili zadovoljstvo da je Ministarstvo poljoprivrede kod izrade ovog važnog dokumenta provelo više krugova konzultacija. Također, bilo je na raspolaganju poljoprivrednicima kako bi se ovi važni planovi raspravili, ali i da se proizvođači na vrijeme upoznaju što mogu očekivati u novom programskom razdoblju.

Novom Zajedničkom poljoprivrednom politikom EU dana je obveza zemljama članicama da najmanje 35 posto proračuna za ruralni razvoj bude namijenjeno svim vrstama mjera vezanih za okoliš i klimu. To uključuje i dobrobit životinja, dok minimalno 25 posto proračuna izravnih plaćanja treba dodijeliti za eko-sheme. Pritom je važno voditi brigu o tri ključna stupa: održivosti proizvodnje, ekološkom te gospodarsko-socijalnom aspektu. Hrvatska po pitanju okolišno/klimatskih pitanja povezanih s poljoprivredom, kao što su primjerice bioraznolikost, emisije stakleničkih plinova i drugo ima komparativnu prednost. Ostvaruje bolje rezultate od prosjeka EU, izjavila je u uvodnom obraćanju ministrica poljoprivrede Marija Vučković. Ona je naglasila kako su postavljeni ambiciozni ciljevi. Oni se neće postići ako u poljoprivredi sve ostane kao što je to danas.

Hrvatska na raspolaganju ima ogroman novac

Hrvatska kroz pet godina, od 2023. do 2027. g., ne računajući državna sredstva, na raspolaganju ima 3,25 milijardi eura. Nešto više od 1,5 milijardi eura namijenjeno je za ruralni razvoj. Ministarstvo poljoprivrede detaljno je prezentiralo sve mjere koje se predlažu u okviru onoga što se naziva „zelena arhitektura“. Posebno eko sheme u okviru izravnih plaćanja i mjera ruralnog razvoja. One se plaćaju po površini i po uvjetnom grlu držanih životinja. Veliki dio tih mjera se provodio i do sada, no neki zahtjevi u vezi s održavanjem plodoreda, načinom obrade tla, uvođenjem konsocijacija  značajno poticanje sjetve laguminoza, upravljanje stajskim gnojem na oraničnim površinama su detaljnije razrađeni. Osobito zbog njihovog doprinosa poboljšanju plodnosti tla predviđene i dodatne potpore.

Poljoprivredni proizvođači su svjesni potrebe jačanja otpornosti na klimatske promjene i očuvanja prirode i okoliša, ali i poljoprivrednih resursa. Zadovoljni su naporima Ministarstva da su kod kreiranja intervencija i obujma sredstava u obzir uzete i one mjere koje su već i sada pokazale dobre rezultate. Npr. dobrobit životinja i upravljanje stajskim gnojem. Također se ističe potreba da se pojedine mjere za zaštitu ugroženih vrsta, zaštitu ekoloških površina, šumarske mjere financiraju iz sredstava za zaštitu prirode, a ne iz sredstava za poljoprivredu. Dani su i konkretni prijedlozi kako još više poboljšati zaštitu poljoprivrednog tla, uz upotrebu sredstava koja je moguće naći kao nusproizvod prerađivačke industrije, objašnjavaju iz Smartera.

U prezentacijama Ministarstva poljoprivrede i Smartera naglašeno je kako je poljoprivreda odgovorna za 10,3 posto emisija stakleničkih plinova u EU. Od njih gotovo 70 posto potječe iz stočarstva.

Sudionici panel rasprave

Na razini EU-a očekuje se smanjenje upotrebe mineralnih gnojiva za 20 posto. Zatim uporabe pesticida za 50 posto; smanjivanje gubitaka hranjivih tvari za 50 posto koji su veliki izvor onečišćenja zraka, tla i voda. Utjecaj na klimu je i višak hranjivih tvari u okolišu (posebno dušika i fosfora). Cilj je i da udio krajobraznih obilježja visoke raznolikosti dosegne najmanje 10 posto. Udio ekološkog uzgoja u poljoprivredi trebao biti najmanje 25 posto, kazala je konzultantica Smartera Zvjezdana Blažić.

Tijekom rasprave naglašeno je kako su emisije stakleničkih plinova u poljoprivredi u Hrvatskoj uzrokovane s tri glavna čimbenika. To su loše upravljanje tlom (41 %), crijevna fermentacija stoke (36 %), loše upravljanje stajskim gnojem (20 %). Stručnjaci Smartera kao i velika većina sudionika okruglog stola upozoravaju da za razliku od okolišno – klimatskih pitanja povezanih s poljoprivredom, u kojima Hrvatska ostvaruje bitno bolje rezultate od EU prosjeka, hrvatska poljoprivreda ima znatno lošije rezultate od EU prosjeka. I to u područjima produktivnosti rada, produktivnosti proizvodnje po ha poljoprivredne površine i drugih indikatora konkurentnosti. Sudionici, predstavnici poljoprivrednika, naglasili su potrebu za povećanim informiranjem i prijenosom znanja poljoprivrednicima u vezi s okolišno prihvatljivijim proizvodnim praksama. Također i potrebu korištenja digitalnih tehnologija u poljoprivredi koja želi optimalno koristiti sve inpute u proizvodnji.

Izvor: Smarter.hr

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakPredstavljena međimurska arhivska vina
Sljedeći članakBespovratna sredstva za pripremu infrastrukturnih projekata
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.