Prije nego kupimo košnice i pčele moramo dobro razmisliti zašto se želimo baviti pčelarstvom, imamo li pogodan prostor za njihov smještaj i dovoljno vremena za rad s njima u svako godišnje doba.

Kod hobi pčelarenja započinjemo s nekoliko košnica , a najveći ulazni troškovi su početna pčelarska oprema, košnice i pčelinje zajednice. Uložena financijska sredstva se mogu relativno brzo vratiti. Osnovni preduvjet za postavljanje pčelinjaka je postojanje pčelinje paše, zato moramo proučiti postojanje medonosnog bilja na odabranom području, njegovu brojnost i vrstu, jer se cvatnja jednoga mora nastavljati na drugo, kako bi pčele imale što unositi u košnicu. Preporučljivo je da su susjedni pčelinjaci udaljeni jedan od drugoga 6 km jer pčele korisno lete do 3 km. Ta udaljenost može biti i manja, što ovisi o broju košnica u odnosu na ponuđenu pašu. Košnice moraju biti smještene na mjestu gdje pčele prilikom izlijetanja neće smetati susjedima, prolaznicima, javnom prometu i stoki. Ovo je posebice važno za turistička mjesta. Moraju biti udaljene od tvornica za preradu voća i vinarija.

Osnovna oprema

Osnovna oprema bez koje ne možemo započeti s uzgojem pčela sastoji se od zaštitne odjeće za pčelara, alata i pribora za košnice i košnice koja mora ispunjavati određene uvjete. Potrebno je dovoljno prostora koji se lako može smanjivati ili povećavati. Plodište i medište moraju biti međusobno odvojivi tako da pri prihranjivanju ili liječenju šećer ili lijek ne dođu u med. Treba biti izrađena od materijala koji sprječavaju nagle promjene temperature, ljeti štite od visokih, a zimi od niskih temperatura. Unutrašnjost košnice treba biti zaštićena od vlage, a ventilacija osigurati normalan život pčela i kada su leta zatvorena. Mora se lako rastavljati da kod otvaranja i zatvaranja ne dođe do ozljeđivanja i usmrćivanja pčela, a navedeno zadovoljavaju LR i AŽ košnica.

Alat za otvaranje i pregled košnica čini dimilica, pčelarsko dlijeto, kliješta za vađenje okvira, četka za ometanje pčela i kliješta (kavez) za maticu. Dobro može doći i lijevak za stresanje pčela i stalak za okvire. Ova oprema služi nam za jednu ili više desetaka košnica. Za uspješnu organizaciju rada na pčelinjaku trebamo znati da se određeni radovi moraju obavljati u određenom razdoblju, a ne kad ćemo imati vremena. Planiranje slobodnog vremena za bavljenje pčelama mora biti jedan od ključnih čimbenika za donošenje odluke o početku uzgoja pčela.

Prethodni članakKakvo je to ekološko svinjogojstvo?
Sljedeći članakBećar šnite
Kruno Lažec, dr. vet. med.
Rođen je u Zagrebu gdje završava svoje redovno školovanje i Veterinarski fakultet. Autor je stotinjak znanstveno popularnih članaka iz područja pčelarstva, i povremeni predavač u pčelarskim udrugama. Rođen je 1967. godine u Zagrebu gdje završava osnovnu i srednju školu te Veterinarski fakultet. Pčelarstvom se, uz oca, bavi od ranog djetinjstva do početka Domovinskog rata. Odsustvo s pčelinjaka zbog ratnih zbivanja smanjuje broj košnica do simboličnog broja. Autor je stotinjak znanstveno popularnih članaka iz područja pčelarstva i nešto manje iz kunićarstva koji su objavljivani u nekoliko časopisa i kao prilog dnevnim novinama. Stručni je recenzent jedne knjige i povremeni predavač u pčelarskim udrugama.