Uspješno pčelarenje možemo postići samo sa zdravim i jakim zajednicama. Da bi došli do njih, pčele i sebe moramo prilagoditi uvjetima koji su nastali kao posljedica klimatskih promjena.
To uključuje prilagođavanje razvoja zajednica ranijem kretanju vegetacije, uz uvijek prisutnu opasnost od kasnih hladnoća koje nanose štete biljkama u cvatu i ugrožavaju proljetne paše. Takve hladnoće mogu prekinuti dotok hrane u košnice i oštetiti leglo. U tim slučajevima pomoć pčelara je nužna ako želi uzgojiti zajednice koje će iskoristiti velike paše i donijeti prinose. U ovom razdoblju potrebno je pregledati sve zajednice, a prema zatečenom stanju odrediti potencijal i potrebnu pomoć za svaku zajednicu.
Proljetni pregled
Detaljni proljetni pregled jedan je od prvih i najvažnijih poslova na pčelinjaku. Obavljamo ga za toplog vremena uz povoljnu temperaturu zraka, najmanje 15 do 16 oC, ali je bolje kad je 18 oC ili viša. Najpovoljniji su sunčani dani bez vjetra.
Pregledom što točnije utvrđujemo opće stanje u košnici, količinu preostale hrane (meda i peluda), snagu zajednice, zdravstveno stanje, a prema količini i izgledu legla kvalitetu matice. Sve uočeno zabilježimo da bismo kasnije mogli donijeti odluke o potrebnim mjerama.
Za vrijeme pregleda dimilicu koristimo vrlo malo, a ako je moguće ne koristimo je. Ponekad možemo pronaći zajednicu uz stijenku košnice, a ostali dio je prazan. Tada okvire s leglom premjestimo u sredinu, a sa svake strane prostor ispunimo okvirima s peludom i medom. Iako je pregled vremenski dug, košnicu nastojimo što manje držati otvorenu, a izvađene okvire što prije vratimo. Mlado leglo, a pogotovo jajašca, izložena izravnim ultraljubičastim zrakama mogu se oštetiti ili uginuti za manje od minute.
Zalihe hrane
Sada je povećana potrošnja meda i peluda. Nektarne paše iz prirode su nestabilne pa se za kontinuirani razvoj legla troše i zalihe iz košnice. Ima li u njoj još uvijek dovoljno meda najtočnije utvrđujemo vaganjem. Često je to prezahtjevno pa se količina određuje procjenom površine koju zauzima poklopljeni med, približno 1 dm2 s obje strane okvira teži oko 0,5 kg meda. Zajednice bi u ovom razdoblju trebale imati najmanje 6 – 7 kg meda. Usporedno sa sve bržim razvojem zajednice raste i dnevna potrošnja hrane. Uz med na okvirima treba i dovoljno peluda koji mora biti “zdrav”, preliven s malo meda što razaznajemo po sjajnoj površini stanice saća u kojoj se nalazi. Okvir s peludom ne smije biti pljesniv niti promijenjene boje jer takav može sadržavati mikotoksine koji su štetni za odrasle pčele i leglo.
Dohranjivanje
Utvrdimo li nedostatak hrane, moramo je dodati. U skladu s vremenskim prilikama na području pčelinjaka procjenjujemo u kojem ćemo je obliku dodati, odnosno da ne potaknemo prerani razvoj legla ili da s njime ne zakasnimo. Najbolja i najkvalitetnija hrana za pčele je med. Možemo ga dodati tako da iznad legla položimo okvir s poklopljenim kvalitetnim medom ili izvrcan u hranilicu. Nemamo li takav okvir dodajemo medno šećernu pogaču. Ovdje procjenjujemo treba li ona sadržavati dodatke za stimulaciju legla ili moramo pričekati. Kod samostalne pripreme pogača potrebno je voditi računa da je šećer što finije samljeven kako bi pčelama olakšali njegovo otapanje i preradu.
Snaga zajednice
Procjenjujemo je po broju zaposjednutih ulica. U ovom razdoblju jaka zajednica zaposjeda do 9 ulica, srednja do 7, a slaba 5 ili manje. Sve ispod toga je slabo i neće se stići razviti do bagremove paše.
Pri procjeni jačine zajednice moramo uzeti u obzir i temperaturu zraka na kojoj radimo, jer su na višim temperaturama zraka pčele raspršenije po košnici pa stvaraju privid da ih je više nego što ih stvarno ima.
