""Državama članicama omogućeno je da kroz izravna plaćanja pojačaju potpore regijama u kojima su uvjeti teži, piše u zajedničkom strateškom agro dokumentu.

Neispunjena obećanja

Je li smanjenje visine izravnih plaćanja, odnosno iznosa poticaja poljoprivrednicima, kao i nejasnoće oko razloga za smanjenje, sastavni dio te reforme, poljoprivrednim proizvođačima u Hrvatskoj nije jasno. Ministar poljoprivrede, Davor Romić u travnju je u intervjuu u Gospodarskom listu izjavio da neće biti smanjenja „ izravnih plaćanja“ i da je za izravna plaćanja u poljoprivredi proračunom za 2016 godinu osigurano 2,6 milijarde kuna, kao i da će isplate za proizvodnu 2015. godinu biti na razini isplata za proizvodnu 2014. godinu, od čega je iz EU fonda osiguran ukupan iznos od oko 1.7 milijardi (51,11% od ukupne omotnice). Zaključno s potporama za proizvodnu 2015., te s predujmom za 2016. od 776 milijuna kuna, poljoprivrednicima bi trebalo u ovoj godini biti isplaćeno ukupno 3,4 milijarde kuna iz nacionalnog i proračuna EU, odnosno 2,65 milijardi kuna za izravna plaćanja, a 596 milijuna kuna dostupnih kroz IAKS mjere ruralnog razvoja (Integrirani administrativni i kontrolni sustav za plaćanja u poljoprivredi). Međutim, početkom srpnja još uvijek nije bila jasna situacija oko isplate poticaja. Mnogi novac još nisu dobili, a oni kojima je isplaćen, razočarani su iznosom, umanjenim u prosjeku za 40%.

Pripremaju li se veliki prosvjedi zemljoradnika?

Radi nejasne situacije oko isplate, ali i zbog dosta smanjenih isplaćenih poticaja, Petar Pranjić iz Čeminca, jedan od većih poljoprivrednih proizvođača pivarskog ječma, borac za prava zemljoradnika, ujedno predsjednik udruge Baranjska brazda, najavio je sredinom srpnja prosvjedni marš traktorima u Zagreb. Povod prosvjeda je što se Ministarstvo poljoprivrede ne očituje o razlozima bitno umanjenih iznosa isplaćenih poticaja i o nepoznatom datumu isplate ostatka novaca. Petar Pranjić je rekao za Gospodarski list da su poljoprivrednici u ovom slučaju prevareni za cijelu jednu milijardu kuna. Na svom primjeru objasnio je da je zakinut za 1.470 kuna po hektaru, a na njegovih obrađenih i zasijanih 78 hektara to je 60 tisuća kuna manje nego prethodne godine. Po njegovim riječima, ministarstvo poljoprivrede obmanulo je zemljoradnike, najavljujući čak 250 milijuna kuna više novaca za poticaje, pogotovo mladim poljoprivrednicima. Predsjednik udruge Baranjska brazda dobio je informacije da su veliki poljoprivredni sustavi, odnosno tvrtke, još u ožujku dobili svoje poticaje i to u cjelokupnom iznosu, jednokratno.

""

“Ne poštuje nas ni vlastita država”

Nisu zadovoljni ni seljaci u Vukovarsko srijemskoj županiji, pogotovo oni koji su se „okrenuli“ proizvodnji sjemenskih sorti krumpira, luka, začinske paprike. Zolika Račman iz sela Čakovaca, nedaleko Vukovara, vrlo je rezigniran postupanjem države prema poljoprivrednicima, pogotovo onima koji nastoje proizvesti sjeme domaćih sorti, kako bi smanjili troškove uvoza sjemenskih proizvoda, ali i dali veću razinu sigurnosti održive proizvodnje hrane. Njegov OPG je uskraćen za oko 45 tisuća kuna poticaja, u odnosu na prošlu godinu, koliko do sada pokazuje njegovo računovodstvo, iako Zolika smatra da će u konačnici iznos uskrate biti još veći. Žetva je u tijeku, ne smijemo propustiti niti jedan lijepi dan, žurimo se da pokupimo i poberemo prije neke iznenadne oluje, radimo na poljima i po 16 sati na dan, a na kraju nas ne poštuje ni vlastita država. Mladi koji žele raditi u poljoprivredi, kao što je slučaj u našem OPG, unaprijed znadu da ih čeka teška bitka, rezigniran je poljoprivrednik Račman. Osim što su zemljoradnici u lošoj financijskoj situaciji, poneki čak nemaju ni za gorivo, teškoće im predstavljaju trgovački lobiji. Na primjer, za moj krumpir trgovci mi ponude jednu i pol kunu, a oni ga dalje prodaju za tri i pol kune, za kukuruz šećerac mogu dobiti jednu kunu, a trgovci ga predamnom prodaju dalje za dvije kune, nabrojio je Zolika Račman nepravedan odnos preprodavača, odnosno „trgovačkih posrednika“.

