Ta zelena je boja zimzelenih grana koje kao naznaku novog rasta unosimo u dom, a crvena njezin najbolji pratitelj. Nije zato čudno da su biljke koje u zimsko doba nose tu veselu kombinaciju postale simbolima Božića. Ne možemo im odoljeti – i one su dio predblagdanskog iščekivanja.
Božićna zvijezda, poinsetija ili mlječika prekrasna (Euphorbia pulcherrima) toliko je poznata da jedva o njoj treba govoriti. Krupni pricvjetni listovi mogu biti bijeli, ružičasti, krem i žuti, ali ipak je najtraženija klasična crvenozelena kombinacija, ona s božićnih čestitki. Ne baš tako uobičajena, ali vrlo lijepa i još unutar prigodne crveno zelene kombinacije je poinsetija tamnocrvenih brakteja, baršunastih poput latica ruže.
Božićni kaktus (Zygocactus) svojom cvatnjom u ranu zimu kvalificirao se među najtraženije lončanice ovog razdoblja. Međutim, ova pomalo starinska biljka ne voli baš uvjete u suvremenim stanovima, jer treba vlažan i prohladan zrak. Osim toga osjetljiva je na premještanje nakon što se zametnu cvjetni pupovi. Zato može, na našu žalost, izgubiti pupove kratko nakon što je unesemo u sobu. Ali ako mu osiguramo prikladne uvjete, božićni kaktus s godinama postaje sve veći i ljepši, i redovito nas obraduje cvjetovima u doba kad većina drugog sobnog bilja miruje.
Ardizija (Ardisia crenata) slično božićnom kaktusu ne voli pretopla mjesta. No, daleko od toga da bude poznata kao božićni kaktus, rijetko se nalazi u prodaji, a njezino ime ne priziva odmah sliku biljke. Ipak je to prepoznatljiva biljka, nalik na malo stabalce visoko oko pola metra, s krošnjicom duguljastih sjajnih tamnozelenih kožastih listova.
Najzanimljiviji na biljci su plodovi, crvene okrugle bobice koje se pojavljuju početkom zime, a traju do kraja proljeća, ponekad još mjesecima. Biljka je prepoznatljiva po gotovo vodoravnim granama i po smještaju cvjetova, kasnije bobica, u donjem dijelu. Tako su crveni plodovi smješteni ispod glavnine lišća i ničim zakriveni ističu se na biljci.
Ardizija voli svijetlo, umjereno toplo mjesto s jednolikom temperaturom, te dosta vlažnu zemlju. U proljeće, prije cvatnje, biljku treba prikratiti da se suviše ne izduži. Cvjetove je dobro oprašiti čistim kistom. Uzgoj nove biljke iz sjemena ili reznica bolje uspijeva u toplijim prostorijama.
Skimija (Skimmia japonica) je slična ardiziji, ali ne toliko da bi te dvije biljke trebalo brkati. To je zimzeleni grm spora rasta, koji se može naći i na zaklonjenim mjestima u vrtovima. Također je duguljastih, kožastih listova, no, više grmolika rasta, a bjelkasti sitni cvjetići u uspravnim grozdićima javljaju se u proljeće na vrhovima izboja. Tu se ujesen razviju i plodovi: sjajne, crvene, bobama nalik koštunice, koje ostaju dugo na biljci.
No, to je dvodomna vrsta: ženski i muški cvjetovi nalaze se na različitim biljkama, a plodovi se razvijaju samo na ženskim. Za zametanje plodova potrebno je da se u vrijeme cvatnje blizu ženske biljke nalazi i muška. Zato će primjerci koje sada kupujemo s plodovima iduće godine ostati bez njih, osim ako ne uspijemo nabaviti i mušku biljku. Skimija voli svjeća i prozračna mjesta, a topli dio godine najradije provodi u sjenovitom dijelu vrta. Zemlja u posudi ne smije se nikad posve isušiti.

Prethodni članakPriprema kobasica u kućanstvu
Sljedeći članakRajčica rana u zaštićenu prostoru
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.