Uzgojeni bumbari koriste se za oprašivanje cvjetova povrća pri uzgoju u zaštićenim i zatvorenim prostorima kao što su plastenici i staklenici, ali i pri oprašivanju voćaka u plantažnom uzgoju.

Prednosti oprašivanja pomoću bumbara u odnosu na pčelu medaricu su višestruke. Lete i posjećuju cvjetove na temperaturama iznad 5 oC i pri brzinama vjetra iznad 30 km/sat. Lako se snalaze u zatvorenim prostorima plastenika ili staklenika gdje u kontroliranim mikroklimatskim uvjetima mogu letjeti tijekom cijele godine. Hranu sakupljaju s cvjetova bliže košnici bez obzira na njihovu privlačnost. Imaju veće tijelo prekriveno mnoštvom dlačica koje uz dulje sakupljanje hrane omogućava veću i dugotrajniju izmjenu peluda među cvjetovima. Uz to, za oplodnju cvjetova poput rajčice potrebne su i određene vibracije koje proizvodi njihovo tijelo.

Bumbari prilikom leta u zatvorenom prostoru (ali i u prirodi) ne napadaju kao pčele kad štite košnicu pa omogućavaju rad u plasteniku i stakleniku bez zatvaranja njihovih košnica. Uz navedeno pobrojane su još neke prednosti bumbara kao oprašivača, što ne znači da su pčele medarice (i ostali slobodno živući insekti) loši ili nepotrebni za oplodnju cvijetova biljaka, odnosno svatko u prirodi ima svoju ulogu, a pčela medarica uz to još proizvodi i med te druge biološki i nutricionistički važne proizvode.

Životni ciklus bumbara

Od stotine vrsta bumbara koje žive na zemlji, u kontroliranim uvjetima uzgaja se tek njih nekoliko, od kojih se kod nas i u Europi najčešće komercijalno uzgaja i koristi autohtona vrsta Bombus terrestris ili zemni bumbar. To je kukac iz porodice pčela, zdepastog crnog tijela koje je prekriveno gustim mekanim dlačicama koje služe kao toplinska izolacija poput krzna i omogućava im izlijetanje iz skloništa za hladnijeg vremena. Na prednjem dijelu prsa ima žute dlačice kao i na drugom kolutiću zatka dok je krajnji dio tijela bijelo obojan. Raspored i nijanse žute i bijele boje koriste se za razlikovanje vrsta. Žalac je velik, ali ga rijetko koristi, odnosno kad je pritisnut. Mužjaci su manji od ženki. Bumbari se hrane nektarom i peludom.

Zemljani bumbar Foto: 3dprintingindustry.com
Bumbar oprašuje cvjetove rajčice Foto: koppert.com
Bumbar oprašuje voćku foto: xerces.org (Nancy Lee Adamson)
Usporedba medonosne pčele i bumbara (foto: covenantwildlife.com)

Za razliku od pčela prezimljavaju samostalno, a ne u zajednicama. U proljeće mlada prošlogodišnja oplođena ženka (matica) izlazi iz skrovišta u kojemu je prezimila i traži pogodno mjesto za uzgoj nove zajednice. Najčešće su to napuštena gnijezda u zemlji u kojima su boravile voluharice, krtice i miševi. Pronađeno gnijezdo uređuje voskom i sakupljenim peludom, i napravi samo jedan ulaz. U pojedinačne odjeljke polaže jajašca iz kojih se izlegu ličinke. Ovisno o dostupnoj hrani godišnje nese samo 300 do 400 jajašaca za razliku od pčelinjih matica. Mlade ličinke se samostalno hrane i razvijaju, zapredu u čahure i kasnije preobraze u mlade radilice. Te mlade ženke izlijeću u prirodu i sakupljaju pelud i nektar koje donose svojim sestrama. Bumbari imaju kratko rilce pa mogu sisati nektar iz plitkih cvjetova. Ljeti se pojavljuju trutovi koji služe samo za oplodnju novih matica. Prezimljavaju samo oplođene ženke koje sljedeće godine počinju novi ciklus.

Prethodni članakSlanutak ostavlja tlo u dobrom stanju i bogato dušikom
Sljedeći članakNatapanje usjeva rajčice za preradu
Kruno Lažec, dr. vet. med.
Rođen je u Zagrebu gdje završava svoje redovno školovanje i Veterinarski fakultet. Autor je stotinjak znanstveno popularnih članaka iz područja pčelarstva, i povremeni predavač u pčelarskim udrugama. Rođen je 1967. godine u Zagrebu gdje završava osnovnu i srednju školu te Veterinarski fakultet. Pčelarstvom se, uz oca, bavi od ranog djetinjstva do početka Domovinskog rata. Odsustvo s pčelinjaka zbog ratnih zbivanja smanjuje broj košnica do simboličnog broja. Autor je stotinjak znanstveno popularnih članaka iz područja pčelarstva i nešto manje iz kunićarstva koji su objavljivani u nekoliko časopisa i kao prilog dnevnim novinama. Stručni je recenzent jedne knjige i povremeni predavač u pčelarskim udrugama.