Žito Grupa zauzima ključnu poziciju u hrvatskom poljoprivredno-prehrambenom sektoru, s poslovnim modelom koji obuhvaća cjelokupan lanac vrijednosti—od primarne proizvodnje do finalnih prehrambenih proizvoda. U 35 godina poslovanja kompanija je izrasla u jednu od najvažnijih gospodarskih grupacija u regiji. Sada ulazi u novu fazu razvoja najavom izlaska na Zagrebačku burzu.
Ova strateška odluka označava prelazak iz društva s ograničenom odgovornošću u dioničko društvo te otvara put prema inicijalnoj javnoj ponudi dionica (IPO). Istovremeno, tvrtka dodatno jača svoju transparentnost, što je potvrđeno nedavno održanim predstavljanjem poslovnih rezultata za novinare iz nacionalnih i specijaliziranih gospodarskih medija.
Pred okupljene je izašao cijeli upravljački tim—predsjednik Uprave Marko Pipunić, Josip Bičvić (industrija i trading), Jozo Ljubičić (financije) i Mato Božić (poljoprivreda) a koji je iznio svoju poslovnu filozofiju i strateške planove.
–Mnoge hrvatske kompanije oklijevaju s izlaskom na tržište kapitala, ali mi smo odlučili napraviti taj korak jer želimo biti jači. Najteži dio svega toga za mene je zapravo rastanak od stolice u kojoj sjedim sve ove godine, rekao je Pipunić, iskreno priznajući koliko je teško suočiti se s vlastitom prolaznošću.
Od vizije do stvarnosti
Marko Pipunić ne vidi se samo kao poduzetnik, već kao čovjek s misijom. Njegov put započeo je u Bosni, kroz izazove i promjene državnih okvira, politika i ekonomskih prilika. Dok su se mnoga poduzeća povijesno prilagođavala trenutcima, Pipunić je gradio nešto dugoročnije—održiv sustav koji ne samo da opstaje, nego aktivno oblikuje budućnost.
Povijest Žito Grupe obilježena je nizom hrabrih poslovnih poteza, a jedan od ključnih trenutaka dogodio se 1994. godine, kada su, unatoč ratnim okolnostima, ušli u svoju prvu investiciju u Hrvatskoj—kupnju mlina i silosa u Velikoj Kopanici.
–To je bio ključni trenutak u transformaciji Žito Grupe, od trgovca smo postali proizvođač, prisjetio se Pipunić.
Sljedeći koraci u razvoju tvrtke uključivali su akvizicije svinjogojskih farmi, a zatim i prelazak u poljoprivrednu proizvodnju kupnjom Novog Agrara.
–To su temelji na kojima smo nastavili graditi priču ‘od polja do stola’, dodao je. Istaknuo je kako je tim potezima mijenjana percepcija Slavonije.
–Želio sam pokazati da Slavonija nije samo fiš, čobanac i komarac, kako sam često govorio, već da ima proizvode koji se mogu uspješno nositi sa svjetskim prehrambenim standardima, naglasio je Pipunić dodavši kako je stvaranje nove vrijednosti njegov glavni pokretač.
–To je osjećaj koji nadmašuje sve materijalno, dodao je Pipunić, osvrćući se na rast tvrtke koja je postala lider u poljoprivredno-prehrambenom sektoru Hrvatske, pa i regije. S poslovnim modelom „od polja do stola,“ Žito Grupa je jedan od rijetkih primjera vertikalno integrirane tvrtke—od proizvodnje sirovine do finalnog proizvoda na policama domaćih i stranih trgovina.
–Svi naši proizvodi prolaze kroz strogi nadzor kvalitete. Oslanjamo se i na tradicionalne tehnologije, one koje su koristili naši preci—bake i djedovi, naglasio je vlasnik Grupe Žito. Istaknuo je da se njihov rad temelji na autentičnim slavonskim korijenima, ali s pogledom usmjerenim ka svjetskom tržištu.
