Predstavnici Ministarstva poljoprivrede održali su sastanak s predstavnicima pčelara koji su sredinom travnja dana u Međimurskoj županiji doživjeli pomor pčela; također i s predstavnicima Državnog inspektorata RH koji provode potrebne inspekcije na terenu.

Veterinarska i poljoprivredna inspekcija su od trenutka prijave slučaja na terenu. Uzeti su uzorci uginulih pčela, bilja, tla, saća i meda, a analizom istih će se utvrditi uzrok uginuća pčela.

Stradalo više od 700 košnica

Temeljem izvještaja pčelara i inspekcija DIRH-a do sada je šteta zabilježena na 720 košnica.

Tražili smo pomoć županije i Ministarstva. Ne samo putem financijskog obeštećenja već i da zajednički preventivno djelujemo i spriječimo takva događanja u budućnosti. Naišli smo na razumijevanje. Gubitci će biti sanirani te će se raditi na dodatnim educiranjima poljoprivrednika; sve kako bi suživot nas pčelara i poljoprivrednika bio obostrano korektan i produktivan, istaknuo je poslije sastanka predsjednik međimurske Udruge pčelara Agacija Željko Trupković.

Po uzoru na program pomoći po pitanju pomora pčela u 2020., formirat će se potpora oštećenim pčelarima; ona će im omogućiti obeštećenje putem sredstava iz Državnog  proračuna. Također, u što je moguće kraćem roku će se izraditi posebni natječaj za obnovu proizvodnih potencijala iz Mjere 5 Programa ruralnog razvoja. Također, Ministarstvo poljoprivrede će u suradnji s Hrvatskim pčelarskim savezom izdati i formalnu uputu i naputak za postupanje u ovakvim slučajevima. Sve kako bi se olakšala teška situacija oštećenim pčelarima i dodatno koordinirala postupanja nadležnih tijela te ubrzala potrebna pomoć.

Izražavamo žaljenje te dijelimo zabrinutost s međimurskim pčelarima. Sastanak je bio konstruktivan i produktivan. Rezultirat će nizom aktivnosti svih uključenih; sve kako bismo prevenirali ovakve slučajeve i potaknuli odgovorno i savjesno ponašanje onih koji koriste sredstva za zaštitu bilja. Reagirali smo brzo i konkretno i 2020. godine; ukupno smo osigurali potporu ukupno vrijednu 1,5 milijuna. Pri tome smo obeštetili 38 pčelara s ukupno 1.300 pčelinjih zajednica i omogućili obnovu proizvodnih potencijala 16 pčelara. Saniranje štete i obnovu proizvodnje ćemo omogućiti i sada. Također, radimo na unapređenju sustava odgovornog korištenja sredstava za zaštitu bilja, izjavio je državni tajnik Zdravko Tušek.

Veća kontrola prodaje pesticida

Potrebno je educiranje poljoprivrednih proizvođača vezano uz opasnosti nesavjesnog korištenja sredstava za zaštitu bilja. Fitosanitarni informacijski sustav (FIS) se nadograđuje kako bi omogućio detaljnije podatke o korisnicima i korištenju pesticida; funkcionira na način da će se sustav softverski povezati s prodajnim mjestima. Na taj način će omogućavati preuzimanje kataloga SZB od strane prodajnih mjesta, mogućnost provjere prava kupovine za pojedinog kupca i zaprimanje podataka o prodaji sa strane FIS sustava. Nakon uspostave nadograđenoga sustava u FIS-u će biti evidentirana točna količina sredstava za zaštitu bilja koju je kupac (imenom i prezimenom) kupio na određenom prodajnom mjestu u određenom vremenskom razdoblju.

Postupanje s pesticidima regulirano je Zakonom o održivoj uporabi. Pri tome svatko tko koristi pesticide namijenjene za profesionalnu primjenu da bi kupovao i primjenjivao navedene pesticide mora imati valjanu iskaznicu kojom dokazuje da je prošao edukaciju o održivoj uporabi pesticida. Propisano je da profesionalni korisnik, ako tretira poljoprivrednu kulturu u vrijeme cvatnje kontaktnim sredstvom opasnim za pčele, mora najmanje 72 sata prije tretiranja obavijestiti najbližu udrugu pčelara i Hrvatski pčelarski savez.

U vrijeme cvatnje zabranjena je uporaba sistemičnih sredstava opasnih za pčele. Primjena kontaktnih sredstava opasnih za pčele u vrijeme cvatnje dopuštena je samo u noćnim satima. Kod tretiranja višegodišnjih nasada treba paziti na floru koja služi za zatravljivanje; također i na korovnu floru koje ne smiju biti u cvatnji; odnosno moraju biti pokošene u trenutku tretiranja sredstvima opasnim za pčele ili se mora na drugačiji način spriječiti da sredstvo ne dođe u dodir s njom.

Novi Zakon o održivoj uporabi pesticida izglasan je u Hrvatskom saboru te je stupio na snagu krajem travnja ove godine. U odredbama novog Zakona su uz pčele obuhvaćeni i drugi divlji oprašivači; propisano je da profesionalni korisnici prije svakog tretiranja pesticidima opasnim za pčele moraju obavijestiti, osim najbliže udruge pčelara i Hrvatskog pčelarskog saveza; također i povjerenika za izvođenje evidencije pčelara i pčelinjaka te katastra pčelinjih paša po županijama i pčelarskim udrugama.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakPrvi hrvatski hotel za pčele
Sljedeći članakHrvatska je samodostatna u proizvodnji meda
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.