U biljnom svijetu pelud ili cvjetni prah u stvari je muška spolna stanica čiji zadatak je oplodnja cvijeta, odnosno zametanje sjemenke oko koje se razvija plod. Iako on nije izravan proizvod pčela, zbog toga što ga one sakupljaju i oblikuju u grudice, ipak ga ubrajamo u njihove proizvode.
Zašto bez peluda nema života?
Bez peluda nema života i obnavljanja pčelinje zajednice. On je za pčele izvor u prvom redu bjelančevina, zatim masti, vitamina i minerala. Pelud je prehrani pčela “meso“. Pčelari sakupljaju pelud radi prihranjivanja pčela kad u prirodi nema peludne paše ili je zbog loših vremenskih prilika ne mogu iskoristiti. Dobiveni pelud upotrebljavaju i za vlastitu korist, jer je on sastavni dio mnogih ljekovitih i dijetetskih proizvoda namijenjenih za ljudsku upotrebu.
Tajna pčelinjeg rada: kako nastaje peludna grudica?
Pčele počinju sakupljati pelud u rano proljeće s pojavom prvih proljetnih cvjetova, odnosno prije njihove pojave. Resice lijeske, breze, johe, vrbe i sličnog bilja predstavljaju muške cvjetove. Krajem zime i u rano proljeće prepune su peluda kojeg pčele sakupljaju. Razdoblje cvatnje pitomog kestena najpovoljnije je za sakupljanje peluda. Pčele na biljkama sakupljaju pelud na vrlo zanimljiv način. Prilikom sakupljanja zrnaca peluda, pčele ih prvo navlaže nektarom biljke na kojoj je cvijet ili nektarom iz mednog mjehura koji su donijele sa sobom.
Posebnim radom nogu češljaju zrnca peluda s dlačica tijela. Lijepe ih međusobno i stvaraju grudice koje odlažu u udubljenja na stražnjim nogama. Jedna grudica peluda teži oko 8 do 20 miligrama (prosječno 11-12 mg). Tako ga odnose u košnicu i smjeste u stanice saća blizu legla. Prešaju ga udarcima glave uz dodatak sline, pokriju s malo meda te puste da fermentira. Prilikom fermentacije bez pristupa kisika dolazi do razvoja mliječne kiseline, slično kao kod siliranja (konzerviranja) stočne hrane. Da bi napunile jednu stanicu potrebno je oko 36 do 40 grudica. Težina peluda u jednoj stanici kreće se prosječno oko 140 mg.
Kad dolazi do blokade matice?
Iz opisanog uočava se važnost peluda u prehrani i životu pčelinje zajednice. Bez njega vjerojatno ne bi bilo pčela, ali i mnogih drugih kukaca. U prvom redu ostalih oprašivača poput solitarnih pčela i bumbara. Posljedično bi i naša prehrana izgledala znatno drugačije. Ipak obilje peluda u pojedinom razdoblju može pčelama štetiti u razvoju zajednice ili pojedinačno.
Šupljikavo leglo i usporen razvoj: kako prepoznati blokadu matice?
U želji da osiguraju dovoljno peluda u košnici, često se u proljeće ili kasnije, na pašama poput kestenove, u prirodi nalazi obilje peluda koji pčele nekritički unose u košnicu i spremaju u saće. Peludne kuglice s nogu odlažu u pojedine stanice iz kojih ih više ne prenose dalje kao prilikom pretvorbe nektara u med. Tada pelud prvo odlažu u saće oko zone legla prema rubovima okvira. Kad popune te stanice, a pčele hraniteljice ga ne potroše za prehranu legla, počinju unesene kuglice peluda odlagati u slobodne stanice koje su im prve pri ruci, makar se one nalazile u zoni legla. Takve matica preskače te tada pri pregledu okvira uočavamo takozvano “šupljikavo” leglo.
Kad je u prirodi još uvijek obilje peluda sakupljačice ga i dalje unose u košnicu i odlažu u saće na okvirima izvan zone legla. Ponekad napune jedan ili više okvira sa svake strane legla. Matica ne prelazi preko tih okvira u širinu i slobodan prostor u košnici. Zbog toga što je u suženoj zoni legla zanesla sve slobodne okvire smanjuje polaganje jajašaca i usporava daljnji razvoj zajednice. Takva zona legla može se protezati na samo dva do tri okvira i razvoj zajednice se zaustavlja usprkos dobroj paši.
Ova pojava naročito je nepoželjna u proljeće kad je potrebno iskoristiti pašu i što jače razviti zajednice. Stoga je potrebno nadzirati unos peluda u košnicu i njegov raspored na okvirima kako bi spriječili blokadu matice i zaostajanje u razvoju. Kad primijetimo višak peluda, možemo postaviti skidače na leta košnica, a ako u košnici ima dovoljno okvira sa zrelim peludom njih postavljamo dalje od legla ili pohranjujemo za jesen ili proljeće.
Izvor: Gospodarski kalendar 2026