Brojke koje pričaju priču o uspjehu
Srce poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj, kuca u Žito Grupi. Slavonija pod njihovim vodstvom nije samo zemlja, već sustav koji pulsira preciznošću inovacija. Na 17.800 hektara oranica, zemlja se obrađuje pažljivo i sustavno, gnojena stajnjakom s 10 farmi svinja i 5 farmi junadi.
Dok proizvodnja mlijeka u Hrvatskoj opada, Žito Grupa nastavlja rasti s 21 milijun litara mlijeka godišnje i 2100 muznih krava, koje zahvaljujući naprednim farmama dnevno daju i do 36 litara mlijeka po grlu. Nukleus farma omogućava genetički selektiranu proizvodnju svinja, osiguravajući vrhunsku kvalitetu mesa, dok se cijeli proces podupire umjetnom inteligencijom i digitalizacijom. Također, u Žitu su brigu o životinjama podigli na potpuno novu razinu. Njihova farma svinja nije samo proizvodni pogon. Tu se osiguravaju optimalni uvjeti u kojima uživa svaka svinja koja ima i svoju vlastitu igračku jer sretna životinja čini bolju kvalitetu proizvoda. A kad se sve to spoji s modernim sustavima hranjenja i ventilacije, dobije se jedno od najnaprednijih gospodarstava u regiji.
Od sirovine do finalnog proizvoda, Žito Grupa stvara kompletnu prehrambenu sliku regije. Uz mesnu industriju Dobro proizvode 26 milijuna litara suncokretovog ulja i više od 120 tisuća tona stočne hrane, a vlastita bioplinska postrojenja dodatno učvršćuju održivost poslovanja.
Kompanija Žito ima 1200 zaposlenika, te 20 poslovnih subjekata. Kao najveći proizvođač jaja, najveći prerađivač zrna uljarica, drugi najveći obrađivač zemlje u Hrvatskoj, te drugi najveći uzgajivač svinja, lani je tvrtka ostvarila prihode od 335 milijuna eura što je rast za 7,5 posto u odnosu na raniju godinu.
Uz Hrvatsku, trećina prihoda ostvarena je na inozemnim tržištima: Mađarska, Italija, Srbija, Slovačka, Kosovo, Njemačka i Austrija. Gledajući po segmentima u strukturi konsolidiranih prihoda ratarstvo ostvaruje 10 posto, stočarstvo 28, industrija 35 posto, trgovina i kooperanti 23, te ostalo 3 posto.
No, iza ovih brojki stoji vizija i upornost. Svaki podatak nosi priču o desetljećima ulaganja, inovacija i tvrdoglavog vjerovanja da se poljoprivreda može razvijati na globalnoj razini. U razdoblju od 2016. do 2024. godine Grupa je investirala više od 200 milijuna eura u projekte u Slavoniji.
Drugi najveći proizvodđač suhomesnatih proizvoda
Kad je najavio proizvodnju pršuta u Slavoniji, Pipunić priča, mnogi su ga pitali “gdje ti je bura, bukovina, hrast?“ Danas je Mesna industrija Dobro drugi najveći proizvođač suhomesnatih proizvoda u Hrvatskoj, a pršut je njihov najprodavaniji proizvod. Godišnje proizvedu oko 150 tisuća komada, a čak 43 tisuće komada prodali su u talijanskoj regiji Parma – pravoj prijestolnici pršuta.
-To je kao da prodaš mobitel Appleu!, kroz smijeh je prokomentirao Pipunić.
Takvi potezi ne samo da potvrđuju kvalitetu i inovativnost proizvoda Žito Grupe, već i otvaraju vrata novim tržištima. Svojim strateškim pristupom, ova slavonska kompanija osim što jača domaću proizvodnju, dodatno učvršćuje poziciju Hrvatske kao relevantnog igrača u europskoj prehrambenoj industriji.
Uz sve to, Žito Grupa je prošle godine ušla i u turizam, otvaranjem hotela Materra. Ideja o luksuznom hotelu usred slavonskih polja izazvala je nevjericu, ali danas je Materra turistički dragulj regije. U 14 mjeseci poslovanja, hotel sa 61 sobom i kapacitetom od 124 gostiju postao je prepoznatljivo ime u sektoru luksuznog turizma. Uz njega se nadovezuje medicinska klinika Priora, koja nije dio portfelja Žita, već dopuna hotelskoj ponudi.
