Uzgoj ovaca i koza važna je stavka stočarske proizvodnje. Ovce se ponajviše uzgajaju zbog mesa, odnosno janjetine. Od ovaca, mlijeko je još jedan proizvod koji se najčešće dalje prerađuje u sir ili jogurt, kao i vuna koja je važna za tekstilnu industriju. S druge strane koze nam daju meso, mlijeko, ali je moguće iskorištenje i kože koza, te daljnja prerada u vlakno.

Na području Europske unije ovce se uzgajaju na više od 850.000 gospodarstava, a koze na više od 450.000 gospodarstava. Prema podacima Eurostata (2017.) udio gospodarstava koje uzgajaju ovce u EU-28 iznosi oko 14%, dok je 7% gospodarstava koje uzgajaju koze. Prosječan broj ovaca po gospodarstvu je oko 113 grla, dok je 26 grla na gospodarstvu koje se bavi uzgojem koza. Velika Britanija je zemlja s najvećim udjelom ovaca s više od 50% i s prosječno 449 grla ovaca na gospodarstvu. Dok s druge strane, Grčka je zemlja koja ima najviše gospodarstva koja se bave kozarstvom, a Nizozemska ima prosječno 119 grla koza po gospodarstvu.

Proizvodnja ovaca i koza u EU je nesamodostatna. Upravo zato je EU najveći uvoznik ovaca i koza s Novog Zelanda i Australije. Isto tako, ovčarstvo i kozarstvo EU susreće se sa stalnim smanjenjem broja grla, što je posljedica raznih zaraznih bolesti i promjena politike u programima javnog financiranja.

Ovčarstvo i kozarstvo u Hrvatskoj

Kalkulacija proizvodnje i isplativost proizvodnje

Brojčano stanje ovaca i koza u Hrvatskoj, koje se domaće, a koje inozemne pasmine najviše uzgajaju, u kojim količinama se proizvodi ovčje i kozje mlijeko te koja je kvaliteta istog kao i kalkulaciju isplativosti uzgoja ovaca i koza saznajte u nastavku članka kojeg cijelog možete pročitati u tiskanom izdanju Gospodarskog lista br. 4/2020.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakKako posaditi limun u Dalmaciji?
Sljedeći članakHrvatski vinari na najvećem sajmu vina u Sjevernoj Americi!
Tajana Čop, mag. ing. agr.
Asistentica na Sveučilištu u Zagrebu Agronomskom fakultetu, Zavodu za menadžment i ruralno poduzetništvo. Rođena je 1992. godine u Zagrebu gdje završava osnovnu školu i opću gimnaziju. Na Sveučilištu u Zagrebu Agronomskom fakultetu, 2011. godine upisuje smjer Agrarna ekonomika. Nakon završetka preddiplomskog studija, upisuje diplomski studij Agrobiznis i ruralni razvitak te ga završava 2016. godine. Od 2017. godine zaposlena je na Zavodu za menadžment i ruralno poduzetništvo Sveučilišta u Zagrebu Agronomskog fakulteta. Suradnica je na tri modula na preddiplomskim studijima i na sedam modula na diplomskim studijima na Sveučilištu u Zagrebu Agronomskom fakultetu. Trenutno je upisana na doktorski studij Poljoprivredne znanosti Sveučilišta u Zagrebu Agronomskog fakulteta. Znanstveni interes usmjeren je na menadžment i poduzetništvo u poljoprivredi i upravljanje rizikom u poljoprivredi. Sudjelovala je na nekoliko domaćih i međunarodnih konferencija, te objavila nekoliko znanstvenih radova. Članica je Hrvatskog agroekonomskog društva i Europskog udruženja agrarnih ekonomista.