Izuzetak od 5 zaposjednutih ulica ili manje su nukleusi u kojima su zajednice prezimile, a od njih se ne očekuje proizvodnja ove godine.
Zdravstveno stanje
Snaga ili slabost zajednice može biti izravna posljedica bolesti. Kad su okviri i prednja strana košnice oko leta u većoj ili manjoj mjeri uprljani izmetom pčela sumnjamo na nozemozu. Bolest potvrđujemo ili opovrgavamo nalazom koji dobijemo od uzoraka uginulih pčela koje šaljemo na analizu. Na postojanje varoe u zajednici možemo posumnjati pregledom sadržaja podnice, a potvrditi dijagnostičkim tretiranjem 5% zajednica na pčelinjaku nekim od preparata koji suzbijaju varou više od 90%.
Ako utvrdimo da je na kontrolni podložak otpalo više od 20 varoa, tretiranje moramo proširiti na sve zajednice. Sadržaj kontrolnog podloška povećalom dobro pregledamo i na ostale nametnike pčela (tropileloza, etinioza). Ako je pak broj varoa ispod 20, odnosno ispod praga tolerancije, nema potrebe za tretiranjem svih zajednica u ovom trenu, ali je bitno suzbijanje nastaviti drugim načinima te tako broj varoa držati pod nadzorom tijekom cijele godine.
Kvaliteta matice
Na poremećaje u kvaliteti i plodnosti matice možemo posumnjati prema promijenjenom ponašanju pčela na letu ili prema izgledu legla na okviru. Kad je prisutan problem s maticom, legla je malo ili ga nema, a ono koje nalazimo je “šupljikavo” i nepravilno raspoređeno.
Nema li zajednica maticu, pčele nervozno izlaze i ulaze u košnicu, trče po poletaljci i prednjoj strani, izlijeću u manjem broju i unose manje količine peluda koji najčešće nije u obliku velikih pravilnih kuglica.
Otvorimo li takvu košnicu i pustimo nekoliko mlazova dima čuje se naglo i pojačano zujanje koje traje mnogo dulje nego je uobičajeno. Ako uz to uočimo da nema legla niti u jednom stadiju razvoja, možemo sa sigurnošću utvrditi da se radi o bezmatku. Ostane li zajednica duže vrijeme bez matice mladim se radilicama uz dobru prehranu počinju razvijati jajnici, a dio njih nosi jajašca. Ona su neoplođena pa se iz njih u povoljnim uvjetima razvijaju trutovi što prepoznajemo prema izgledu legla. Više je takvih radilica pa ga nalazimo u nakupinama raspoređenima po cijeloj košnici.
Kad u ovom razdoblju nalazimo pravilno raspoređeno leglo u sredini košnice, odnosno na mjestu gdje je bilo zimsko klupko, a prema ispupčenosti vidimo da se radi o trutovskom leglu i pronađemo maticu, možemo posumnjati da se radi o trutuši. To je matica koja nese neoplođena jajašca. Uzroka može biti više, a neki od njih su da se radi o višegodišnjoj matici koja je potrošila trutovsko sjeme iz sjemenih vrećica i nese samo neoplođena jajašca. Mogući je uzrok i oštećenje sjemene vrećice pa nema oplodnje jajašaca ili su pohranjeni spermiji uginuli tijekom zime zbog nedostatka hrane ili kisika.
Pronađemo li neki od navedenih problema postavlja se pitanje kako pomoći? Opravdano je spašavati samo zajednice koje su brojčano jake, što znači da nisu dugo vremena bile bez matice ili lažne matice nisu zanesle mnogo legla. Nastojimo ih spasiti dodavanjem matica iz nukleusa ili spajanjem sa zajednicama koje imaju maticu. Dodavanje matica u kavezu je u ovo doba godine manje uspješno jer prevladavaju starije pčele koje teže primaju dodanu maticu pa pripojimo cijeli nukleus s maticom koju dodajemo. Nastojimo se držati pravila da slabiju zajednicu spajamo s jačom. Ovim pregledom i kasnijim mjerama poput nadziranja razvoja, zdravlja i sprječavanja otrovanja pesticidima dolazimo do boljih i zdravijih zajednica koje će donijeti dobrobit prirodi i ljudima.