Budućnost i ulaganja
Nakon što je u posljednje tri godine završio investicije ukupne vrijednosti 45 milijuna eura, od čega je 22,7 milijuna uloženo u hotel Materra, a u farmu Klisa opremljenu najmodernijom tehnologijom čak 7 milijuna eura, Pipunić najavljuje nove investicije u vrijednosti od 105 milijuna eura. Među planiranim projektima su ulaganja u navodnjavanje ratarskih površina, mehanizaciju, izgradnju nove tvornice stočne hrane, rekonstrukciju postojećih i izgradnju novih svinjogojskih farmi, ulaganje u visoke standarde dobrobiti životinja, obnovljive izvore energije, povećanje proizvodnih kapaciteta u mesnoj industriji i proizvodnji ulja, te širenje silosnih kapaciteta.
–Poljoprivreda se mijenja, tehnologije su skupe i kompleksne, sve je manje mladih koji žele raditi u ovom sektoru. Ne preostaje nam drugo nego osnaživati ono što imamo, a naša svinja je najkvalitetnija u Europi, zaključio je Pipunić.
Vertikalno integrirani procesi proizvodnje od sirovine do gotovog proizvoda
Član Uprave za poljoprivredu, Mato Božić predstavio je poljoprivrednu proizvodnju Žito Grupe.
Žito Grupa proizvede 300 tisuća tona ratarskih kultura žitarica, uljarica i industrijskog biljagodišnje, uz otkup ratarskih kultura sa 60.000 hektara u vlasništvu kooperanata. Ratarska djelatnost zasnovana je na uravnoteženoj primjeni agrotehničkih mjera uz minimalnu upotrebu agrokemikalija, te primjenu precizne, “pametne” poljoprivrede što rezultira povećanom učinkovitošću uz smanjenje onečišćenja okoliša.
Stočarska djelatnost obuhvaća svinjogojstvo, tov junadi, proizvodnju mlijeka, proizvodnju jaja. Odvija se u 10 specijaliziranih svinjogojskih farmi i 5 farmi tovne junadi, dok se mlijeko proizvodi na 3 farme. Proizvodnja jaja odvija se na dvije peradarske farme uz koje se nalaze i pakirni centri za jaja. Stočarske farme opremljene su suvremenom tehnologijom, s visokim standardima za dobrobit životinja. Kvalitetna genetika, uravnotežena hranidba i stručnost djelatnika čine potpuno kontrolirani proces.
Industrija obuhvaća proizvodnju stočne hrane, ulja, mesnih proizvoda te električne energije. Proizvodnja stočne hrane odvija se u jednoj od najsuvremenijih tvornica u regiji. Prioritet proizvodnje je opskrba vlastitih farmi dok se ostatak plasira na tržište pod vlastitom robnom markom Vitalka. Proizvodnja ulja odvija se u Tvornici ulja Čepin koja je najveći prerađivač zrna ulja. Proizvodnja mesnih proizvoda odvija se u 4 visokotehnološka pogona za proizvodnju, pakiranje i narezivanje proizvoda. Većina proizvoda plasira se pod brendom DOBRO za hrvatsko tržište, ali i tržišta zemalja u okruženju.
Proizvodnja električne energije odvija se u četiri bioplinska postrojenja ukupne instalirane snage 5,1 MW. Za ulaznu sirovinu koriste se nusproizvodi poljoprivredne proizvodnje. Trgovina i kooperanti čine ugovaranje proizvodnje ratarskih kultura, kao i veleprodaja i maloprodaja žitarica, uljarica, sjemena, zaštite i gnojiva, te skladištenje merkantilne robe u vlastitim silosima Grupe. Oni su osnova održavanja kvalitete, te preduvjet osiguranja proizvodnje stočarske hrane, ulja i sjemenske robe.
Tekst i foto: Tihomila Jovanović
