Europska komisija je objavila da je lažno gotovo 50 % meda na tržištu. Ovi podaci trebali bi biti alarmantni za politiku EU koja jedina može regulirati ovu situaciju primjerenim zakonodavstvom.

Na inicijativu Slovenije, Europska komisija je promijenila Direktivu o medu i uskoro će med morati biti označen i sa zemljom podrijetla. Osim toga, Europska komisija postavila je cilj definirati harmoniziranu metodu za određivanje lažnog meda kao i odrediti referentne laboratorije. Nažalost, to ide presporo, a za spomenuto treba oko tri godine. Najnoviji podaci pokazuju da se udio lažnog meda povećao. Europska profesionalna udruga pčelara (EPBA) provela je anketu u Njemačkoj i doživjela pravi šok jer je otprilike 80% meda u hipermarketima patvoreno, a isto je stanje bilo i u Srbiji.

Pčelarstvo neće preživjeti nepoštenu konkurenciju »lažnog« meda. Metoda mora biti takva da će je koristiti inspekcije u svim europskim zemljama i da će tako biti u mogućnosti odmah ukloniti sav patvoreni med s tržišta. Svi moramo osvijestiti potrošače o ovom problemu jer konzumiramo med kako bismo ojačali svoje zdravlje, a patvoreni med u tom nastojanju šteti. Sve pčelarske organizacije u Europi moraju udružiti snage za postizanje istog cilja. Nažalost, uspjeh neće doći bez suradnje i zajedničkog djelovanja. Europski pčelarski savez (EBA) je otvoren za suradnju sa svima, njihov jedini cilj je zaštita pčelara i potrošača.

Stop patvorenom medu

Izvršni odbor EBA donio je odluku o kratkoročnim aktivnostima EBA usmjerenim ka zaustavljanju patvorine. Glavni cilj Europskog pčelarskog saveza (EBA) je zaustaviti širenje patvorenog meda. Revidirana Direktiva o medu uvodi zahtjeve za uniformno i jasnije označavanje podrijetla mješavina medova, navođenjem zemalja s odgovarajućim udjelima u mješavini, a što je izvrstan uspjeh. Osim toga, Direktiva (EU) 2024/1438 propisuje da će se odabrati harmonizirane metode za autentifikaciju meda, uspostaviti Europski referentni laboratorij i dati preporuke za sustav praćenja do uvoznika i proizvođača.

Međutim, predviđeno vrijeme za potpunu implementaciju ovih mjera, 2028. ili 2029. godina, čini se neusklađeno s hitnoćom problema. EBA će usmjeriti sve napore kako bi osigurala da se sve obveze iz Direktive realiziraju što je prije moguće u političkom polju EU. Stoga će prvi zadatak EBA biti razgovor sa svim političkim dionicima odluka u ovom području. EBA vjeruje da će europska politika shvatiti problem i hitno zaštititi potrošače te pčelare. Vjerujemo da su podaci Europske komisije o 46% lažnog meda dovoljno jasno upozorenje i alarm. EBA također prati, surađuje i podržava rad svih pčelarskih organizacija u Europi koje imaju isti cilj – zaustaviti patvorenje.

Med je namirnica za sve   Foto: ebaeurope.eu
Europski med sadrži antioksidante, minerale i probiotske bakterije   Foto: ebaeurope.eu

Europljani biraju europski med

Izborom europskog meda, pomažete pčelarima da održavaju interes za pčelarstvo i tako doprinosite opstanku pčela. Divlji oprašivači su gotovo uništeni intenzivnom poljoprivredom, a medonosne pčele mogu preživjeti dokle god pčelari imaju simbolični interes za uzgoj pčela. Bez pčelara nema pčela. Bez pčelara, pčele bi nestale u manje od dvije godine zbog nestanka kontrole parazita na pčelama. Europljani znaju da europski pčelari poštuju pravila tradicionalne proizvodnje, brinu se o pčelama i isporučuju potrošačima siguran med najviše kvalitete. Europsko zakonodavstvo osigurava visoke higijenske standarde proizvodnje meda. Europske pčele nisu tretirane antibioticima i drugim sredstvima zabranjenim u Europi, stoga je mogućnost onečišćenja meda isključena. Europski med sadrži antioksidante, minerale i probiotske bakterije koji su bolje prilagođeni našem tijelu nego što se očekuje.

