Žito Grupa planira ulaganja u visini od 105 milijuna eura u sljedeće tri godine. Opsežan investicijski ciklus usmjeren je u organski razvoj postojećih segmenata poslovanja, a cilj mu je proširenje postojećih proizvodnih kapaciteta, unaprjeđenje operativne efikasnosti i smanjenje troškova poslovanja. Investicije su planirane u sva četiri proizvodna segmenta Žito Grupe: ratarstvo, stočarstvo, industriju i trgovinu & silose.

 –Žito Grupa je u proteklih 9 godina investirala više od 200 milijuna eura. Novi investicijski ciklus u vrijednosti od 105 milijuna eura planiramo realizirati u razdoblju od 2025. do 2027 godine. Investicije su usmjerene su na organski rast Žito Grupe. Planiraju se i iskoraci za daljnji rast kroz akvizicije, izjavio je Jozo Ljubičić, član Uprave Žito Grupe.

Ratarstvo: ulaganja u navodnjavanje i pametnu poljoprivrednu mehanizaciju

U segmentu ratarstva u planu je ulaganje u opremu za navodnjavanje, radi smanjenja rizika od vremenskih nepogoda te stvaranja potencijala za dvije žetve godišnje. Plan je navodnjavati dodatnih 2700 hektara, a cilj je povećanje prinosa kultura te smanjenje gubitka u sušnim godinama. Procjena vrijednosti ove investicije je oko 10 milijuna eura. U segmentu ratarstva Žito Grupa planira uložiti dodatnih 10 milijuna eura u najsuvremeniju pametnu poljoprivrednu mehanizaciju.

Stočarstvo: izgradnja nove farme i proširenje kapaciteta svinjogojske proizvodnje

U stočarskom segmentu poslovanja kompanija planira uložiti 30 milijuna eura u povećanje svinjogojske proizvodnje te dodatnih 7 milijuna eura u još veće standarde dobrobiti životinja. Planira se ulaganje u izgradnju nove farme te nadogradnju i proširenje kapaciteta više postojećih farmi. Nove farme bit će na najvišem standardu dobrobiti životinja, uz primjenu najnovijih tehnologija u proizvodnji svinja i automatizaciji rada. Investicijom u svinjogojstvu godišnja proizvodnja bi porasla sa sadašnjih 175.000 na 265.000 tovljenika. Uz pozitivan utjecaj na poslovanje Žito Grupe, navedeno bi povećalo i samodostatnost Republike Hrvatske u tom segmentu. Žito Grupa je trenutno drugi po veličini proizvođač svinja u Hrvatskoj, a u sustavu kompanije trenutno je deset farmi.

Industrija: Izgradnja nove tvornice stočne  hrane i silosa

U segmentu industrijskog poslovanja Žito Grupe planiraju se ulaganja u više  segmenta. Kako bi se osigurali uvjeti za rast stočarstva, planira se izgradnja nove tvornice stočne hrane kapaciteta 50.000 tona i pripadajućih silosa kapaciteta 25.000 tona, a ta se investicija procjenjuje na oko 12 milijuna eura.

Postojeća tvornica stočne hrane u sustavu Žito Grupe, Vitalka, radi sa 100 posto kapaciteta te je nužan iskorak u novu tvornicu. Kompletno vlastito stočarstvo snabdijeva se hranom iz vlastite proizvodnje. Veći dio proizvodnje ove tvornice koristi se za vlastite potrebe, a dio je namijenjen tržištu, na kojem je Vitalka prepoznatljiv i afirmiran brend.

Ulaganja u mesnu industriju DOBRO

Značajna su ulaganja planirana i u mesnu industriju DOBRO. Postojeća pršutana već radi punim kapacitetom, a snažna potražnja na tržištu ukazuje na velik daljnji potencijal za rast. Isto tako, na vrhuncu prošlogodišnje turističke sezone, u pojedinim periodima kompanija je imala veće narudžbe za DOBRO mesne proizvode no što se moglo isporučiti, zbog kapaciteta pogona za narezivanje i pakiranje proizvoda. Kako bi se zadovoljile potrebe tržišta, planiraju se investicije u proširenje pršutane te ulaganje u novu liniju za narezivanje i pakiranje. Time će se godišnja proizvodnja povećati s 150.000 komada na 230.000 komada pršuta godišnje. Ta se investicija procjenjuje na devet milijuna eura.

Povećanje kapaciteta Tvornice ulja Čepin

U tvornicu ulja Čepin u proteklih su sedam godina uložena znatna sredstva, čime je tvornica modernizirana i postignuta je visoka razina efikasnosti. Kako bi se zaokružio  taj proces, planiraju se investicije u rekonstrukciju pogona za rafinaciju ulja i povećanje njegovog kapaciteta sa 100.000 litara dnevno na 300.000 litara dnevno. Ta se investicija procjenjuje na 8 milijuna eura. Efekt investicije bit će povećanje kapaciteta proizvodnje i prodaje za dodatnih 60 milijuna litara godišnje.

Investicije u obnovljive izvore energije

Dodatno, planiraju se značajna ulaganja i u obnovljive izvore energije, s ciljem smanjenja troška energije i povećanja samodostatnosti te otpornosti na potencijalne buduće šokove na tržištu energije. Planiraju se ulaganja između 15 do 20 milijuna eura u solarne elektrane i baterijske sustave uz najveće potrošače električne energije u grupi (tvornica ulja, mesna industrija, tvornica stočne hrane, farme), što će rezultirati znatnim financijskim uštedama i smanjenjem ekološkog otiska.

Prethodni članakŠto donose treće izmjene Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike?
Sljedeći članakUvoz povrća u Hrvatsku opet se povećao
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.