Prethodni članakNewsletter 13-14/2016
Sljedeći članak561 tisuća kuna iz IPARD-a za ruralni turizam
Ljiljanka Mitoš Svoboda
Slobodna novinarka, specijalnost okolišno novinarstvo, urbana permakultura, urbana agrikultura, socijalna ekolologija, ekološka poljoprivreda. Vanjska suradnica i predavačica u institucionalnim i vaninstitucionalnim obrazovnim institucijama i kulturnim ustanovama. Diplomirala na Filozofskom fakultetu u Osijeku te nastavila studij sociologije na Filozofskom univerzitetu u Novom Sadu. Do 1991. godine radila u odgojno obrazovnom sustavu, a od 1996. do danas radi kao slobodna novinarka. Kroz program UN-REREP za Srednju i istočnu Europu specijalizirala je okolišno novinarstvo. Za potrebe razvoja okolišnog novinarstva u Hrvatskoj i regiji osniva Press centar za okoliš Hrvatske (2004.) , kojeg i danas vodi. Istraživačke priče, reportaže i komentare iz područja politike zaštita okoliša pisala je  za društveno-političke i poslovne magazine Nacional, Objektiv, Bankamagazin, Aktual,  te za  Dansku mrežu istraživačkih novinara SCOOP, kao i za mnoge druge domaće i strane medije. Od 2005.godine dopisnica je  stručnih časopisa za okoliš i poljoprivredu Ekorevija, Agroglas –agroturizam, i Gospodarski list. Od 2006. do 2012.godina bila je članica Savjeta za održivi razvoj i zaštitu okoliša Ministarstva zaštite okoliša RH, te članica Radne grupe za pripremu pregovora za ulazak Hrvatske u EU-poglavlje Okoliš. Izvaninstitucionalno cjeloživotno i dopunsko obrazovanje stekla je u Hrvatskoj i inozemstvu: seminari, tečajevi i obuke za provedbu Nitratne direktive, IPPC direktive,  Arhuške konvencije, te usklađivanje domaćih politika zaštite okoliša s direktivama i politikama EU. Aktivno članstvo održava u stručnim organizacijama i udrugama: Hrvatsko bioetičko društvo,Agencija za bioetiku i socijalnu ekologiju,Press centar za okoliš Hrvatske,Greenaccord Italija i dr. Najznačajniji projekti koje je vodila, a koji su pokazali dugogodišnje rezultate su: Zaštita ribnjaka Podunavlje u Kopačkom ritu, (1998),  Promocija Aarhuske Konvencije” (1998.-2003.), Nezavisni magazin za okoliš ALERT (2003.-2012.),. Forumi okolišnih novinara „Požega 2004“ i „Karlovac 2007“ ,”Erdut 2010”, “Dubrovnik 2011”, Radionice permakulture , 2012-2015. te Urbani vrtovi Osijek- Mreža urbanih vrtova Slavonije, 2014. Surađivala je u izradi i donošenju važnijih programa, poput priprema radnih materijala za izradu pregovaračke platforme za pregovore Hrvatska –EU Poglavlje 27 Okoliš, priprema  Strategije održivog razvoja RH-2009-2010., Ministrstvo zaštite okoliša RH, te priprema izvještaja Nacionalnog programa ublažavanja posljedica suša i suzbijanja oštećenja zemljišta (NAP). Sudionica je i predavačica na mnogim međunarodnim i domaćim konferencijama i stručnim skupovima. Suradnica je i koordinatorica na međunarodnim i prekograničnim projektima  za Bosnu i Hercegovinu, Makedoniju,  Srbiju i dr. Autorica je nekoliko priručnika i publikacija, od kojih su zanimljivi i korisni „Tko je tko u zaštiti okoliša u Hrvatskoj–vodič za novinare“ (izdanje Mediacentar Sarajevo), „Kako istražiti i napisati okolišnu priču, „ Uvod u urbanu permakulturu“, „ Gradski vrtovi“. “(izdanje Press centar za okoliš Hrvatske). Živi i radi u Osijeku.