Na teritoriju Europe proizvodi se med neusporedivo bolje kvalitete i arome od uvoznog meda, zahvaljujući čistoj prirodi i vodama. Izborom europskog meda, poboljšavate kvalitetu svih domaćih poljoprivrednih proizvoda koji zahtijevaju oprašivanje, jer oprašivanje ne može biti uvezeno. Birajući europski med, pomažete očuvanju prirode i europske bioraznolikosti, jer pčele oprašuju ogroman broj divljih biljaka, ključnog dijela hranidbenog lanca u prirodi. Izborom europskog meda, podržavate kulturnu baštinu i stoljetna kulinarska iskustva koja doprinose našem zdravlju i povezuju nas s prirodom. Dokazano je da dodavanje meda jelima doprinosi boljoj apsorpciji hranjivih tvari iz tih jela u naše tijelo. Smanjujete onečišćenje okoliša povezano s dugim transportom, kao i korištenje izvora energije u procesu patvorenja meda.

Nasuprot tome, pčelarstvo poboljšava stanje okoliša te koristi i oslanja se samo na lokalne prirodne resurse. Izborom europskog, tj. domaćeg meda, podržavate lokalne pčelare, smanjujete inflaciju i odljev kapitala iz Europe. Najveće jamstvo kvalitete imate kad kupujete med izravno od pčelara u vašem području. Ako med kupujete u trgovini, obratite pažnju na zemlju podrijetla. Većina krivotvorina sadrži šećerne sirupe s dodacima. Takav krivotvoreni (“lažni”) med većinom nije ni imao kontakta s pčelama i služi samo za obmanu potrošača i profitiranje krivotvoritelja.

Krivotvoreni med može sadržavati čak i natrijev hidroksid (kaustična soda), umjetne enzime (koji se također dodaju tzv. veganskom “medu”, koji zapravo ne postoji, jer nema meda bez pčela), umjetne okuse, umjetne boje i niskokvalitetne šećere, koji se dodaju tijekom krivotvorenja i mogu predstavljati rizik za ljudsko zdravlje. U takvom lažnom medu nema niti najmanje biološke vrijednosti koju pravi pčelinji med pruža ljudskom tijelu. Izvorni pčelinji proizvodi sve se više uspješno koriste u apiterapiji (grana komplementarne medicine temeljena na znanosti i bogatoj tradiciji).

Izvor: ebaeurope.eu

Boštjan Noč, predsjednik EBA

Prethodni članakZGrappa je jako dobra fešta s jakim pićima!
Sljedeći članakŠto treba znati i pripremiti uoči kolinja?
Ivan Stupnišek, mag. ing. agr.
Rođen 1985. g. u Zagrebu, gdje završava osnovnu i srednju školu za dentalnog tehničara, te poslije pripravničkog staža u Stomatološkoj poliklinici Perkovčeva u Zagrebu upisuje preddiplomski studij Agroekologija na Agronomskom fakultetu, zatim diplomski studij Ekološka poljoprivreda i agroturizam koji završava 2012. g. Stručnu praksu i terenski rad obavlja na Zavodu za opću proizvodnju bilja u okviru projekta prof. dr. sc. Milana Mesića „Gnojidba dušikom prihvatljiva za okoliš“, Zavodu za voćarstvo (stručni projekt) te Zavodu za poljoprivrednu zoologiju (stručni projekt). Od 2014. urednik u Gospodarskom listu; autor nekoliko stručnih i znanstvenih članaka. Prijašnje radno iskustvo u DTC Sertić na radnom mjestu supervizora, B2B kampanje, ljudski resursi. U Stil pekarni radio kao prodajni predstavnik tijekom studija. U Interpunktu tijekom studija radio u marketingu (telesales), te u Bogadura grupaciji kao voditelj evenata za razne klijente. Služi se engleskim i osnovno španjolskim jezikom. Područja interesa: precizna i ekološka poljoprivreda, obnovljivi izvori energije, integrirana zaštita bilja, stočarstvo, peradarstvo, ljekovito bilje, nove tehnologije, PR i marketing, novinarstvo. Znanstvene publikacije: https://www.bib.irb.hr/pregled/profil/38362